Blinjski Kut

Koordinate: 45° 24′ 44″ S; 16° 27′ 35″ I / 45.41224289068241° S; 16.45986079619608° I / 45.41224289068241; 16.45986079619608
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Blinjski Kut
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaSisačko-moslavačka
GradSisak
OblastBanija
Stanovništvo
 — 2011.Pad 277
Geografske karakteristike
Koordinate45° 24′ 44″ S; 16° 27′ 35″ I / 45.41224289068241° S; 16.45986079619608° I / 45.41224289068241; 16.45986079619608
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina99 m
Blinjski Kut na karti Hrvatske
Blinjski Kut
Blinjski Kut
Blinjski Kut na karti Hrvatske
Blinjski Kut na karti Sisačko-moslavačke županije
Blinjski Kut
Blinjski Kut
Blinjski Kut na karti Sisačko-moslavačke županije
Ostali podaci
Poštanski broj44211 Blinjski Kut
Pozivni broj+385 44
Registarska oznakaSK

Blinjski Kut je naseljeno mesto u sastavu grada Siska, Republika Hrvatska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

U Blinjskom Kutu, srez Petrinja, "trojica ustaša pošto su izvršila nasilje (blud) nad Olgom, ženom Perice Kepčije, nagonili su njenog dvaneaestogodišnjeg sinčića, da vrši obljubu sa svojom majkom", a zatim je "nagu vodili po komšiluku"[1]

U Petrinjskom srezu iz sela Male Graduse pokrenuto je 36, a iz sela Blinjski Kut 80 porodica. Na njihova imanja naseljeni su Hrvati iz Zagorja.[2]

Rat u Hrvatskoj[uredi | uredi izvor]

Za vrijeme rata u Hrvatskoj (1991–1995) Blinjski Kut se nalazio na samoj liniji razgraničenja između sukobljenih strana.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, Blinjski Kut je imao 277 stanovnika.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Blinjski Kut je imalo 505 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
259 51,28%
Hrvati
  
193 38,21%
Jugosloveni
  
37 7,32%
neopredeljeni
  
5 0,99%
nepoznato
  
11 2,17%
ukupno: 505

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine. 1991. str. 229.
  2. ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine. 1991. str. 119.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]