Birger Jarl

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Birger Jarl
Birger Jarl
Lični podaci
Datum smrti1. oktobar 1266.
Mesto smrtiVesetrgotland
Vojna karijera
SlužbaŠvedska
(1240—1266)
ČinJarl Švedske
Učešće u ratovimaBitka na NeviDrugi Švedski krstaški rat
Period(1248—1266)
PrethodnikErik XI Mucavi i Hromi
NaslednikValdemar I Birgerson

Birger Jarl (1210. — 21. oktobra 1266, Vesetrgotland) je bio jarl Švedske, tj. de facto kralj Švedske (1248—1266) i zet švedskog kralja Erika XI. Bio je iz porodice Folkunga i osnovao je dinastiju Bjalbo, koja se ugasila tek 1384. godine

De facto kralj Švedske[uredi | uredi izvor]

Godine 1238. Birger je oženio Ingeborg, sestru nesposobnog, hromog i mucavog švedskog kralja Erika XI.

Godine 1240. Birger je poveo krstaški rat protiv Finske i Neve, težeći da osvoji njeno ušće i zavlada baltičkom trgovinom s Rusijom, takmičeći se s Nemcima u tim osvajanjima. Dok su Finci poraženi i pokršteni, na Nevi je situacija bila drugačija. Tu su Švedske osvajačke težnje naišle na odlučan otpor Karelaca i Rusa. 15. jula 1240. godine Šveđane je na Nevi potpuno razbio novgorodski knez Aleksandar, koji je za to dobio nadimak Nevski i tako je zadugo od oblasti Novgoroda udaljio Šveđane.

Kralj Švedske[uredi | uredi izvor]

Posle Erikove smrti 1250. godine za kralja je bio izabran Birgerov sin Valdemar, ali je vlast faktički i dalje ostala u rukama Birgera. U vreme njegove vlade Švedska je stupila u tešnje veze s Danskom i Nemačkom. Nemački doseljenici su pripomogli da se u Švedskoj razvije rudarstvo (tamo je odavno kopan bakar i gvožđe). Birger je zaključio trgovački ugovor s Libekom i razvijao je trgovinu sa Novgorodom.

Reforme[uredi | uredi izvor]

Za vreme Birgerove vladavine odnosi učinili su veliki korak napred. Znatan deo seljaštva lišen je zemljišne svojine i pao u zavisnost krupnih zemljoposednika, i duhovnih i svetovnih. Ta je zavisnost pojačavana zbog toga što su kraljevi obilato delili imunitetna prava. Vojna služba je sve više poveravana riterima; seljaštvo je već moralo da daje kralju niz naturalnih dažbina i obaveza. Prodiranje feudalnih odnosa i ustanova u Švedsku bilo je delom u vezi s nemačkim uticajem.

Doneo je nove zakone koji su štitili prava žena i udvostručio je kazne za zločine protiv crkve i zločine protiv kraljevih savetnika.[traži se izvor]

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Tada su počeli u Švedskoj da niču gradovi. Trgovina je počela da igra sve veću ulogu u životu zemlje. Ali se trgovina, uglavnom, nalazila u rukama Nemaca i Danaca, od kojih se sastojao i veći deo gornjeg sloja gradskog stanovništva. Švedska je bila čisto agrarna zemlja, i gradovi u njoj nisu igrali krupnu ulogu.

Godine 1252. Birger je osnovao svoju novu prestolnicu Stokholm.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]