Pređi na sadržaj

Vera Aceva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
vera aceva
Vera Aceva Dosta
Lični podaci
Datum rođenja(1919-09-24)24. septembar 1919.
Mesto rođenjaOrevec, kod Prilepa, Kraljevina SHS
Datum smrti10. novembar 2006.(2006-11-10) (87 god.)
Mesto smrtiSkoplje, Makedonija
Profesijadruštveno-politička radnica
Delovanje
Član KPJ od1940.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
19411945.
Gradonačelnik Skoplja
Period1948.
PrethodnikDuško Lukarski
NaslednikAsparuh Kanevče
Heroj
Narodni heroj od27. novembra 1953.

Odlikovanja
Orden narodnog heroja Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem
Orden za hrabrost Orden rada sa zlatnim vencem Partizanska spomenica 1941.

Vera Aceva — Dosta (Oreovec, kod Prilepa, 24. septembar 1919Skoplje, 10. novembar 2006) bila je učesnica Narodnooslobodilačke borbe, društveno politička radnica SFR Jugoslavije i SR Makedonije i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 24. septembra 1919. godine u selu Oreovec, kod Prilepa, u zemljoradničkoj porodici. U revolucionarni omladinski pokret uključila se 1935. godine. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljena je 1940. godine. Avgusta iste godine, na Pokrajinskoj konferenciji, izabrana je za člana Pokrajinskog komiteta KPJ za Makedoniju. Od septembra 1940. do novembra 1941. godine obavljala je dužnost sekretara Mesnog komiteta KPJ za Prilep.

Za vreme priprema ustanka rukovodila je vojnim štabom u Prilepu. Pod ilegalnim imenom Dosta od kraja 1941. godine do oslobođenja rukovodila je radom mnogih partijskih organizacija u Makedoniji, kao sekretar okružnih i oblasnih komiteta. Početkom 1942. radila je u Strumici, Bitolju, Štipu i Skoplju. Od avgusta 1943. bila je rukovodilac partijske organizacije u Šarskom partizanskom odredu, a zatim zamenik političkog komesara Prve makedonsko-kosovske brigade od njenog formiranja do januara 1944, kada ponovo prelazi na pozadinski partijski rad, rukovodeći Okružnim komitetom za Veles, Tikveš i Štip.

Na Prvom zasedanju Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM) birana je za poslanika i člana Prezidijuma ASNOM-a i za većnika Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).

Posleratni period[uredi | uredi izvor]

Posle oslobođenja Jugoslavije, vršila je niz rukovodećih partijskih i državnih funkcija. Bila je sekretar Oblasnog, a zatim Gradskog komiteta u Skoplju, rukovodilac Organizaciono-instruktorskog odeljenja Centralnog komiteta Komunističke partije Makedonije. Bila je i član Centralnog komiteta Saveza kominsta Jugoslavije, Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Makedonije od 1946. do 1960. godine i Saveta federacije.

U političkim organizacijama vršila je funkcije potpredsednika Glavnog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Makedonije (SSRNM), predsednika Kadrovske komisije Saveznog odbora SSRN Jugoslavije, predsednika Odbora za narodno zdravlje i socijalnu politiku Savezne skupštine SFRJ.

Bila je član Vlade NR Makedonije, više puta je birana u Narodno sobranje NR Makedonije i Veće naroda u Saveznoj skupštini SFRJ. Godine 1948. bila je Gradonačelnik grada Skoplja.

Godine 1960, Aceva se zamerila Lazaru Koliševskom, tadašnjem sekretaru SKM, vezano uz rad Izvršnog komiteta CK SKM. Na sednici koja je održana 18. oktobra 1960. Aleksandar Ranković, tadašnji potpredsednik Saveznog izvršnog veća (SIV), podržao je stranu Koliševskog. Vera je nakon toga bila premeštena na rad u Beograd.

Umrla je 10. novembra 2006. godine u Skoplju.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden zasluga za narod prvog reda, Orden bratstva i jedinstva prvog reda, Orden za hrabrost i Orden rada drugog reda. [1] Ordenom narodnog heroja odlikovana je 27. novembra 1953. godine.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ko je ko 1957, str. 10.
  2. ^ Narodni heroji 1 1982, str. 22.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]