Bledska kremšnita
Drugo ime | Blejska kremna rezina |
---|---|
Vrsta jela | kolač, desert |
Mesto porekla | Bled |
Regije ili država | Slovenija |
Deo nacionalne kuhinje | slovenačka |
Napravio | Ištvan Lukačević |
Glavni sastojci | brašno, jaja, puter, šećer, šlag |
Varijacije | Različite varijante krempite |
Mediji: Bledska kremšnita |
Bledska kremšnita (sloven. Blejska kremna rezina) je varijanta krempite koja se pravi isključivo u poslastičarskoj radionici hotela „Park” na Bledu (Slovenija). Prema rečima poslastičara hotela, originalna bledska krempita prepoznaje tako što se, kada se položi na tanjir, mora se zaljuljati.[1] Blejska kremna rezina je najpoznatiji simbol bledske kuhinje.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
na zvaničnom sajtu hotela[1] |
|
Prva Bledska krem šnita napravljena je 1953. godine. Napravio ju je slavni poslastičar iz Srbije, Ištvan Lukačević, kada se 40-ih godina 20. veka doselio iz Sente u ovaj slovenački grad, i kao šef poslastičarske radionice u hotelu „Park”, osmislio recept. Lukačević je zapravo upotrebio stari vojvođanski recept, ali je polovinu krema od jaja zamenio ulupanim šlagom. Gornja i donja kora su od lisnatog testa sa puterom, a kore su rezane na 60 komada dimenzija 7×7 cm. Od 2005. godine se, zbog manjih peći i plehova dimenzija 35×50 cm, režu na 35 komada, ali obavezno dimenzija 7×7 cm. Njegove naslednice su bile Maruša Zajc, njegova prva učenica, a zatim Angela Zupan, od 1967. godine, koja je u hotelu radila 24 godine i stekla nadimak „Mama krem šnita”.
Proizvodnja[uredi | uredi izvor]
Za proizvodnju Bledske krem šnite se koriste samo prirodni sastojci: brašno, jaja, puter, šećer i pavlaka. Lukačević je pravio lisnato testo sa puterom, koje je preklapao sedam puta i ostavljao da se odmori do sledećeg jutra, kada je razvlačio testo, pekao kore i ostavljao da se ohlade. Zatim je od najboljih prirodnih sastojaka pripremao krem sa jajima i kuvao ga tačno sedam minuta, povremeno mešajući. Toplom kremu je dodavao čvrsto ulupana belanca i izlivao krem na donju koru. Kada se krem potpuno ohladi premazivao ga je slojem ulupanog šlaga i pokrivao gornjom korom. Odozgo je obilno posipao šećerom u prahu.
Prema nekim izvorima, Bledska krem šnita visoka je 6 cm i teška 125 grama.[3]
Bledska krem šnita je najpoznatiji, a možda i glavni simbol bledske kuhinje. U poslednjih 60 godina proizvedeno je preko 12 miliona kremšnita.[2][4] Postoje podaci i da je od 1953. godine proizvedeno više od 15 miliona kremšnita, što znači da bi se, kada bi se naslagale jedna na drugu oko Bledskog jezera, podigao zid visine 8 metara.[1]
Krempita u zemljama bivše Jugoslavije[uredi | uredi izvor]
Krempite su među omiljenim poslasticama i u drugim zemljama bivše Jugoslavije.
U Hrvatskoj su dve najpopularnije varijante samoborska kremšnita iz grada Samobora i zagrebačka kremšnita iz Zagreba. Zagrebačka kremšnita ima karakterističnu čokoladnu glazuru umesto lisnatog testa na vrhu, a pritom zadržava bazu lisnatog testa. Klasični recept za samoborsku kremšnitu smatra se da je dizajnirao Đuro Lukačić početkom 1950-ih, zasnovan na različitim ranijim varijantama koje se nalaze u zagrebačkim poslastičarnicama.[5]
U Srbiji i Bosni i Hercegovini i kolač je poznat kao krempita. Priprema se takođe od lisnatog testa,[6] a punjenje je gusti krem od jaja. Ako je punjenje od ulupanih belanaca i šećera, naziva se Šampita.
U Crnoj Gori, u Kotoru, čuvena Kotorska pašta ili Kotorska krempita ima čak i svoj festival, svake godine u junu, pred početak turističke sezone.[7]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Bledska kremšnita”. sava-hotels-resorts.com. Pristupljeno 27. 3. 2020.
- ^ a b „Blejska kremna rezina – kremšnita – krempita”. recepti-kuvar.rs. Pristupljeno 27. 3. 2020.
- ^ „Bledska kremšnita”. alpedunavjadran.hrt.hr. Arhivirano iz originala 27. 03. 2020. g. Pristupljeno 27. 3. 2020.
- ^ „Bledske krempite u Hotelu Park”. dicognito.com. Pristupljeno 27. 3. 2020.
- ^ „Archived copy”. Arhivirano iz originala 25. 5. 2012. g. Pristupljeno 1. 2. 2012.
- ^ Rolek, Barbara. „Serbian Custard Slice Recipe - Krem Pita”. About.com: Eastern European Food. Arhivirano iz originala 24. 03. 2016. g. Pristupljeno 8. 5. 2012.
- ^ „Fešta “Kotorska pašta” čuvar gastro kulture”. BokaNews. Pristupljeno 27. 3. 2020.