Велики купусар

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Veliki kupusar
Mužjak
Ženka
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
P. brassicae
Binomno ime
Pieris brassicae
Sinonimi
  • Papilio brassicae Linnaeus, 1758

Veliki kupusar (lat. Pieris brassicae) vrsta je leptira iz porodice belaca (lat. Pieridae).[1]

Opis vrste[uredi | uredi izvor]

Vrh krila je zašiljen, a izražen crni pojas prati ivice krila. Sreće se po baštama i vlažnim staništima, obično pojedinačno. Najveći kupusar u Srbiji. Iako je nekad smatran čestom vrstom, danas je na listi ugroženih, verovatno usled prekomerne upotrebe pesticida na gajenom kupusu.

Ima više generacija godišnje, koje lete od aprila do septembra. Vrsta prezimljava u stadijumu lutke. Gusenice se sreću do rane jeseni. Markiranije su od ostalih gusenica iz porodice belaca. Integument je u osnovi žut, ali gusto prekriven crnim papilama različite veličine koje nose sete. Papile izostaju u regiji mediodorzalne linije.[2]

Rasprostranjenje i stanište[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjen je širom Evrope, severne Afrike i Azije do Himalaja često na poljoprivrednim površinama, livadama i parkovima. Uspeo je da uspostavi populaciju u Južnoj Africi i 1995. godine se predviđalo da će se proširiti na Australiju i Novi Zeland.[3][4]

Veliki belac je snažan letač i britanska populacija je u većini godina pojačana migracijama sa kontinenta. Rasuti izveštaji o velikom belcu sa severoistoka Sjedinjenih Država (Njujork, Roud Ajland i Mejn) tokom prošlog veka su sumnjive prirode i ukazuju na slučajan transport ili namerno oslobađanje. Ovakvi unosi prete da uspostave ovu poljoprivrednu štetočinu u Severnoj Americi.

Godine 2010, leptir je pronađen u Nelsonu na Novom Zelandu gde je poznat kao veliki beli leptir.[5] Klasifikovan je kao neželjena štetočina zbog potencijalnog uticaja na useve.[6] Tokom ograničenog perioda u oktobru 2013. Odeljenje za konzervaciju je ponudilo novčanu nagradu za hvatanje leptira.[7] Posle dve nedelje, javnost je uhvatila 134 leptira, zarađujući 10 dolara za svakog predatog.[8] Kao rezultat ove i drugih mera zadržavanja, kao što je preko 263.000 pretraga na gornjem Južnom ostrvu i oslobađanje osa grabljivica, veliki belac je zvanično proglašen iskorenjenim sa Novog Zelanda prema podacima iz decembra 2014. godine.[9]

Jaja[uredi | uredi izvor]

Jajne ćelije velikog kupusara su bledo žute, postaju tamnije žute u roku od dvadeset četiri sata od postavljanja jaja. Nekoliko sati pre izleganja, one postaju crne, ljuska providnija, a larve su vidljive unutra.[10]

Jaja velikog kupusara na donjoj strani lista karfiola

Larve[uredi | uredi izvor]

Velike bele larve doživljavaju četiri mitarenja i pet faza. Prva faza prati izleganje iz jajeta u velike bele larve. Larve su svetlo žute boje sa karakterističnim braon glavama i mekog tela. Larve izgledaju kao da su jako dlakave. Nakon mitarenja, larve ulaze u drugu fazu. Imaju tuberkule prekrivene crnom dlakom. U trećem stepenu, velike bele larve pokazuju više aktivnosti. Ova faza je kada se primeti da larve halapljivo jedu i nanose značajnu štetu biljci domaćinu. U ovom trenutku primećuje se da su više žute boje, prošarane crnim tačkama. Nakon trećeg stepena, larve prolaze kroz četvrti stepen, sa sličnim izgledom kao i larve trećeg stepena, ali sa većom veličinom i intenzivnijom ishranom. Primećeno je da su velike bele larve cilindrične, robusne i izdužene do petog stepena, žute boje[10] i sa jarkim bojama na stomaku i grudnom košu. Takođe se primećuje da imaju sivu i crnu glavu. Ova faza zahteva maksimalan kvalitet i količinu hrane kako bi se pomogao potpuni razvoj, inače larva ugine pre nego što postane odrasli leptir.[10][11]

Velike bele gusenice na listovima baštenskog nasturcijuma
Velika bela lutka, ispod strehe kuće

Imago[uredi | uredi izvor]

Kod mužjaka i kod ženki, krila su bela sa crnim vrhovima na prednjim krilima. Ženka takođe ima dve crne tačke na svakom prednjem krilu. Donja strana svakog krila je bledo zelenkasta i služi kao odlična kamuflaža u mirovanju. Crne oznake su uglavnom tamnije u letnjem leglu. Raspon krila velikog belog leptira u proseku dostiže 5 do 6,5 cm.[10]

Mužjaci[uredi | uredi izvor]

Gornja strana mužjaka je kremasto bela. Prednje krilo je irotirano (posuto) crnim ljuskama u osnovi i duž kostalne oblasti na kratkom rastojanju. Vrh i kraj iznad vene 2 su manje-više široko crni sa unutrašnjom ivicom crne oblasti koja sadrži pravilnu ravnomernu krivinu. Kod jednog ili dva primerka pronađena je mala uzdužno uska crna mrlja u međuprostoru 3. Zadnje krilo: ujednačeno, irotirano sa crnim ljuskama u osnovi, velika crna subkostalna tačka ispred vrha, a kod nekoliko primeraka indikacije crne ljuspice na termenu s prednje strane. Donja strana prednjeg krila je bela, blago irotirana sa crnim ljuskama u osnovi ćelije i duž kostala. Vrh je svetlo oker braon sa velikom crnom mrljom u spoljnoj polovini međuprostora 1 i još jednom kvadratnom crnom mrljom u osnovi međuprostora 3. Zadnje krilo je svetlo okerbraon, usko iroirano sa sitnim crnim ljuskama. Subkostalna crna tačka pre vrha se vidi sa gornje strane. Antene su crno-bele na vrhu. Glava, grudni koš i stomak su crni, sa malo belih dlačica, a podnožje je beličasto.[12]

Ženke[uredi | uredi izvor]

Gornja strana ženke je slična onoj kod mužjaka, ali je iroracija crnih ljuskica na dnu krila proširena. Crno područje na vrhu i završnom delu prednjeg krila je šire, njegova unutrašnja ivica manje je ravnomerno zakrivljena. Upadljiva velika, crna tačka takođe postoji u spoljnoj polovini međuprostora 1 blizu osnove međuprostora 3. Na zadnjem krilu subkostalna crna tačka pre vrha je mnogo veća i istaknutija. Donja strana je slična onoj kod mužjaka, ali je vrh prednjeg krila i cela površina zadnjeg krila svetlo oker žute, a ne okerbraon boje. Crne mrlje diska na prednjem krilu su mnogo veće. Antene, glava, grudni koš i stomak ženki su isti kao i kod mužjaka.[12]

Stanište[uredi | uredi izvor]

Stanište velikog belog leptira se sastoji od velikih otvorenih prostora, kao i farmi i povrtnjaka, zbog dostupnosti izvora hrane. Neke omiljene lokacije uključuju zidove, ograde, stabla drveća, a često i njihovu hranu. Oni prvenstveno lebde oko ovih lokacija, koje bi trebalo da sadrže divlje i kultivisano krstonosno povrće, kao i uljanu repicu, kupus i prokelj.[13][14][15]

Reprodukcija i razviće[uredi | uredi izvor]

Sistem parenja[uredi | uredi izvor]

Ovi leptiri mogu biti poliandrani, ali to nije preovlađujući sistem parenja. To znači da, iako neke ženke leptira mogu imati više od jednog partnera, većina velikih belih ženki ima samo jednog mužjaka u isto vreme kroz monogamni sistem parenja.[16][17]

Svake godine se proizvode dve generacije leptira. Prvo leglo se sastoji od odraslih jedinki sa prolećnim izležavanjem oko aprila. Drugo leglo čine odrasle jedinke koje se izlegu oko jula. Ponekad se treće leglo može primetiti i dalje tokom leta ako je vreme dovoljno toplo.[18]

Biljke hraniteljke[uredi | uredi izvor]

Osnovne biljke hraniteljke su iz porodice kupusa (Brassicaceae).

Odnos sa ljudima[uredi | uredi izvor]

Uloga kao štetočina[uredi | uredi izvor]

Usevi koji su najosetljiviji na oštećenja od P. brassicae u područjima u Evropi su oni iz roda Brassica (kupus, gorušica i njihovi srodnici), posebno prokelj, kupus, karfiol, keleraba, repica, podzemna koraba i turnip. Napadi na useve su prilično lokalizovani i mogu dovesti do 100% gubitka useva na određenom području. Pored toga, zbog svoje jake sklonosti migraciji, odrasli mogu zaraziti nova područja koja su ranije bila slobodna od napada. Pošto se mnoge biljke domaćini P. brassicae prodaju za konzumaciju, oštećenja od ovih leptira mogu prouzrokovati veliko smanjenje vrednosti useva. Larve takođe mogu da uđu u glavice kupusa i karfiola i da izazovu štetu. Visoke populacije ovih larvi takođe mogu skeletizirati svoje biljke domaćine. U današnjim oblastima kao što je Velika Britanija, P. brassicae su sada manje opasni kao štetočine zbog prirodnih i hemijskih opcija kontrole. Međutim, i dalje se smatra štetočinom u drugim evropskim zemljama, u Kini, Indiji, Nepalu i Rusiji. Zapravo, procenjuje se da uzrokuje gubitak prinosa od preko 40% godišnje na različitim kulturama povrća u Indiji i Turskoj.[19]

Podvrste[uredi | uredi izvor]

Podvrste obuhvataju sledeće:[20]

  • Pieris brassicae azorensis Rebel, 1917
  • Pieris brassicae brassicae (Linnaeus, 1758)
  • Pieris brassicae catoleuca Röber, 1896
  • Pieris brassicae cyniphia (Turati, 1924)
  • Pieris brassicae cypria Verity, 1908
  • Pieris brassicae italorum Stauder, 1921
  • Pieris brassicae nepalensis Gray, 1846
  • Pieris brassicae ottonis Röber, 1907
  • Pieris brassicae subtaeniata (Turati, 1929)
  • Pieris brassicae vazquezi Oberthür, 1914
  • Pieris brassicae verna Zeller, 1924
  • Pieris brassicae wollastoni (Butler, 1886)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Srpski nazivi dnevnih leptira (Lepidoptera: Hesperioidea i Papilionoidea)” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 26. 06. 2013. g. Pristupljeno 28. 04. 2018. 
  2. ^ Le Masurier, A. D. (1994). „Costs and Benefits of Egg Clustering in Pieris brassicae”. Journal of Animal Ecology. 63 (3): 677—685. ISSN 0021-8790. doi:10.2307/5233. 
  3. ^ „Pieris brassicae”. Biodiversityexplorer.org. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 2012-12-18. 
  4. ^ „The Large Cabbage White, Pieris brassicae, extends its range to South Africa”. The Entomologist's Record and Journal of Variation. 107: 174. 1995. ISSN 0013-8916. 
  5. ^ Moore, Bill (17. 6. 2010). „Great white butterfly found in Nelson”. Nelson Mail. Pristupljeno 18. 12. 2012. 
  6. ^ „Great white cabbage butterfly” (PDF). Ministry of Agriculture and Forestry. Arhivirano iz originala (PDF) 23. 9. 2015. g. Pristupljeno 18. 12. 2012. 
  7. ^ Wanted: Great white butterfly, preferably dead Arhivirano 2013-10-14 na sajtu Wayback Machine. 3 News NZ. 25 September 2013.
  8. ^ Holiday butterfly bounty season over Arhivirano 2013-10-14 na sajtu Wayback Machine. 3 News NZ. 14 October 2013.
  9. ^ Klein, Alice (29. 11. 2016). „New Zealand is the first country to wipe out invasive butterfly”. New Scientist. Pristupljeno 30. 11. 2016. 
  10. ^ a b v g Molet, T. 2011. CPHST Pest Datasheet for Pieris brassicae. USDA-APHIS-PPQ-CPHST.
  11. ^ Metspalu, L.; Hiiesaar, K.; Joudu, J.; Kuusik, A. (2003). „Influence of Food on Growth, Development and Hibernation of Large White Butterfly”. Agronomy Research. 1: 85—92. 
  12. ^ a b Bingham, C.T. (1907). The Fauna of British India, Including Ceylon and Burma. II (1st izd.). London: Taylor and Francis, Ltd. 
  13. ^ Carter, D. (1992) Butterflies and moths. Dorling Kindersley, London.
  14. ^ Asher, J., Warren, M., Fox, R., Harding, P., Jeffcoate, G. & Jeffcoate, S. (2001) The Millennium Atlas of Butterflies in Britain and Ireland. Oxford University Press, Oxford.
  15. ^ Carter, D. & Hargreaves, B. (1986) A field guide to caterpillars of butterflies and moths in Britain and Europe. William Collins & Sons Ltd, London.
  16. ^ Karlsson, B. (1996). „Male Reproductive Reserves in Relation to Mating System in Butterflies: A Comparative Study”. Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences. 263 (1367): 187—92. Bibcode:1996RSPSB.263..187K. JSTOR 50472. S2CID 85071282. doi:10.1098/rspb.1996.0030. 
  17. ^ Wiklund, Christer and Forsberg, Johan (1991). „Sexual Size Dimorphism in Relation to Female Polygamy and Protandry in Butterflies: A Comparative Study of Swedish Pieridae and Satyridae”. Oikos. 60 (3): 373—381. JSTOR 3545080. doi:10.2307/3545080. 
  18. ^ "Pieris Brassicae — Overview." Encyclopedia of Life. N.p., n.d. Web. 24 Oct. 2013.
  19. ^ „Pieris brassicae”. Arhivirano iz originala 3. 12. 2013. g. Pristupljeno 21. 11. 2013. 
  20. ^ Savela, Markku. Pieris Schrank, 1801”. Lepidoptera and Some Other Life Forms. Pristupljeno 1. 12. 2020. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Tolman,T.; Lewington, R.(2008), Collins butterfly guide

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]