Briga (sociologija)
Briga je misaoni proces koji se javlja kao posljedica predviđanja potencijalne opasnosti. Briga je karakteristična za anksiozne poremećaje kao što su: napad panike, generalizovani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulsivni poremećaj, socijalna anksioznost itd.
Zdrava i nezdrava briga[uredi | uredi izvor]
Bitno je razlikovati zdravu i funkcionalnu brigu od nezdrave i disfunkcionalne brige. Zdrava, korisna zabrinutost se javlja kada osoba uviđa objektivno postojeću opsasnost, te kreće u akciju u cilju rješavanja problema. Za razliku od toga, pretjerana i disfunkcionalna zabrinutost je hronična i ne motiviše na akciju. Obično se odnosi na neke opasnosti udaljene od realnosti.
Karakteristike osoba koje pretjerano brinu[uredi | uredi izvor]
Osobe koje su sklone pretjeranoj zabrinutosti imaju pogrešan stil u rješavanju problema. Nisu fokusirane na aktivno rješavanje problema, nego na samoposmatranje i ličnu neadekvatnost.
Roditeljska briga[uredi | uredi izvor]
Roditelji smatraju da je ljubav jednako briga. Izjednačavanje ljubavi sa pokazivanjem brige i zabrinutosti veoma je negativno. Na taj način roditelji psihološki zabranjuju djeci da odrastu i da postanu samostalna. Nepotrebno zabrinuti roditelji neprestano šalju dvije toksične psihološke poruke: da je njihovo dijete nesposobno i da je svijet veoma opasno mjesto.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Veb-sajt Vaš psiholog
- Veb-sajt Politika onlajn
