Pređi na sadržaj

Biograd na Moru

Koordinate: 43° 56′ 16″ S; 15° 26′ 42″ I / 43.93782° S; 15.44491° I / 43.93782; 15.44491
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Biograd na Moru
Biograd na Moru
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaZadarska županija
Osnovan10. vek
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.Rast 5.569
 — gustina148 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 56′ 16″ S; 15° 26′ 42″ I / 43.93782° S; 15.44491° I / 43.93782; 15.44491
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina2 m
Površina35,5 km2
Biograd na Moru na karti Hrvatske
Biograd na Moru
Biograd na Moru
Biograd na Moru na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikIvan Knez (HDZ)
Poštanski broj23210
Pozivni broj+385 23
Registarska oznakaZD
Veb-sajt
Službena prezentacija grada

Biograd na Moru (poznato još i kao Zaravecchia[1] - "Stari Zadar") je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Biograd, grad i luka u severnoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smešten je na malom poluostrvu i kopnu. Na njegovoj severnoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su ostrva Planac i Sv. Katarina (sa svetionikom). Prosečna temperatura vazduha u januaru je 7 a u julu 24,5 °C, s prosečnim godišnjim padavinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, peščana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i ostrvom Pašmanom. Biograd je centar revijere koja obuhvata Sv. Petar na Moru, Turanj, Sv. Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na ostrvu Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom ostrvu.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X veka, dok je u XI veku bio sedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživeo kao prestonica srednjovekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je krunisan i ugarski kralj Koloman. Godine 1202. Biograd je utočište beguncima iz Zadra, te se naziva i Zara vecchia. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. veku u Biogradu je središte hrvatske narodne vojske koja je imala veliku ulogu u ratovima protiv Turaka.

Godine 1838. "Stari Zadar" je tek "ubogo selo" sa 105 domova i 450 stanovnika.[1]

Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tokom 1920-ih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mestu današnjeg hotela Ilirija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2001. Biograd na Moru je imao 5.259 stanovnika.

Prema popisu iz 2011. godine, Biograd na Moru je imao 5.569 stanovnika.[3]

Grad Biograd na Moru[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[4] 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 5.259 5.315 4.560 3.486 2.418 2.115 1.806 1.495 1.181 1.137 1.044 796 675 693 649
  • napomene:

Nastao iz stare opštine Biograd na Moru.

Biograd na Moru (naseljeno mesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[4] 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 5.259 5.315 4.560 3.486 2.418 2.115 1.806 1.495 1.181 1.137 1.044 796 675 693 649
  • napomene:

Do 1971. iskazivano pod imenom Biograd.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Biograd na Moru je imalo 5.315 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
4.488 84,44%
Srbi
  
409 7,69%
Jugosloveni
  
125 2,35%
Slovenci
  
20 0,37%
Muslimani
  
11 0,20%
Makedonci
  
10 0,18%
Albanci
  
7 0,13%
Crnogorci
  
6 0,11%
Mađari
  
5 0,09%
Italijani
  
4 0,07%
Nemci
  
4 0,07%
Bugari
  
3 0,05%
Austrijanci
  
2 0,03%
Poljaci
  
2 0,03%
Slovaci
  
2 0,03%
Česi
  
2 0,03%
Rumuni
  
1 0,01%
ostali
  
3 0,05%
neopredeljeni
  
146 2,74%
region. opr.
  
10 0,18%
nepoznato
  
55 1,03%
ukupno: 5.315

Industrija[uredi | uredi izvor]

Industrija je bazirana na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Biograd je trajektna luka za ostrvo Pašman.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Zavičajni muzej grada Biograda na Moru

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

  • Osnovna škola Marije Eškinje
  • Srednja škola Biograd na Moru

Sport[uredi | uredi izvor]

Sporski timovi :

  • Vaterpolo plivački klub „Biograd"
  • Hrvatski fudbalski klub „Primorac"
  • Rukometni klub „Biograd"
  • Atletski sportski klub „Maraton"
  • Atletski klub „Soline"
  • Karate klub „B"
  • Teniski klub „Biograd"
  • Teniski klub „As"
  • Jedriličarski klub „Biograd"
  • Ronilački klub „Albamaris"
  • Sportsko-ribolovno udruženje„Podlanica“
  • Plivački klub „Dupin"
  • Košarkaški klub „Biograd"
  • Odbojkaški klub „Biograd"
  • Klub odbojke na pesku „Soline"
  • Jet ski klub „Maestral"

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Serbskij narodnij list", Budim 1839. godine
  2. ^ funtravel1 (24. 1. 2020). „Biograd na moru | Sve o Biogradu na moru | Cene putovanja |”. Fun Travel Niš. Pristupljeno 4. 2. 2023. 
  3. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 18. 7. 2013. 
  4. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 
  • CD-rom: „Naselja i stanovništvo RH od 1857—2001. godine“, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]