Bobova

Koordinate: 44° 16′ 00″ S; 19° 42′ 00″ I / 44.266667° S; 19.7° I / 44.266667; 19.7
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bobova
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugKolubarski
GradValjevo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 309
Geografske karakteristike
Koordinate44° 16′ 00″ S; 19° 42′ 00″ I / 44.266667° S; 19.7° I / 44.266667; 19.7
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina453 m
Bobova na karti Srbije
Bobova
Bobova
Bobova na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj014
Registarska oznakaVA

Bobova je naseljeno mesto grada Valjeva u Kolubarskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 309 stanovnika.

Poljska je od 1999. godine podeljena na 16 oblasti koje se nazivaju vojvodstva (polj. województwa)

.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Bobova živi 335 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,3 godina (46,0 kod muškaraca i 50,7 kod žena). U naselju ima 131 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,98. Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Prvim stanovnicima Bobove smatraju se nekoliko porodica koje su došle u seobi Srba iz sela Bobovo u Polimlju (današnja Crna Gora, opština Pljevlja), koje su se nastanile na brdu Komić. Po njima je selo dobilo ime. Te porodice žive i dan danas, i najbrojnije su u selu. U toku kasnijih seoba, Bobovu su naseljavale brojne porodice koje su se doseljavale uglavnom iz Hercegovine (stare Hercegovine tj današnje Crne Gore, i delova Hercegovine koje danas pripadaju BiH). Tako su neke porodice poreklom iz Morače, Žabljaka, Prijepolja, Klobuka, Konjica..... Takva priča važi za celu Valjevsku Podgorinu čije je stanovništvo preko 92% doseljeno uglavnom u drugoj seobi Srba, iako je naseljavanje teklo i ranije tokom i nakon prve seobe Srba, jer su vrletne i teško prohodne planine valjevske Podgorine pružale utočište za narod koji se sklanjao od turske osvete, nakon austroturskih ratova u kojima je vojevao protiv Turaka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Poznata istorijska ličnost iz Bobove jeste knez Jovan Simić Bobovac (1775-1832).

Jovan Simić od Bobove

Učestvovao je u bitkama Prvog i Drugog srpskog ustanka na čelu podgorske knežine, koja je u tom doba često nazivana i „Bobovčeva knežina“. Pre nego je postao knez, u Memoarima prote Mateje Nenadovića pominje se kao buljukbaša (zapovednik vojske) kod kneza Ilije Birčanina iz susednog sela Suvodanje. Nakon seče knezova i pogibije kneza Ilije Birčanina 1804. godine, i kneza Milića Kedića 1806. godine, na čelo podgorske knežine staje knez Jovan Simić.

Iako je bio odan i veliki prijatelj kneza Miloša, 1832. godine suprotstavlja se njegovom apsolutizmu i odbija da pošalje Valjevce na kuluk u Beograd. No, ta činjenica nije ni do danas razjasnila tačan uzrok njegove iznenadne smrti koja je nastupila 14/26. jula 1832. g. Naime nakon napada iz zasede grupe nepoznatih ljudi, a koji su vrlo verovatno mogli biti i Turci iz sokolske nahije željni osvete usled Bobovčeve uloge u njihovom preseljenju u Bosnu, Bobovac naprasno umire od posledica ranjavanja, i to, u šezdeset sedmoj godini života.. Sahranjen je u kameničkoj crkvi.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 879
1953. 899
1961. 828
1971. 691
1981. 565
1991. 479 479
2002. 391 391
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
387 98,97%
Crnogorci
  
1 0,25%
Mađari
  
1 0,25%
nepoznato
  
1 0,25%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]