Bradina
Bradina | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Kanton | Hercegovačko-neretvanski kanton |
Opština | Konjic |
Stanovništvo | |
— 2013. | 72 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 44′ 41″ S; 18° 01′ 08″ I / 43.7447° S; 18.0189° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 036 |
Bradina je naseljeno mesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Konjic, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. godine, u naselju živi 72 stanovnika.[1]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Istorija[uredi | uredi izvor]
General Oskar Poćorek je izvodio manevre kod sela 1914. Tokom Prvog svetskog rata ovde su držani i zlostavljani internirci. Seljaci su 1938. podigli crkvu u spomen na kralja Aleksandra i pale žrtve.[2]
U Bradini je 25. i 26. maja 1992. izvršen ratni zločin nad Srbima koji su počinili pripadnici Teritorijalne odbrane Konjic i Hrvatskog vijeća odbrane.[3][4] Na dan 25. maj 1992. ubijeno je najmanje 38 do sada identifikovanih žrtava srpske nacionalnosti, izvršeno je pet silovanja, a više stotina stanovnika je odvedeno u logor Čelebići.[3] Pripadnici Teritorijalne odbrane Konjic i Hrvatskog vijeća odbrane su tom prilikom uništili i spalili Bradinu i okolna srpska sela.[3] U toku 25, 26. i 27. maja 1992, koliko je trajao zločin u Bradini, ubijeno je 54-oro Srba.[3] Stradalo je još 22-oje Srba koji su nakon zločina odvedeni u logor Čelebići, gdje su izgubili živote.[3] Pet lica se vode kao nestala jer je njihova sudbina i dalje nepoznata.[3]
Povodom obeležavanja 20. godišnjice od zločina, u Bradini je podignut u blizini crkve spomenik „Bradinske žrtve rata 1992—1995“ sa imenima stradalih.
Kultura[uredi | uredi izvor]
U Bradini se nalazi obnovljeni hram Srpske pravoslavne crkve posvećen Vaznesenju Gospodnjem. Crkvu su spalili pripadnici Teritorijalne odbrane Konjic i Hrvatskog vijeća odbrane 25. maja 1992. godine.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, u naselju Bradina živela su 603 stanovnika. Stanovnici su preko 90% bili Srbi. Prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. u naselju živi 72 stanovnika u 24 domaćinstva. Nekadašnje stanovništvo se okuplja samo jednom godišnje na dan parastosa svakog 25. maja.
Nacionalnost[5] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 603 (90,68%) | 620 (88,57%) | 724 (87,65%) | |
Hrvati | 32 (4,81%) | 44 (6,29%) | 64 (7,75%) | |
Muslimani | 16 (2,41%) | 14 (2,00%) | 36 (4,36%) | |
Jugosloveni | 12 (1,80%) | 22 (3,14%) | 0 | |
ostali i nepoznato | 2 (0,30%) | 0 | 2 (0,24%) | |
Ukupno | 665 | 700 | 826 | ' |
Kretanje broja stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]
godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2013. |
br. stanovnika | — | — | 1.067 | 826 | 700 | 665 | 72 |
---|
Prezimena[uredi | uredi izvor]
Najčešća srpska prezimena iz Bradine su: Kuljanin, Vujičić, Mrkajić, Žuža, Kureš, Gligorević, Matić, Koprivica, Draganić, Živak i druga.[3][6]
Ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Ante Pavelić, poglavnik Nezavisne Države Hrvatske
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Preliminarni rezultati popisa 2013. str. 72” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 22. 12. 2014. g. Pristupljeno 02. 11. 2015.
- ^ "Politika", 8. dec. 1938
- ^ a b v g d đ e ž „Parastos srpskim žrtvama u Bradini”. Radio-televizija Republike Srpske. 25. 5. 2011. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 25. 5. 2012.
- ^ „Obilježena 20. godišnjica od zločina u Bradini”. Radio-televizija Republike Srpske. 24. 5. 2012. Arhivirano iz originala 10. 04. 2021. g. Pristupljeno 25. 5. 2012.
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- ^ „Bradina: Pomen stradalim Srbima”. Radio-televizija Republike Srpske. 24. 5. 2012. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 25. 5. 2012.