Brestska oblast
Brestska oblast | |
---|---|
Država | Belorusija |
Glavni grad | Brest |
Površina | 32,791[1] km2 |
Stanovništvo | 2011. |
— broj st. | 1.401.000[2] |
— gustina st. | 42,7 st./km2 |
Zvanični veb-sajt |
Brestska oblast (blr. Брэсцкая вобласць, rus. Бре́стская о́бласть) administrativna je jedinica u jugozapadnom delu Republike Belorusije i jedna od 6 oblasti. Osnovana je 4. decembra 1939. kao administrativna jedinica tadašnje Beloruske SSR.
Administrativni centar oblasti je grad Brest, a veći gradovi su još Baranoviči i Pinsk.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2009. na teritoriji ove oblasti je živelo oko 1,4 miliona stanovnika ili u proseku 42,7 st/km².
Geografija[uredi | uredi izvor]
Brestska oblast obuhvata jugozapadni deo Republike Belorusije. Na zapadu se graniči sa Podlaskim i Lublinskim vojvodstvom Poljske, na jugu su Volinjska i Rivanjska oblast Ukrajine. Na severu je Grodnjenska oblast, severoistoku Minska, a na istoku Gomeljska oblast (sve tri oblasti Belorusije). Njena površina iznosi 32.791 km²[1] što čini 15,7% ukupne državne teritorije i na 4. je mestu među beloruskim oblastima.
Ovaj deo zemlje se često naziva i zapadnom kapijom Belorusije ka Evropi. U geografskom smislu Brestska oblast je deo regije Polesje. Južni delovi uz reku Pripjat su dosta niži i močvarniji, dok idući ka severu i severozapadu nadmorska visina blago raste. Zahvaljujući nešto blažoj umerenokontinentalnoj klimi ovo je područje sa najdužim vegetacionim periodom u zemlji, pa se uzgajaju i kulture atipične za tu geografsku širinu (orasi, kajsije, breskve i grožđe). Glavni vodotoci su reka Pripjat sa svojim pritokama Pinom, Jaseljdom, Gorinjem i Stirom (deo Crnomorskog basena), te reke Bug (u Belorusiji poznat i kao Zapadni Bug), Muhavec i Ščara koje su deo Baltičkog sliva. Preko teritorije rejona prolazi i važan kanalski vodeni put Dnjepar-Bug koji povezuje reku Vislu sa Dnjeprom. Najveće jezero oblasti je Viganavsko sa površinom od 26 km².
Uz granicu sa Poljskom proteže se nacionalni park Bjaloveška šuma.
Kao posledica nuklearne havarije u Černobilju 1986. na području Brestske oblasti kontaminirano je radioaktivnim elementima oko 4,2 hiljade km² teritorije, uglavnom u južnom delu oblasti uz reku Pripjat.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje današnje Brestske oblasti bilo je naseljeno drevnim slovenskim i baltičkim plemenima još u srednjem veku. Kroz istoriju stalno je menjala gospodare, pa je tako bila deo Litvanske kneževine, Poljsko-litvanske unije, Ruske Imperije. Savremena oblast u okviru Beloruske SSR formirana je 4. decembra 1939. godine (a teritorijalno je proširena 1954). Tokom Drugog svetskog rata preživela je strahovita razaranja i mnogobrojne ljudske žrtve. Upravo je fašistička invazija na Sovjetski Savez započela napadom na grad Brest 22. juna 1941.
Administrativna podela[uredi | uredi izvor]
U administrativnom smisli Brestska oblast je podeljena na 16 rejona, na tri grada oblasne subordinacije (Brest, Baranoviči i Pinsk) i na 225 seoskih opština. U oblasti postoji još 18 naselja sa administrativnim statusom grada (gradovi rejonske jurisdikcije), 8 naselja sa statusom varoši (посёлков городского типа) i oko 2.200 sela.
Rejon | Osnovan | Administrativni centar |
Površina km²[3] |
Stanovnika popis 2009.[4] |
---|---|---|---|---|
Baranovički rejon | 15. januar 1940. | Baranoviči | 2.200 | 47.700 |
Bjarozavski rejon | 15. januar 1940. | Bjaroza | 1.412 | 73.300 |
Brestski rejon | 15. januara 1940. | Brest | 1.561 | 39.400 |
Gancavički rejon | 15. januar 1940. | Gancaviči | 1.710 | 36.600 |
Dragičinski rejon | 15. januar 1940. | Dragičin | 1.900 | 51.000 |
Žabinkavski rejon | 15. januar 1940. | Žabinka | 684 | 25.800 |
Ivanavski rejon | 15. januar 1940. | Ivanava | 1.547 | 50.200 |
Ivacevički rejon | 15. januar 1940. | Ivaceviči | 3.000 | 68.100 |
Kamjanečki rejon | 15. januar 1940. | Kamjanec | 1.690 | 43.300 |
Kobrinski rejon | 15. januar 1940. | Kobrin | 2.013 | 90.100 |
Luninečki rejon | 15. januar 1940. | Luninec | 2.700 | 79.100 |
Ljahavički rejon | 15. januar 1940. | Ljahaviči | 1.350 | 36.500 |
Malaricki rejon | 15. januar 1940. | Malarita | 1.374 | 29.100 |
Pinski rejon | 15. januar 1940. | Pinsk | 3.261 | 60.200 |
Pružanski rejon | 15. januar 1940. | Pružani | 2.800 | 62.100 |
Stolinski rejon | 15. januar 1940. | Stolin | 3.342 | 89.100 |
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima popisa stanovništva iz 2009. na području Brestske obasti živelo je oko 1.400.000 stanovnika,[2] ili oko 15% celokupne populacije države (na 4. mestu, odmah posle grada Minska, Minske i Gomeljske oblasti). Oblast je izrazito agrarnog karaktera, stoga i ne čudi da se čak 20% celokupne ruralne populacije nalazi upravo ovde.
Iako je ovo područje sa najvišim natalitetom u Belorusiji (2008. je stopa rođenih iznosila 12/1000 a stopa umrlih 13,7/1000[2]) broj stanovnika se konstantno smanjuje zahvaljujući migracijama ka većim gradskim centrima u susednim oblastima (1995. je imala 1.518.000 stanovnika, 2003. 1.471.000 a 2008. 1.435.000 i taj trend pada se nastavlja i dalje). Oko 60% stanovnika živi u gradovima, a oko 37% na selima.
Najveći gradovi su Brest (320.000), Baranoviči (170.000), Pinsk (131.000) i Kobrin (52.000).
U etničkkm pogledu najviše ima Belorusa — 85% (1.275.000), Rusi čine 8,7% (ili 130.000), Ukrajinci 3,8% (30.000), Poljaci 1,8% i ostali (manje od 1% - Jevreji, Tatari, Romi, Jermeni).
Naselja Brestske oblasti sa više od 10.000 stanovnika po podacima od 1. januara 2009. | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Administrativna mapa rejona[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Administrativna podela Belorusije
- Brest (Belorusija)
- Bjaloveška šuma
- Brestska tvrđava
- Polesje
- Reka Pripjat
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Nacionalni katastar Belorusije[mrtva veza]
- ^ a b v O demografičeskoй situacii za яnvarь-dekabrь 2010 g.Nacыяnalьnы statыstыčnы kamіtэt Rэspublіkі Belarusь, 26 studzenя 2011
- ^ «Gosudarstvennый zemelьnый kadastr Respubliki Belarusь» Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. avgust 2011) (po sostoяniю na 1 яnvarя 2011 g.)
- ^ «O demografičeskoй situacii za яnvarь-aprelь 2011 g.» (po sostoяniю na 1 maя 2011 g.)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Službena veb stranica Brestske oblasti Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. jun 2020)
- Interaktivna mapa Brestske oblasti
- Brestskaя oblastь, goroda i derevni. Foto dostoprimečatelьnosteй
- Gerbov i flagov Brestčinы pribыlo: luk, podkova, meč, kolokol i dva hrama Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016)