Božur Ivanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Božur Ivanović
Božur Ivanović, slikar
Lični podaci
Datum rođenja(1936-04-10)10. april 1936.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti18. avgust 2005.(2005-08-18) (69 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Umetnički rad
Poljelikovna i primenjena umetnost

Božur Ivanović (Beograd, 1936 — Beograd, 2005) bio je srpski akademski slikar, scenograf i grafički dizajner.

Biografija[uredi | uredi izvor]

U Beogradu je Akademiju likovnih umetnosti upisao 1959. godine. Prvi profesor slikarstva bio mu je Đorđe Andrejević Kun, a diplomirao je 1963. godine u klasi profesorke Ljubice Cuce Sokić. Bio je član ULUS-a i SULUV-a. Kao mladi slikar radio je od 1965. do 1970. godine kao scenograf u Narodnom pozorištu "Sterija" u Vršcu,[1] gde je od 1966. predavao likovnu umetnost na Pedagoškoj akademiji.

Likovna umetnost[uredi | uredi izvor]

Ivanović je stilski prolazio kroz različite stvaralačke cikluse, koji reflektuju njegove životne faze i okruženja.

Kao student je bio fasciniran fresko-slikarstvom, i odmah nakon diplomiranja počinje da se bavi profesionalno restauracijom i kopiranjem fresaka u Srbiji i Makedoniji, uključujući manastire Manasija i Psača, gde je radio 1964. godine, nakon razornog zemljotresa u Skoplju. Taj uticaj se očitava u njegovom ranom slikarstvu snažnih boja i kontrasta i velikih formata.

U periodu bavljenja organizacijom i decentralizacijom kulture u Pančevu, u apstraktnu figuraciju Ivanovićevih slika prodiru banatski motivi - ambari, salaši, kapije, ornamenti na kućama, njive i vinogradi, definišući njegovu najpoznatiju slikarsku fazu "Ambari".

U poznim godinama većinom je boravio u crnogorskom selu Radovići u Boki Kotorskoj, gde je slikao bokeljske predele.[2]

Scenografija[uredi | uredi izvor]

Vršački period Božura Ivanovića obeležen je scenografskim radom, u kome su prisutni prepoznatljiv umetnički izraz i likovni i arhitektonski elementi koji se provlače i kroz njegovo slikarstvo. Tokom ovog perioda Ivanović uspostavlja blisku saradnju sa Narodnim pozorištem u Temišvaru. Ivanovićeve retrospektivne izložbe omogućavaju da ovaj segment njegovog rada bude ponovo dokumentovan, tumačen i vrednovan u celini.[3]

Među više od trideset ostvarenja,[4] izdvajaju se scenografije za predstave:

  • 1966. ’’Smrt Stefana Dečanskog” Jovana Sterije Popovića, Narodno pozorište "Sterija", Vršac.[5]
  • 1968. ’’Partija šaha” Stanislava Grohovjaka, Narodno pozorište "Sterija", Vršac,[6]
  • 1969. "Bogojavljenska noć" Viljema Šekspira, Narodno pozorište "Sterija", Vršac ("prozračni dekor u renesansnom stilu")[7]

Na 18. Susretu pozorišta Vojvodine 1968. godine Ivanović je nagrađen za scenografiju u predstavi ’’Partija šaha”, zahvaljujući čemu je i sam bio član specijalnog žirija na 21. Susretu 1971. i glavne ocenjivačke komisije na 40. Susretu 1990. godine.[8]

Primenjena umetnost i dizajn[uredi | uredi izvor]

Manje je poznato da se Božur Ivanović, pored likovne umetnosti i scenografije, uspešno bavio i grafičkim dizajnom.

Sedamdesetih i osamdesetih godina XX veka stvarao je vizuelni identitet brojnih kompanija u Srbiji: Fabrike aviona "Utva" - Pančevo, Predionice pamučnog prediva "Trudbenik" - Pančevo, Čestereške fabrike tekstila "Četeks", Vršačke pivare, Mlinske industrije "Ratar" - Pančevo (generacije pamte njegova pakovanja za brašno). Godine 1976. je dizajnirao seriju etiketa za Vinarski kombinat "Vršački vinogradi", od kojih su neke i danas u upotrebi.[9]

Ivanović je autor korica knjiga "I bi riječ", "Ponekad svjetlost"[10] (1991) i "U bespuću"[11] (1995) crnogorskog pesnika Milete Tomovića.

Izložbe[uredi | uredi izvor]

Božur Ivanović je izlagao i bio nagrađivan na više kolektivnih izložbi, ali mu je kao zrelom umetniku zbog političke nepodobnosti u vreme socijalizma bilo praktično onemogućeno da organizuje samostalne izložbe. Njegova dela posthumno se izlažu u Milanu (ciklus "Ambari") i Pančevu (retrospektiva slika, crteža i scenografija), kako bi se približila domaćoj i međunarodnoj javnosti, sagledao i proučio njegov opus i prepoznao njegov doprinos srpskoj umetnosti.

Samostalne izložbe

  • 1969. Slike, Vršac
  • 1969. Slike i scenografije, Sombor
  • 2015. Božur Ivanović: Ambari, Paviljon Republike Srbije, World Expo 2015, Milano[9] (posthumno)
  • 2017. Božur Ivanović (1936—2005) - izložba crteža i dokumentarnog materijala, Kulturni centar Pančeva, Pančevo, 3-28.7.2017. (posthumno)
  • 2017. Božur Ivanović (1936—2005) - izložba slika, Narodni muzej Pančevo, Pančevo, 3-28.7.2017. (posthumno)

Kolektivne izložbe

  • 1959. Festival studenata Srbije i Crne Gore
  • 1959-63. izložbe studenata Likovne akademije
  • 1971. III izložba Narodnooslobodilačka borba u delima likovnih umetnika Jugoslavije, Galerija Doma JNA, Beograd[12]
  • 1971. Izložba novih članova ULUS-a primljenih 1971. godine, Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić", Beograd[13]
  • 1972. ULUS jesen 1972. Pedesettreća izložba likovnih umetnika Srbije, Galerija ULUS-a, Beograd
  • 1973. Izložba ULUS-a, Galerija ULUS, Beograd
  • 1975. Izložba Crtež likovnih umetnika Vojvodine, Galerija Matice srpske, Novi Sad[14]
  • 1976. VI Pančevački oktobarski salon, Galerija Kulturnog centra Pančevo, Pančevo[15]
  • 1977. I Likovni salon Južnog Banata, Galerija "Jovan Popović", Opovo[16]
  • 1977. Likovna kolonija „Deliblatski pesak“, Galerija Kulturnog centra Pančevo, Pančevo[17]
  • 1978. II Likovni salon Južnog Banata, Narodni muzej Vršac, Vršac
  • 1978. Likovna kolonija „Deliblatski pesak“, Galerija Kulturnog centra Pančevo, Pančevo[18]
  • 1980. X Pančevački oktobarski salon, Galerija Kulturnog centra Pančevo, Pančevo
  • 1982. Likovno stvaralaštvo Pančeva 1945-60, Narodni muzej Pančevo, Pančevo[19]
  • 1982. Izložba likovnih i primenjenih umetnika Vojvodine - Pančevo, Dom omladine Banatski Brestovac, Banatski Brestovac[20]
  • 1983. VII Likovni salon Južnog Banata, Galerija Centra za kulturu Kovin, Kovin[21]
  • 1983. XIII Pančevački oktobarski salon, Savremena galerija Centra za kulturu "Olga Petrov", Pančevo[22]
  • 1984. XIV Pančevački oktobarski salon, Savremena galerija Centra za kulturu "Olga Petrov", Pančevo[23]
  • 1985. XV Pančevački oktobarski salon, Savremena galerija Centra za kulturu "Olga Petrov", Pančevo[24]
  • 1985. Izložba Pančevo inspiracija likovnih umetnika, Mala galerija Centra za kulturu "Olga Petrov", Pančevo[25]
  • 1989. 125 godina Gimnazije "Uroš Predić" Pančevo, Savremena galerija Centra za kulturu "Olga Petrov", Pančevo[26]
  • 1995. Izložba Trgovi i ulice Pančeva, Savremena galerija Centra za kulturu Pančevo, Pančevo[27]
  • 2008. 57. Godišnja izložba članova SULUV-a, Galerija likovne umetnosti Poklon zbirka Rajka Mamuzića, Novi Sad[28] (posthumno)

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • 1959. Nagrada za slikarstvo na Likovno-književnom festivalu studenata Srbije i Crne Gore,
  • 1968. Nagrada za scenografiju na XVIII Susretu profesionalih pozorišta u Zrenjaninu, za predstavu "Partija šaha" Narodnog pozorišta "Sterija" iz Vršca,[29]
  • 1977. Nagrada I Likovnog salona Južnog Banata, za crtež "Trlo",[16]
  • 1983. Nagrada VII Likovnog salona Južnog Banata, za crtež "Ambar".[30]

Učešće u likovnim kolonijama[uredi | uredi izvor]

  • 1977. Likovna kolonija „Deliblatski pesak“, Devojački bunar, Banatski Karlovac
  • 1978. Likovna kolonija „Deliblatski pesak“, Devojački bunar, Banatski Karlovac

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Glavonić, Sava i Vladimir Velešinski: ’’Pančevački likovni umetnici XX veka”. Pančevo: Pan-art, 2004.
  2. ^ Nikolić, Mila: ’’Božur Ivanović: AMBARI / GRANAI’’. Milano: Paviljon Republike Srbije, EXPO Milano 2015, 2015.
  3. ^ Nikolić, Mila: ’’Božur Ivanović (Retrospektiva)’’. Pančevo: Kulturni centar Pančeva i Narodni muzej Pančevo, 03-28.07.2017.
  4. ^ Muzej pozorišne umetnosti Srbije (2017). „Ivanović Božur”. Muzej pozorišne umetnosti Srbije: Teatroslov. Pristupljeno 01. 11. 2021. 
  5. ^ Vojvođanski muzej (Pozorišni muzej Vojvodine): Almanah pozorišta Vojvodine 66/67 (knjiga 1.). Novi Sad, 1967, str. 61
  6. ^ Karišik, Milutin (ur.): Četrdeset susreta pozorišta Vojvodine 1947-1990, Novi Sad, 1990, str. 42
  7. ^ Kulturno-prosvetna zajednica opštine Subotica: Rukovet, časopis za književnost, umetnost i društvena pitanja (knj. 15), 1969, str. 399
  8. ^ Karišik, Milutin (ur.): Četrdeset susreta pozorišta Vojvodine 1947-1990, Novi Sad, 1990, str. 79
  9. ^ a b Nikolić, Mila: ’’Božur Ivanović: AMBARI / GRANAI’’. Milano: Paviljon Republike Srbije, EXPO Milano 2015, 2015.
  10. ^ Tomović, Mileta: ’’’Ponekad svjetlost”’, Biblioteka Savremena poezija, 1991.
  11. ^ Tomović, Mileta: ’’’U bespuću”’. Podgorica: Obodsko slovo, Biblioteka Savremena poezija, 1995.
  12. ^ Dom JNA: III izložba Narodnooslobodilačka borba u delima likovnih umetnika Jugoslavije. Beograd, 1971.
  13. ^ ULUS: "Slike, skulpture, grafike. Članovi primljeni 1971.", katalog izložbe. Beograd, 1971.
  14. ^ Jović, Đorđe: Crtež likovnih umetnika Vojvodine, monografija. Novi Sad: Matica srpska, 1975, str. 79.
  15. ^ Kulturni centar Pančevo: Šesti pančevački oktobarski salon, katalog. Pančevo, 1976.
  16. ^ a b Prvi likovni salon Južnog Banata, katalog i zapisnik o radu žirija. Opovo, 1977.
  17. ^ Kulturni centar Pančevo: Likovna kolonija „Deliblatski pesak“, katalog. Pančevo, 1977.
  18. ^ Kulturni centar Pančevo: Likovna kolonija „Deliblatski pesak“, katalog. Pančevo, 1978.
  19. ^ Krstić-Blaga, Borislava: Likovno stvaralaštvo Pančeva 1945-60. Pančevo: Narodni muzej Pančevo, 1982, str. 3,9
  20. ^ Dom omladine Banatski Brestovac: "Izložba likovnih i primenjenih umetnika Vojvodine - Pančevo", katalog. Ban. Brestovac: Oktobarski dani, 1982.
  21. ^ Centar za kulturu Kovin: Sedmi likovni salon Južnog Banata Kovin '83., katalog i izveštaj o radu žirija. Kovin: Centar za kulturu Kovin, 1983, str. 2, 8.
  22. ^ Centar za kulturu "Olga Petrov", Sava Glavonić (ur.): Pančevački oktobarski salon ’83, katalog. Pančevo: Centar za kulturu "Olga Petrov", 1983.
  23. ^ Centar za kulturu "Olga Petrov", Sava Glavonić (ur.): Pančevački oktobarski salon ’84, katalog. Pančevo: Centar za kulturu "Olga Petrov", 1984.
  24. ^ Centar za kulturu "Olga Petrov", Sava Glavonić (ur.): Pančevački oktobarski salon ’85, katalog. Pančevo: Centar za kulturu "Olga Petrov", 1985.
  25. ^ Centar za kulturu "Olga Petrov", Sava Glavonić (ur.): Pančevo inspiracija likovnih umetnika. Pančevo: Centar za kulturu "Olga Petrov", 1985.
  26. ^ Centar za kulturu "Olga Petrov", Sava Glavonić (ur.): 125 godina Gimnazije "Uroš Predić" Pančevo. Pančevo: Centar za kulturu "Olga Petrov", 1989.
  27. ^ „Arhitektura i urbanizam Pančeva '95”. Sveske. Godina V, vanredni broj: 141. 1. maj 1995. 
  28. ^ SULUV: Likovna stvarnost br. 8, 2008
  29. ^ Karišik, Milutin (ur.): Četrdeset susreta pozorišta Vojvodine 1947-1990, Novi Sad, 1990, str. 42,
  30. ^ Centar za kulturu Kovin: Sedmi likovni salon Južnog Banata Kovin '83., katalog i izveštaj o radu žirija. Kovin: Centar za kulturu Kovin, 1983, str. 2, 8

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]