Boros
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Boros šved. Borås | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švedska |
Okrug | Vestra Jetaland |
Osnovan | 1621. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 66.273 |
— gustina | 2.110,61 st./km2 |
Aglomeracija (2012.) | 104.235 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 57° 43′ 00″ S; 12° 56′ 00″ I / 57.716667° S; 12.933333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 140 m |
Površina | 31,40 km2 |
Pozivni broj | +46 033 |
Veb-sajt | |
www.boras.se |
Boros (šved. Borås) grad je u Švedskoj, u jugozapadnom delu države. Grad je u okviru Vestra Jetaland okruga, gde je drugi grad po značaju. Boros je istovremeno i sedište istoimene opštine.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Grad Boros se nalazi u jugozapadnom delu Švedske i Skandinavskog poluostrva. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 410 km jugozapadno. Od prvog većeg grada, Geteborga, grad se nalazi 60 km istočno.
Reljef: Boros se razvilo u oblasti Zapadni Jetaland. Gradsko područje je veoma pokrenutog tla. Nadmorska visina grada je oko 140 m.
Klima u Borosu je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a leta svežija u odnosu na datu geografsku širinu.
Vode: Boros je smešten je na reci Viskan, koja krivuda kroz grad, ima lepo uređene obale i predstavlja njegov simbol.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Borosa bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Naselje, koje se obrazovalo u srednjem veku, dobilo je gradska prava 1621. godine, a dao ih je švedski kralj Gustav II Adolf.
Boros je četiri puta je oštećen zbog velikih požara: 1681, 1727, 1822. i 1827. godine.
Nagli razvoj Boros doživljava u drugoj polovini 19. veka sa dolaskom industrije i železnice. Ovo blagostanje traje i dan-danas.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Boros je danas grad srednje veličine za švedske uslove. Grad ima oko 66.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 104.000 stanovnika (podatak iz 2012. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu lagano raste.
Do sredine 20. veka Boros su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Danas je Boros savremeni grad sa posebno razvijenom industrijom, posebno onom koja spada pod hajtek (u gradu su značajni pogoni "Eriksona"). Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Gradska pešačka ulica
-
Glavna gradska crkva, Crkva sv. Karla
-
Priobalje Borosa
-
Sportska dvorana „Boras Arena"