Bundesrat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dom Bundesrata

Bundesrat ili Savezni savet (nem. der Bundesrat) je drugi dom parlamenta u Nemačkoj, a sastavljen je od 69 članova koji su predstavnici federalnih jedinica i koje određuju vlade federalnih jedinica. Iako je ovo u načelu federalni dom kao u drugim federacijama, prisutne su brojne specifičnosti. Pre svega, savezne zemlje nemaju jednak broj predstavnika, već je on u zavisnosti od broja stanovnika svake zemlje i varira od tri do šest.

Dalje, predstavnike delegiraju vlade a ne biraju glasači. I kao poslednja i najveća specifičnost, predstavnici imaju imperativni mandat i dužni su da glasaju kao celina za stav svoje regionalne vlade. Generalno, odobrenje Bundesrata je neophodno za sve zakone koji se na neki način tiču saveznih zemalja, njihovog uređenja i ovlašćenja. Ovo je vremenom sve šire tumačeno, tako da je sada odobrenje Budesrata neophodno za oko 60% zakona u proceduri. Osnovni problem u praksi predstavlja usaglašavanje u okviru delegacija, kada sporovi često dovode do uzdržanih glasova.

Nadležnosti Bundesrata[uredi | uredi izvor]

Glavna odlika nemačkog oblika federalizma, kada je u pitanju podela i izvršenje nadležnosti, je da vlade pojedinih zemalja direktno učestvuju u odlukama koje donosi savezna država. Ovo se postiže kroz rad Bundesrata. Bundesrat nema određeno vreme trajanja mandata, i on takođe ne može biti raspušten. Njegov sastav varira u zavisnosti od rezultata izbora u predstavničkim telima nemačkih zemalja.

Pored toga što funkcioniše kao protivteža Bundestagu i Saveznoj vladi, Bundesrat ostvaruje vezu između savezne države i zemalja. Bundesrat predstavlja i saveznu državu u celini i 16 konstitutivnih zemalja (nem. Länder). S jedne strane, Bundesrat je savezni ustavni organ u saveznoj državi kroz koji zemlje članice mogu direktno da učestvuju u razvoju političkih stavova savezne države u određenim političkim područjima i na taj način, u okvirima predviđenim u Ustavu, učestvuju u formulisanju političkih ciljeva ukupne nacionalne države. S druge strane, savezna država preko Bundesrata može da iskoristi politička i administrativna iskustva federalnih jedinica i da, uz saglasnost Bundesrata, proširi uticaj svog delovanja na njihovim teritorijama. To se postiže kroz predloge zakona, uredbama i opštim administrativnim nadležnostima, kao i indirektno preko Evropske unije.

Osnovne nadležnosti Bundesrata su da:

  1. učestvuje u zakonodavnom procesu;
  2. učestvuje u rešavanju državnih administrativnih pitanja;
  3. učestvuje u donošenju odluka koje se odnose na EU;
  4. učestvuje u postupku imenovanja članova Saveznog ustavnog suda.

Stalno savetodavno veće (nem. Der Ständige Beirat), koji se sastoji od šesnaest izaslanika iz zemalja članica federacije, podržava rad Predsedništva Bundesrata. Stalno savetodavno veće pruža savetodavnu podršku predsedniku i Predsedništvu, a prvenstveno ima važnu ulogu u pružanju informacija i koordinaciji rada Bundesrata kao i u ostvarivanju stalnih kontakta sa Saveznom vladom. Generalni sekretar Bundesrata prisustvuje njegovim sednicama. Nakon sednice Savezne vlade, član Savezne vlade redovno, svake srede u nedelji, obaveštava Stalno savetodavno veće o pitanjima o kojima se raspravljalo i odlukama Savezne vlade.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]