Bitka kod Audenardea
Bitka kod Audenardea | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Rata za špansko nasleđe | |||||||
Vojvoda od Malboroa tokom bitke. | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Ujedinjeno Kraljevstvo Habsburška monarhija | Kraljevstvo Francuska | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
vojvoda od Malboroa Eugen Savojski | Luj Žozef od Vandoma | ||||||
Jačina | |||||||
oko 90.000 | oko 100.000 | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
3.000 mrtvih i ranjenih | 6.000 mrtvih i ranjenih, 9.000 zarobljenih |
Bitka kod Audenardea (engl. Battle of Oudenarde) bila je ključna bitka u Ratu za špansko nasleđe koja se odigrala 11. jula 1708. godine između snaga Engleske, Nizozemske republike i Svetog rimskog carstva sa jedne i francuskih snaga sa druge. Odigrala se kod Udnara u Belgiji i Saveznici su odneli odlučujuću pobedu.[1]
Pozadina[uredi | uredi izvor]
Posle sjedinjavanja austrijskih snaga Eugena Savojskog sa britansko-holandskim snagama Malboroa kod Brisela, saveznici (oko 80-90.000 ljudi) su usmerili dejstva na Nizozemsku. Da bi sprečili dalji prodor saveznika, Francuzi (oko 100.000 ljudi) su pod Vandomom zauzeli položaj severno od Audenardea, grada u Belgiji (istočna Flandrija), na reci Šeldi.[1]
Bitka[uredi | uredi izvor]
Pošto su prešli Šeldu, saveznici su kod Audenardea napali Francuze sa pešadijom u centru i konjicom na krilima borbenog poretka. Pod sve jačim pritiskom, Francuzi su ubrzo počeli da se povlače. Saeznici su tada uveli rezervu (oko 20 bataljona) radi obilaska protivnikovo desnog krila i udara u pozadinu, dok su pešadijom preduzeli energičan napad na francusko levo krilo. Francusko desno krilo ubrzo je opkoljeno. Veći deo poraženih francuskih snaga uspeo je da se probije ka Gentu.[1]
Posledice[uredi | uredi izvor]
Saveznici su imali 3.000 mrtvih i ranjenih, a Francuzi 6.000 mrtvih i ranjenih i 9.000 zarobljenih. Posle bitke kod Audenardea saveznici su ubrzo zauzeli Lil, Gent i Briž.[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 1), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1970), str. 310-311
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 1), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1970), str. 310-311