Birger Jarl
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: Dodavanje vikiveza, prebacivanje u perfekat. |
Birger Jarl | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum smrti | 1. oktobar 1266. |
Mesto smrti | Vesetrgotland |
Vojna karijera | |
Služba | Švedska (1240—1266) |
Čin | Jarl Švedske |
Učešće u ratovima | Bitka na NeviDrugi Švedski krstaški rat |
Period | (1248—1266) |
Prethodnik | Erik XI Mucavi i Hromi |
Naslednik | Valdemar I Birgerson |
Birger Jarl (1210. — 21. oktobra 1266, Vesetrgotland) je bio jarl Švedske, tj. de facto kralj Švedske (1248—1266) i zet švedskog kralja Erika XI. Bio je iz porodice Folkunga i osnovao je dinastiju Bjalbo, koja se ugasila tek 1384. godine
De facto kralj Švedske[uredi | uredi izvor]
Godine 1238. Birger je oženio Ingeborg, sestru nesposobnog, hromog i mucavog švedskog kralja Erika XI.
Godine 1240. Birger je poveo krstaški rat protiv Finske i Neve, težeći da osvoji njeno ušće i zavlada baltičkom trgovinom s Rusijom, takmičeći se s Nemcima u tim osvajanjima. Dok su Finci poraženi i pokršteni, na Nevi je situacija bila drugačija. Tu su Švedske osvajačke težnje naišle na odlučan otpor Karelaca i Rusa. 15. jula 1240. godine Šveđane je na Nevi potpuno razbio novgorodski knez Aleksandar, koji je za to dobio nadimak Nevski i tako je zadugo od oblasti Novgoroda udaljio Šveđane.
Kralj Švedske[uredi | uredi izvor]
Posle Erikove smrti 1250. godine za kralja je bio izabran Birgerov sin Valdemar, ali je vlast faktički i dalje ostala u rukama Birgera. U vreme njegove vlade Švedska je stupila u tešnje veze s Danskom i Nemačkom. Nemački doseljenici su pripomogli da se u Švedskoj razvije rudarstvo (tamo je odavno kopan bakar i gvožđe). Birger je zaključio trgovački ugovor s Libekom i razvijao je trgovinu sa Novgorodom.
Reforme[uredi | uredi izvor]
Za vreme Birgerove vladavine odnosi učinili su veliki korak napred. Znatan deo seljaštva lišen je zemljišne svojine i pao u zavisnost krupnih zemljoposednika, i duhovnih i svetovnih. Ta je zavisnost pojačavana zbog toga što su kraljevi obilato delili imunitetna prava. Vojna služba je sve više poveravana riterima; seljaštvo je već moralo da daje kralju niz naturalnih dažbina i obaveza. Prodiranje feudalnih odnosa i ustanova u Švedsku bilo je delom u vezi s nemačkim uticajem.
Doneo je nove zakone koji su štitili prava žena i udvostručio je kazne za zločine protiv crkve i zločine protiv kraljevih savetnika.[traži se izvor]
Gradovi[uredi | uredi izvor]
Tada su počeli u Švedskoj da niču gradovi. Trgovina je počela da igra sve veću ulogu u životu zemlje. Ali se trgovina, uglavnom, nalazila u rukama Nemaca i Danaca, od kojih se sastojao i veći deo gornjeg sloja gradskog stanovništva. Švedska je bila čisto agrarna zemlja, i gradovi u njoj nisu igrali krupnu ulogu.
Godine 1252. Birger je osnovao svoju novu prestolnicu Stokholm.
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Harrison, Dick (2002). Jarlens sekel: en berättelse om 1200-talets Sverige [The Century of the Jarl: A History of 13th-century Sweden] (na jeziku: Swedish). Ordfront. ISBN 978-91-7441-359-5.
- Jelačić, Aleksej (1929). Istorija Rusije. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Miljukov, Pavel (1939). Istorija Rusije. Beograd: Narodna kultura.
- A. D. Udaljcov, J. A. Kosminski i O. L. Vajnštajn ISTORIJA SREDNjEG VEKA I - Vikizvornik
- Encyclopædia Britannica Birger Jarl