Bolgar

Koordinate: 54° 58′ 00″ S; 49° 02′ 00″ I / 54.966667° S; 49.033333° I / 54.966667; 49.033333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bolgar
rus. Болгар

Administrativni podaci
Država Rusija
RepublikaTatarstan
Status grada1781
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.8.650
 — gustina74,57 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate54° 58′ 00″ S; 49° 02′ 00″ I / 54.966667° S; 49.033333° I / 54.966667; 49.033333
Vremenska zonaUTC+4
Aps. visina80 m
Površina116 km2
Bolgar na karti Rusije
Bolgar
Bolgar
Bolgar na karti Rusije
Ostali podaci
Pozivni broj(+7) 84347
OKATO kod92232501

Bolgar (Bulgar; rus. Болгар, Булгар) je grad u Rusiji, administrativno središte Spaskog regiona u Republici Tatarstanu, koja se nalazi na levoj obali reke Volga je, 140 km od glavnog grada Kazanja. Ima oko 8.000 stanovnika.

Saveremeni grad je osnovan 1781. od sela Spask. U periodu 19261935. se zove Spask Tatatarski, 1935 je preimenovan u Kujbišev u čast ruskog revolucionara Valerijana Kujbiševa.

Godine 1991. grad je uzeo ime Bolgar (Bulgar) u pomen drevne prestonice Bolgara Velikog, države volško-kamskih Bugara, koja se prostirala oko donjeg toka reke Kama i srednjeg toka reke Volge, čije se ruševine nalaze nedaleko od grada. U 10. veku grad doživljava veliki procvat, Bio je najveće tržište na Volgi i trgovao je i sa Istokom i Zapadom. Od druge polivine 13. veka jedan je od važnih gradova Zlatne horde. Iz tog vremena sačuvani su ostaci arhitektonskih spomenika: džamija, mauzoleji, vodovod, mostovi i dr.

Od 2010. godine, na inicijativu i pod pokroviteljstvom prvog predsednika Republike Tatarstan, Mintimera Šajmieva, u Bolgaru je započeta realizacija velikorazmernih projekata nacionalne fondacije za očuvanje i razvoj Bolgara i Svijažska „Oživljavanje”, koja obuhvata rekonstrukciju istorijskih lokacija i izgradnju novih kulturnih i infrastrukturnih objekata. Izgrađena je nova zgrada saborne „Bele džamije” (koja je po stilu slična džamiji Kul Šarif u Kazanju, ali je manjih dimenzija), kompleks rečne luke, hoteli i ekspoziciono-informativni centar muzej-parka, Muzej hleba sa mlinom i pekarom, muzej zanatstva sa kovačnicom i drugi objekti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad se nalazi na levoj obali Volge, 83 km južno od Kazanja (kopnenim putem — 175 km).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo stanovnika, (%) više nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
6.2007.0237.2318.3838.3978.655[1]8.650

Etnički sastav: Rusi — 83,4%, Tatari — 12,9%, Čuvaši — 2,1%.

Religija[uredi | uredi izvor]

Glavne verske zajednice grada su pravoslavno hrišćanstvo (Čistopoljska eparhija Ruske pravoslavne crkve) i islam (sunizam).

Pravoslavni hramovi:

  • crkva Svetog Avrama Bolgarskog
  • čudotvorni izvor Svetog Avrama Bolgarskog i Vladimirskog čudotvorca
  • Trojicki molitveni dom
  • Uspenjska crkva na teritoriji Bolgarskog muzej-parka

Džamije:

  • Bela džamija

Dana 4. septembra 2017. u Bolgaru je zvanično otvorena Bolgarska islamska akademija

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

U blizini savremenog grada nalazi se Državni istorijski i arheološki muzej-park Bolgar, kome se planira dodeliti federalni status, a takođe je uključen i u spisak svetskih kulturnih spomenika UNESKO-a. Pretpostavlja se da će drevno naselje Bolgar i grad Bolgar postati novi regionalni turistički centar.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Rečna luka prima putničke brodove, koji plove duž rute Kazanj—Bolgar.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U gradu je razvijena pekarska industrija.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Bolgarski muzej-park koji podrazumeva:
  • Ostaci zemljanih utvrđenja i rovova (kraj 1415. veka)
  • Severni mauzolej
  • Istočni mauzolej
  • Crna palata
  • Bela palata
  • Hanska grobnica
  • Saborna džamija
  • Veliki minaret (rekonstrukcija)
  • Mali minaret
  • Uspenska crkva bivšeg Uspenskog manastira (iz 1732. godine), sada — privremeno istorijsko-arheološki muzej
  • Muzej bolgarske civilizacije
  • Muzej Kurana
  • Dom lekara
  • Muzej dvorjanstva
  • Muzej čaja
  • Muzej Abdule Ališa
  • Muzej rečnog grada
  • Muzej hleba

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Opća enciklopedija JLZ Zagreb (1997). str. 593

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]