Pređi na sadržaj

Verdžil Grisom

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Verdžil Grisom
Verdžil Grisom kao astronaut NASA
Lični podaci
Puno imeVerdžil Ajvan Grisom
Datum rođenja(1926-04-03)3. april 1926.
Mesto rođenjaMičel, Indijana, SAD,
Datum smrti27. januar 1967.(1967-01-27) (40 god.)
Mesto smrtiKejp Kanaveral, Florida, SAD
GrobNacionalno groblje Arlington
DržavljanstvoSAD
NacionalnostAmerikanac
ObrazovanjePU(BS, 1950)
TIARV(BS, 1956)
Zanimanjeastronaut
opitni pilot
mašinski inženjer
Karijera
TipAstronaut NASA
Statuspoginuo na vežbi
Čin Potpukovnik(ARV)
Vreme u svemiru5 sati 7 minuta
SelekcijaNasina grupa 1 iz 1959.
MisijeMerkjuri – Redstoun 4, Džemini 3, Apolo 1
Logo misija
Odlikovanja

Verdžil Ajvan Grisom (engl. Virgil Ivan Grissom), poznatiji kao Gas Grisom (engl. Gus Grissom; Mičel, 3. april 1926Kejp Kanaveral, 27. januar 1967), bio je jedan od originalnih sedam astronauta projekta Merkjuri iz 1959. godine i test pilot u Američkom ratnom vazduhoplovstvu. Pored Grisoma, Merkjuri Sedam činili su i Volter Šira, Alan Šepard (prvi Amerikanac u svemiru), Donald Slejton, Skot Karpenter, Gordon Kuper i Džon Glen.[1] Bio je drugi Amerikanac koji je poleteo u svemir, i prvi član astronautske grupe koji je leteo u svemir dva puta, a jednom je bio i rezervni komandant.[2] Posthumno je odlikovan Kongresnom svemirskom medaljom časti. Proveo je pet sati u svemiru.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rana mladost, obrazovanje i vojna služba[uredi | uredi izvor]

Gas Grisom (prvi red, prvi zdesna) sa klasićima iz Vazduhoplovne škole za probne pilote; Gordon Kuper je prvi sleva u prvom redu, 1957. godine

Grisom je rođen u Mičelu, Indijana, 3. aprila 1926. godine, kao sin Denisa Dejvida Grisoma (1903—1994) i Sesil Grisom (rođene King; 1901—1995).[3][4] U mladosti je bio član Mladih izviđača SAD i imao je čin Star Scout.[5] Sa IQ 145, nakon završene srednje škole u rodnom gradu 1944, pošao je u vojnu vazduhoplovnu službu da bi učestvovao u Drugom svetskom ratu, ali se rat završio pre kraja njegove obuke, te je mladi Gas najpre poslat na odsustvo tokom kojeg se oženio, a potom je otpušten u civilstvo. Diplomirao je mašinstvo na Perdju Univerzitetu 1950, kao i aeromehaniku na Tehnološkom institutu ARV 1956. godine. Za avijaciju se zainteresovao kao srednjoškolac radeći na obližnjem aerodromu, a lokalni advokat, koji je posedovao mali avion, ga je naučio osnovama letenja i za jedan dolar ga vozio svojim aviončićem.

Iako formalno veteran Drugog svetskog rata, nije imao prilike da direktno učestvuje u borbenim dejstvima. Ipak, prilika za to ukazala se već nekoliko godina kasnije. Grisom je nakon završenog fakulteta stupio u novoformirano Američko ratno vazduhoplovstvo, i po uspešnom okončanju letačke obuke, kao borbeni pilot leteo u 100 borbenih misija, leteći na F-86 sejbrovima tokom Korejskog rata. Vratio se kao odlikovani letač i ubrzo prešao u probne pilote, budući da je završio kurs elitne škole za probne pilote pri Ratnom vazduhoplovstvu SAD u vazduhoplovnoj bazi Edvards, Kalifornija. U tom svojstvu je i izabran u astronautski korpus. Uz Alana Šeparda je bio formalno najobrazovaniji astronaut iz selekcije Merkjuri Sedam sa dve fakultetske diplome.[6]

Tokom karijere je zabeležio 4.600 časova leta na raznim tipovima aviona, od toga više od 3.500 na mlaznjacima.

Astronaut[uredi | uredi izvor]

Ako umremo, želimo da ljudi to prihvate. U rizičnom smo poslu i ako nam se nešto desi nadamo se da to neće odložiti program. Osvajanje kosmosa je vredno rizikovanja života.

— Gas Grisom[7]

Uz Alana Šeparda jedini je američki astronaut koji je obavio sub-orbitalni let, mada je njegovu misiju pratila ta nesreća da mu je po sletanju i spasavanju, letelica potonula u okean. Izvlačenje sa okeanskog dna usledilo je tek 1999. godine. To nije pokolebalo Grisoma, ostao je posvećen kosmičkom programu i marta 1965. komanduje prvom u nizu Džemini misija. Kopilot mu je bio Džon Jang. U tom trenutku Grisom se već etablirao kao jedan od najiskusnijih astronauta NASA i po rečima njegovog neposrednog rukovodioca i Merkjuri kolege Donalda Slejtona, glavni je kandidat za prvog čoveka koji će obaviti sletanje na Mesec i hodati po njegovoj površini.[8][9]

To se ipak nije dogodilo. Poginuo je zajedno sa kolegama astronautima Edom Vajtom i Rodžerom Čafijem, 27. januara 1967. godine tokom vežbe na lansirnoj rampi za let misije Apolo 1. Imao je 40 godina i čin potpukovnika. Njihova imena su se našla na plaketi Pali astronaut koju su astronauti Apola 15 ostavili na Mesečevoj površini 1971. godine u znak sećanja na kolege koji su položili svoje živote u ime osvajanja kosmičkih prostranstava.[10] Grisom i Čafi su sahranjeni na Nacionalnom groblju Arlington, dok je Vajt sahranjen na groblju Vest Point.

Privatni život[uredi | uredi izvor]

Oženio se sa samo 19 godina, jula 1945. godine, drugaricom iz detinjstva, Beti Lavon Mur (1927—2018), sa kojom je imao dva sina, Skota (* 1950) i Marka (* 1953). Član je nekoliko kuća slavnih i nosilac brojnih društvenih priznanja, civilnih i vojnih odlikovanja, od kojih mu je određen deo počasti dodeljen posthumno. U vreme pogibije bio je angažovan na pisanju knjige o programu Džemini.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „America's Space Program - In the Beginning...”. Muldrake.com. 
  2. ^ „Detailed Biographies of Apollo I Crew - Gus Grissom”. NASA. 
  3. ^ „Gus Grissom's father”. Wikitree.com. 
  4. ^ „Gus Grissom's mother”. Wikitree.com. 
  5. ^ „Astronauts and the BSA” (PDF). Boy Scouts of America. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 11. 2018. g. Pristupljeno 20. 12. 2018. 
  6. ^ „Gus Grissom Mercury bio”. NASA. 
  7. ^ „Virgil Ivan "Gus" Grissom”. history.nasa.gov. 
  8. ^ „People who would likely have walked on the moon if they had lived”. University of Maryland Institute for Advanced Computer Studies. 
  9. ^ Slayton, Donald K. "Deke"; Cassutt, Michael (1994). Deke! U.S. Manned Space: From Mercury to the Shuttle (1st izd.). New York: Forge (St. Martin's Press). str. 223. ISBN 978-0-312-85503-1. LCCN 94-2463. OCLC 29845663. 
  10. ^ „Gus Grissom bio”. NASA. Arhivirano iz originala 04. 12. 2017. g. Pristupljeno 29. 10. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]