Pređi na sadržaj

Bukavac (mitologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bukavac je biće iz mitologije Južnih Slovena, koje je naročito zastupljeno u mitologiji Srba[1]. Verovanje o postojanju ovog bića je zabilježeno među stanovnicima u nekim delovima Srema[2]. Po nekim osobinama je sličan drekavcu.

Opis bukavca u mitologiji i narodnim predanjima[uredi | uredi izvor]

U narodnim predanjima se opisuje kao demonsko biće sa šest nogu, koje je prekriveno sluzavom kožom, koje ima velika usta, dugi rep i duge, zakrivljene i kvrgave rogove na glavi[2]. Njegov urlik je jako glasan. On svojim urlikom plaši ljude koji se kasno u noći zateknu u blizini mesta gde on obitava. Ono biće živi u rekama, barama, močvarama i jezerima. Jedino se može susresti noću kada izlazi iz vode i stvara strašnu buku (po čemu mu je i dobio naziv). Bukavac napada ljude i životinje koje se kasno u noći zateknu u blizini vode i davi ih[2].

Hronologija susreta sa ovim bićem i viđenja[uredi | uredi izvor]

  • Tokom 1900ih. godina su se navodno dešavali slučajevi da su lokalni ljudi na obalama reke Save na području Srema (i sa današnje srpske i hrvatske strane) pronalazili tela životinja koje su bile zadavljene. Za ove slučajeve se smatralo da je glavni krivac bukavac.

Moguće objašnjenje ovog mitološkog bića[uredi | uredi izvor]

Postoji nekoliko mogući objašnjenja za ovog mitološkog bića. Što se tiče nepoznati zvukova moguće objašnjenje je:

  • evropska crvena lisica (lat. Vulpes vulpes crucigera) - podvrsta crvene lisice koja nastanjuje područje Balkana,
  • ili bukavac nebogled (lat. Botaurus stellaris) - vrsta ptice koja nastanjuje područje Balkana.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Theresa Bane (2012). Encyclopedia of Demons in World Religions and Cultures. Jefferson, California; London, UK: McFarland & Company, Inc. str. 388. ISBN 978-0-7864-8894-0. 
  2. ^ a b v Špiro Kulišić; Petar Ž. Petrović; Pantelić, Nikola (1970). „Bukavac”. Srpski mitološki rečnik. Beograd: Nolit. str. 57. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]