Boljarska duma

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Boljari u 16-17. veku.

Boljarska duma (rus. Боя́рская ду́ма, srp.Savet velikaša) je moderan termin za redovna savetovanja krupnog plemstva na dvoru vladara u Kijevskoj Rusiji, Velikoj kneževini Moskvi i Ruskom carstvu od 10. do 18. veka[1].

Boljarska duma pred carem.

Pojam[uredi | uredi izvor]

Boljarska duma je termin nastao u 18. veku: ruske hronike pominju samo "boljare" ili "dumu", pod kojom podrazumevaju kneževski ili carski savet[1].

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Kijevskoj Rusiji kneževski savetnici bili su stariji družinici (originalno značenje reči "boljari"[2]), dok sa širenjem Moskve, u 15. i 16. veku, savetnike velikog kneza čine zavisni kneževi i veliki zemljoposednici (novije značenje reči "boljari"). Broj plemića koji su imali "savetnički čin" (rus. думный чин) bio je mali: od 15 velikaša u doba Ivana III, do 50 u doba Ivana Groznog[3].

Značaj[uredi | uredi izvor]

Zakonik iz 1497. dozvolio je "boljarima i okolničima" da sude i potvrđuju zakone, a poznato je i da su u 16. veku primali strane poslanike i kontrolisali državne činovnike.[3] Boljarski savet bio je aktivan u Vreme Smutnje, i uspeo je 1606. da nametne zakletvu caru Vasiliju Šujskom pri stupanju na vlast, a očuvao je znatan uticaj za vlade Mihaila Romanova, dok je u vreme Alekseja Mihailoviča spao na počasnu i dekorativnu ulogu.[4] Boljarsku dumu ukinuo je 1711. Petar Veliki, prenevši njene dužnosti na Praviteljstvujušči senat.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 458. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. 
  2. ^ The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 81—82. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. 
  3. ^ a b The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 459. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. 
  4. ^ The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 460. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. 

Literatura[uredi | uredi izvor]