Velikije Luki

Koordinate: 56° 21′ 00″ S; 30° 31′ 00″ I / 56.35° S; 30.516667° I / 56.35; 30.516667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Velikije Luki
Velikie Luki
Gradski hotel „Jubilejni” i stela grada vojničke slave
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Oblast Pskovska oblast
Rejonzaseban gradski okrug
Osnovanprvi pomen 1166.
Status grada1777.
Stara imenaLuki (do 1406)
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2016.94.021
 — gustina1.564,93 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate56° 21′ 00″ S; 30° 31′ 00″ I / 56.35° S; 30.516667° I / 56.35; 30.516667
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina~100 m
Površina60,08 km2
Velikije Luki na karti Rusije
Velikije Luki
Velikije Luki
Velikije Luki na karti Rusije
Velikije Luki na karti Pskovske oblasti
Velikije Luki
Velikije Luki
Velikije Luki na karti Pskovske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj182100−182115
Pozivni broj+7 81153
Registarska oznaka60
OKATO kod58 410
OKTMO kod58 710 000 001
Veb-sajt
vluki.reg60.ru

Velikije Luki (rus. Великие Луки) grad je u Rusiji i tek jedan od dva grada oblasne subordinacije na području Pskovske oblasti. Nalazi se na zapadu evropskog dela Ruske Federacije, odnosno na jugu Pskovske oblasti. Važan je trgovački, industrijski i kulturno-obrazovni centar u oblasti. Prvi pisani podaci o gradu datiraju još iz 1166. godine, a zvaničan status grada nosi od 1777. godine.

Od 28. oktobra 2008. grad Velikije Luki ima počasno zvanje „Grada vojničke slave”.

Prema procenama nacionalne statističke službe za 2016. godinu u gradu je živelo 94.021 stanovnika, što Velike Luke čini drugim po veličini gradom u oblasti, odmah posle Pskova.

Grad je tokom 2016. proslavio 850 godina od osnivanja.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Pre sadašnjeg imena koje je u zvaničnoj upotrebi od 1406. godine grad je nosio naziv Luki, a pod tim imenom se prvi put pominjao u jednom od novgorodskih letopisa iz 1166. godine.

U etimološkom smislu reč лука (u množini oblik luki) u ruskom jeziku označava oštar meandar. Samim tim ime grada je u vezi sa brojnim meandrima koje pravi reka Lovat na svom delu toka kroz područje na kom se grad razvio.

U staroruskom jeziku reč лука́ označavala je neobrađen komad zemlje, dok u brojnim slovenskim jezicima (poput ukrajinskog, beloruskog ili slovačkog) ista reč ima značenje za livadu (odnosno za delimično zamočvarenu livadu). Samim tim ukrajinska forma великі луки ima značenje velika livada.

Prema letopisima jedan od prvih upravnika grada bio je izvesni novgorodski namesnik Luka iz Holma te nije isključena opcija da je po njemu kasnije ceo grad dobio ime.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Velikije Luki nalazi se u istočnom delu Pskovske oblasti i smešten je na obalama reke Lovat, na nekih 313 kilometara jugoistočno od administrativnog centra oblasti Pskova, odnosno na nekih 500 kilometara zapadno od Moskve. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od oko 100 m, a gradska teritorija obuhvata područje površine 60,1 km².

Reka Lovat deli grad na dva dela i na svom delu toka kroz Velike Luke pravi čak sedam velikih meandara. Pored Lovata kroz grad protiču i njegove pritoke Lazavica i Zolotovka, te potoci Kolomenka, Ozercovski, Bezimena, Murzinka i Sitovka. Lovat na području kod Velikih Luka ima prosečan protok od oko 20,2 m³/s.

Grad se nalazi u zoni umerenokontinentalne klime sa jakim maritimnim uticajima sa Baltika. Zime su duge sa izraženim snežnim padavinama, dok su leta uglavnom umereno topla i kišovita. Grad se nalazi u zoni duvanja južnih vetrova, a prosečna brzina vetrova na tom području je od 3,2 do 5,2 m u sekundi. Reke su pod ledom u proseku od 100 do 130 dana. Relativna vlažnost vazduha visoka je tokom cele godine, posebno u jesenjem i zimskom delu godine (80−88%), dok se u proleće i leto kreće u vrednostima 70−75%. U vreme prolećnog povodnja reka plavi okolno područje, a nivo podzemnih voda u gradu raste i poplave nisu retke.

Prosečne temperature vazduha kreću se od maksimalnih 18 °C u julu do minimalnih -6,0 °C u februaru. Apsolutna maksimalna temperatura izmerena je u avgustu i imala je verdnost od 36,2 °C, dok je apsolutni minimum -45,7 °C. Prosečna količina padavina je 639 mm.

Pogled na reku Lovat kod Velikih Luka

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 98.778 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2016. varošica imala 94.021 stanovnika.[1] Po podacima iz 2016. grad se nalazio na 186. mestu od ukupno 1.112 gradova u Ruskoj Federaciji. Procentualni udeo populacije Velikih Luka u stanovništvu Pskovske oblasti je 14,55%.

Kretanje broja stanovnika
1897.1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2016.
8.50034.93258.93985.994103.045113.235[2]104.979[3]98.778[4]94.021

U etničkom pogledu osnovu populacije grada čine etnički Rusi sa udelom od oko 97%, dok su najbrojnije nacionalne manjine Ukrajinci (0,80%), Belorusi (0,75%), Jermeni (0,30%) i Azeri (0,22%).

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Generalni plan grada iz 2009. godine.

Grad Velikije Luki ima status grada oblasne subordinacije unutar Pskovske oblasti i administrativno je uređen kao zaseban gradski okrug uuntar oblasti (iosti status ima grad Pskov). Grad je administrativno podeljen na 4 rejona: Severni, Južni, Centralni i Zarečni.

Grad je i administrativno sedište Velikoluškog rejona, iako sam grad ne ulazi u njegov sastav.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Grad Velikije Luki ima potpisane ugovore o međunarodnoj saradnji sa sledećim gradovima:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ocenka čislennosti postoяnnogo naseleniя po municipalьnыm obrazovaniяm Pskovskoй oblasti na 1 яnvarя 2016 goda”. Arhivirano iz originala 16. 04. 2016. g. Pristupljeno 14. 4. 2016. 
  2. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  3. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]