Bogoštica

Koordinate: 44° 19′ 25″ S; 19° 24′ 10″ I / 44.323666° S; 19.402666° I / 44.323666; 19.402666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bogoštica
Manastir Svete Bogorodice Trojeručice
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMačvanski
OpštinaKrupanj
Stanovništvo
 — 2011.Pad 244
Geografske karakteristike
Koordinate44° 19′ 25″ S; 19° 24′ 10″ I / 44.323666° S; 19.402666° I / 44.323666; 19.402666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina604 m
Bogoštica na karti Srbije
Bogoštica
Bogoštica
Bogoštica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj015
Registarska oznakaLO

Bogoštica je naselje u Srbiji u opštini Krupanj u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 244 stanovnika. Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom, pre svega uzgojem maline i kupina.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

U selu je rođen episkop šabački Lavrentije Trifunović, koji je u Bogoštici podigao i kapelu - kopiju Njegoševe kapele na Lovćenu, kao i Dom srpske poezije „Desanka Maksimović“ u sastavu novoizgrađenog Manastira Svete Trojeručice Hilandarske[1].

U selu je rođen i poznati srpski neuropsihijatar prof. dr Milutin M. Nenadović.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Selom protiče istoimena reka koja ga deli na dva zaseoka, u narodu poznata kao Sklop i Selo. Sklop obuhvata manji deo ukupne teritorije i uglavnom je prekriven šumama odnosno manjim livadama. Sa druge strane Selo ima veliki broj plodnih njiva poznatih kao Njivarice. Kroz Sklop prolazi alfaltni kolovoz, dok se kroz Selo još uvek postoji stari makadamski put. Od bolnice u Krupnju do kuće Petrovića u Selu trenutno je potrebno preći 7.34 kilometra.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Bogoštica živi 204 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,8 godina (33,9 kod muškaraca i 42,6 kod žena). U naselju ima 73 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,68.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 490
1953. 551
1961. 513
1971. 442
1981. 356
1991. 327 305
2002. 269 285
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
269 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bogoštica: Pesnički ukras u srcu Rađevine („Večernje novosti“, 7. maj 2013)
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]