Bitka kod Kalodena

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Kalodena
Deo Jakobitskog ustanka

Događaj iz pobune 1745., slika Dejvida Morijera
Vreme16. april 1745.
Mesto
Ishod odlučujuća pobeda britanske vlade
Kolaps jakobitske pobune
Sukobljene strane
 Velika Britanija jakobiti
 Francuska
Komandanti i vođe
Vojvoda od Kamberlenda Čarls Edvard Stjuart
Jačina
8.000 oko 7.000

Bitka kod Kalodena je bio poslednji okršaj u Jakobitskom ustanku iz 1745. Jakobitske snage pod komandom Čarlsa Edvarda Stjuarta su se sukobili sa lojalističkom vojskom kojom je komandovao Vilijam Avgust, vojvoda od Kamberlenda 16. aprila 1745. kod Invernesa u Škotskom pobrđu. Pobeda kod Kalodena je odlučno zaustavila jakobitske namere da zbace dinastiju Hanover i vrate dinastiju Stjuart na britanski presto. Čarls Stjuart nije više nikada pokušao da ospori vlast Hanoveraca u Velikoj Britaniji.

Jakobitsku vojska su činili škotski gorštaci, kao i manji deo nizijskih Škota i mali odred Engleza iz Mančesterskog puka. Jakobite je pomogla Francuska irskim i škotskim jedinicama u francuskoj službi. Kombinovani pešadijski bataljon (Irski piketari) su činili odredi iz svakog puka Irske brigade uz jedan eksadron irske konjice u francuskoj vojsci koji je služio u bici iz odred rojalističkih Škota regrutovanih prethodne godine da bi podržali zahteve Stjuarta. Vojsku britanske vlade su činili uglavnom Englezi, uz značajan broj Škota iz nizija i pobrđa, bataljon Alsteraca i mali broj hesena iz Nemačke i Austrije. Bitka kod Kalodena je bila i brza i krvava i završila se u roku od jednog sata. Nakon neuspešnog juriša gorštaka na vladine linije, jakobiti su se pobunili i pobegli su sa bojišta.

Između 1.500 i 2.000 jakobita je ubijeno ili ranjeno u kratkoj bici, dok su vladini gubici bili mali sa 50 mrtvih i 259. ranjenih- Bitka i njene posledice nastavljaju da izizivaju jake emocije: Univerzitet Glazgova je dodelio vojvodi od Kamberlenda počasno doktorat, ali mnogi današnji istraživači trvde da su posledice bitke i potonje slamanje jakobitizma bile brutalne, zbog čega je Kamverlenda dobio nadimak „Kasapin“. Posle bitke su načinjeni dalji pokušaji da se jače integrišu nemirna Škotska pobrđa u Kraljevstvo Veliku Britaniju; uvedene su propisi i kazne sa ciljem da se oslabi galička kultura i razori škotski sistem klanova.