Besplatne novine

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Beogradske besplatne novine "24 sata"

Besplatne novine su periodično (dnevno ili sedmično) izdavane, besplatne novine sa redakcijskim sadržajem. Obično se dele na frekventnim mestima ali i distribuiraju domaćinstvima ordeđenog područja. Najčešće se finansiraju prodajom oglasa, mada postoje i besplatne novine iz oblasti kulture (finansirane od strane kulturnih i državnih institucija), političke besplatne novine (finansirane od strane političkih partija ili drugih zainteresovanih grupa) i sl.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Besplatne novine su se pojavikle po prvi put 1882. godine u Nemačkoj. Novine su se itdavale dva puta nedeljno u Severnoj Nemačkoj u gradu Libeku. U osnovu su imale samo reklamni sadržaj. 1940-ih godina slične novine su se pojavile i u Kaliforniji. Ipak naglu ekspanziju doživavaju u poslednjim dekadama i to naročito u velikim gradovima gde je distribucija ovakvih novina veoma jednostavna.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Obično imaju mali broj strana i vesti su kratke i sažete. Iznosi se samo osnovna informacija bez komentara, često sa elementima senzacionalizma i ne sadrže analitičke članke koji su karakteristični za dnevne novine koje se plaćaju. Ciljni konzumenti su izrazito mladi ljudi čije se navike čitanja novina i preuzimanja informacija tek razvijaju. S obzirom na razvoj različitih mogućnosti dobijanja informacija (novine, radio, TV, Internet, mobilna telefonija...), teško je prognozirati šta će se dešavati u budućnosti, ali postoji uverenja da će uvek postojati ljudi koji će želeti da čitaju novine, koje u odnosu na druge medije imaju svoje prednosti pre svega zbog podrobnijeg i analitičnijeg pristupa tekstovima.

Besplatne novine u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Vlasnik prvih besplatnih novina u Srbiji je švajcarska medijska kuća Ringier. Prve besplatne novine u Srbiji - novine „24 sata“ koje u Beogradu izlaze radnim danom, su dostupne građanstvu od septembra 2006. godine. Izvor finansiranja su, prema navodima vlasnika, reklame, kao dovoljan izvor pokrivanja troškova. Tiraž je 150.000 primeraka.

U Subotici izlaze svake sedmice besplatne novine pod imenom „SU Nedeljnik“ u tiražu od 11000 primeraka, na 24 strane. Novine sadrže veliki broj malih oglasa, zatim informacije iz Subotice, Sombora i Bačke Topole, a sadrže i zabavne i opšte informativne strane (horoskop, vicevi, recepti, vremenska prognoza...).

Besplatne novine u svetu[uredi | uredi izvor]

Slovenački Žurnal

Gotovo da ne postoji država u Evropi koja nema besplatnih novina, a u svetu gotovo u svim razvijenijim državama. Naročito su prisutne u velikim metropolama kao što je Njujork, London, Pariz i td. U pojedinim gradovima kao što je London, neke novine postaju besplatne i povećavaju tiraž.[1] Prvi besplatni časopis u Sloveniji je Žurnal, koji izlazi sedmično a kasnije je došao još Dobro jutro, koji je izlazio na dve sedmice a od marta 2007. izlazi sedmično. Tiraži variraju, Žurnal ima tiraž od oko 250 hiljada, a Dobro jutro oko 350 hiljada. U septembru 2007. Žurnal je postao dnevni časopis. Izdaje se u posebnim sanducima pored važnijih mesta u gradu i avtobusnih stanica. U Španiji postoje četiri besplatna dnevna lista: Ke (šp. ¡Que!), Metro šp. Metro), 20 minuta šp. 20 minutos i ADN (šp. ADN). Postoje takođe besplatne novine koje se dele na lokalnom nivou. Od svih ovih novina, Metro su internacionalne novine, jer se njihovih 57 dnevnih izdanja štampa na 17 jezika i deli se u 81 gradu u 18 zemalja sveta širom Amerike, Evrope i Azije. Ukupni tiraž u svim zemljama zajedno dostiže cifru od 6 miliona dnevno sa oko 15 miliona čitalaca, prema statističkim podacima iz 2005. godine.

Vikipedija u "24 sata"[uredi | uredi izvor]

Članak iz Vikipedije u 24 sata

Primećeno je da besplatne novine "24 sata“ često koriste članke iz Vikipedije na srpskom jeziku. Sav sadržaj Vikipedije je slobodan (pod uslovima GFD licence) i slobodno korišćenje je dobrodošlo, upravo kao praktična afirmacija principa slobodnog širenja znanja. Međutim, postoji obaveza navođenja izvora, iz prostog razloga što je taj sadržaj i dalje slobodan i ne sme biti ograničen činjenicom da je izmešan sa sadržajem kome se na drugi način štiti autorsko pravo.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]