Википедија:Glasanje/Izmena pravila izbora za sjajni članak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Otvaram glasanje o predlogu izmene pravila izbora za sjajni članak. Postoje dva prijedloga za izmjenu pravila i kriterijumi smjernica ili uslova za predlaganje kandidatura. Diskusiju o prijedlozima možete naći ovdje. Iako nismo predložili zvanični prijedlog kriterijuma, o njima se itekako diskutovalo na samom početku diskusije i mnoge ideje koje su se javljale u diskusiji, sažete su u trenutnom prijedlogu kriterijuma, (nalazi se ispod drugog prijedloga za izmjenu pravila za izbor). Glasanje traje sedam dana. --Slaven Kosanović {razgovor} 06:35, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Prema pravilima o glasanju Glasanje traje 10 dana, do (06:35) 23. januara 2010. SmirnofLeary (razgovor) 20:42, 18. januar 2010. (CET)[odgovori]

Glasanje je završeno i zaključeno. Rezultate glasanja za svaki prijedlog možete vidjeti dole niže, iznad komentara o svakom prijedlogu glasanja. --Slaven Kosanović {razgovor} 14:45, 24. januar 2010. (CET)[odgovori]

Prijedlog br. 1.[uredi | uredi izvor]

  1. Prijedlog podrazumjeva da se ukida verifikacija kao sistem koji je prethodio glasanju za izbor sjajnog.
  2. Prijedlog podrazumjeva da se uvodi novi sistem javne rasprave (vrednovanje kandidata), koja prethodi glasanju i koja se odvija na stranici za razgogvor o članku.
  3. Prijedlog se ne bavi kriterijumima, odnosno uslovima, koje kandidat treba da ispuni. Iste je, po mom mišljenju, nemoguće precizno definisati, a da ne budu podložni stotinama različitih interpretacija. Stoga, na kriterijume treba gledati kao smjernice, uputstva, a ne kao striktna pravila. Mislim da je svima jasno da članak koji je loše napisan, u smislu da ima puno gramatičkih i drugih jezičkih grešaka, nema nikakve, ili nema dovoljno literature i referenci, nije dobar kandidat i da svako ko predloži takav članak, trači svoje i vrijeme drugih saradnika. Takođe, mogli bi razmisliti o uvođenju posebnog projekta, gdje bi autori članaka mogli da zatraže pomoć drugih saradnika, bilo da se radi o gramatičkoj i pravopisnoj reviziji, nekim stručnim pojašnjenjima i tome slično. Slično ili isto kao en:Wikipedia:Peer review. Prijedlog za ovo je dao Džordž u prethodnoj diskusiji. (Vidjeti arhivu).
  4. Ovim sistemom se pretpostavlja da se sve zamjerke, primjedbe, prijedlozi za poboljšanje i slično, iznose u periodu javne rasrpave, koji prethodi glasanju. Korinsici koji nisu imali vremena da učestvuju u periodu javne rasprave, mogu dati obrazloženja svojih glasova na samom glasanju. Na glasanju se definitvno odlučuje o izboru, glasovima za i protiv.
  5. Ista procedura se predlaže i za dobre članke, sa odgovarajućim izmjenama u pravilima, kao što je stranica na kojoj se glasa i imena sjajni u dobar. --Slaven Kosanović {razgovor} 15:36, 7. januar 2010. (CET)[odgovori]

Izbor za sjajni članak[uredi | uredi izvor]

  1. Članak se prijavljuje za kandidata za izbor sjajni na stranici Vikipedija:Sjajni tekstovi/Glasanje. Stavlja mu se šablon (treba napraviti) u kom se oglašava da otpočinje sedmodnevna javna rasprava, odnosno vrednovanje kandidata za izbor za sjajni članak.
  2. Članak za kandidata može prijaviti svaki korisnik koji ima najmanje 300 izmjena na projektu.
    1. Ukoliko predlog glasanja ne zadovoljava sve potrebne uslove propisane važećom politikom (uredno licencirane i opisane slike), ostavlja se 24 sata vremena da se ovi problemi reše. Ukoliko do tada ovo ne bude urađeno, predlog se arhivira do daljnjeg. Dalji predlozi istog članka pre rešavanja ovih problema bivaju arhivirani po viđenju. Postojanje slika u članku, nije uslov za predlaganje kandidata, pošto de podrazumjeva da ima enciklopedijskih tema u kojima se slike ne upotrebljavaju.
    2. Ukoliko je predloženi članak bio skoro poprište rata izmena, prema važećoj politici on ne može da bude predložen. Ovakvi predlozi se arhiviraju po viđenju.
  3. Otvara se period vrednovanja članka kandidata u trajanju od 7 dana, gdje svi zainteresovani korisnici komentarišu kandidaturu na samom razgovoru o članku. U ovom periodu, postavljaju se pitanja, daju primjedbe, ali i prijedlozi za poboljšanja.
    1. Pitanja treba da budu konkretna i vezana za predmet članka.
    2. Primjedbe treba da budu što je više moguće objektivne, bez bilo kakvih diskvalifikacija na račun korisnika koji su radili ili rade na članku.
    3. Prijedlozi za poboljšanje članka, takođe treba da budu konkretni i u cilju da članak postane što kvalitetniji.
  4. Ukoliko u sedmodnevnoj raspravi nije učestvovao niko osim autora ili autora članka, kandidatura se arhivira. U ovom slučaju, moguće je ponovo predložiti kandidaturu i otvoriti javnu raspravu, nakon sedam dana od momenta ariviranja.
  5. Nakon prethodnog sedmodnevnog perioda, članak ide na glasanje, koje takođe traje 7 dana. Korisnici mogu glasati za i protiv, ostaviti svoje komentare u odjeljku za komentare, ili obrazloženja glasa protiv, ukoliko su tako glasali. Korisnici takođe mogu mijenjati svoj glas tokom glasanja, ukoliko smatraju da za to postoji opravdanje.
  6. Sedam dana nakon otvaranja, glasanje se zatvara, a smatra uspjelim ukoliko je glasalo najmanje osam korisnika. Članak postaje sjajan ukoliko je za, glasalo barem 70% učesnika glasanja.
  7. Ako članak nije izabran, može biti ponovo predložen za kandidata, nakon 15 dana od završetka glasanja. Članak može biti predložen i ranije, ako je glasanje bilo neuspješno, odnosno nije glasao dovoljan broj korisnika da bi se moglo smatrati uspješnim.

Ukidanje statusa sjajnog članka[uredi | uredi izvor]

  1. Članak može biti predložen kao kandidat za ukidanje statusa sjajnog, ukoliko se najmanje tri korisnika slože da više ne ispunjava uslove da ga održi.
  2. Prijedlog za ukidanje statusa se postavlja na stranici Vikipedija:Sjajni tekstovi/Glasanje, uz što preciznije obrazloženje i potpis tri korisnika koji su se složili da predlože ukidanje zvjezdice.
  3. Otvara se rasprava u trajanju od 7 dana u kojoj svi zainteresovani korisnici komentarišu kandidaturu za ukidanje statusa sjajnog, na samom razgovoru o članku. U ovom periodu, daju se prijedlozi za poboljšanje članka, a svi zainteresovani korisnici rade na njegovom poboljšanju, uzimajući u obzir obrazloženje za ukidanje statusa.
    1. Eventualni prijedlozi za poboljšanje članka, treba da budu konkretni i u cilju da se uklone uočeni nedostaci, kako bi članak očuvao status sjajnog.
  4. Nakon prethodne sedmodnevne rasprave i eventualnog rada na uklanjanju nedostataka, otpočinje glasanje, koje takođe traje 7 dana. Korisnici mogu glasati protiv i za, ostaviti svoje komentare u odjeljku za komentare, ili obrazloženja glasa za skidanje statusa, ukoliko su tako glasali.
  5. Sedam dana nakon otvaranja glasanja, glasanje se zatvara i smatra uspjelim ukoliko je na glasanju glasalo najmanje osam korisnika. Članak gubi status sjajan ukoliko je za skidanje statusa glasalo barem 50% učesnika glasanja.
  6. Ako je članak izgubio status, može biti ponovo predložen kao kandidat nakon 15 dana od momenta gubljenja statusa, pri čemu prolazi kroz proceduru kao i svi ostali kandidati za sjajan članak.
  1. za Prosto i trebalo bi da radi. -- Bojan  Razgovor  07:51, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  2. za--Sahara (razgovor) 09:31, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  3. za Jednostavno i efikasno. Jedino izgleda da su uzdržani glasovi zabranjeni? Da-Ne je često preoštar sud o članku.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:01, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  4. za U duhu samog projekta i saradnje među korisnicima. -- SmirnofLeary (razgovor) 15:04, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  5. za --Marko Račić (razgovor) 18:53, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  6. za Sasvim korektan predlog. Kvant (razgovor) 19:05, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  7. za--VuXman talk 23:36, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  8. za--Metodičar zgovor2a 18:24, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]
  9. za --Slaven Kosanović {razgovor} 22:30, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Protiv[uredi | uredi izvor]

  1. (obrazloženje premješteno na kometare) --Kašter (разговор) 22:20, 13. јануар 2010. (CET)[odgovori]
  2. Mihajlo [ talk ] 14:45, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Zaključivanje glasanja[uredi | uredi izvor]


Glasanje je završeno:
Za Uzdržanih Protiv % za Zaključak
9 0 2 81,8% Pravilo je usvojeno.

Komentari[uredi | uredi izvor]

Da, ne, je način na koji teba da se odlučuje na glasanju. Uzmimo da je glasalo 8 korisnika, od kojih su četvorica za a četvorica uzdržana. To je onda isto kao da su uzdražni glasali protiv, jer nema 70% glasova za. Zar nije bolje da jednostavno kažu da su protiv, a ne da obaraju glasanje nekakvim uzdžanim glasom. --Slaven Kosanović {razgovor} 16:52, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Slažem se sa Slavenom u potpunosti, posledica uzdržanog glasa je ista kao i glasa protiv.--Marko Račić (razgovor) 18:54, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ali izaziva manji bijes kod predlagača... :)--Miroslav Ćika (razgovor) 19:14, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
Neodlučni nemaju stav i netrebaju ni da glasaju. Ako se i pojave, to je neki razlog van zadatka i ideje o odlučivanju. --Sahara (razgovor) 19:22, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
Teorijski taj glas može obezbediti kvorum u glasanju, ali praktično nema nikakav smisao i treba ga kao takvog ukinuti. On je po svojoj efektivnoj vrednosti generalno ekvivalentan negativnom glasu, pa stoga neka neodlučni odaberu njima bližu opciju ili ne glasaju uopšte. Dakle sistem da ili ne je mnogo bolji. Kvant (razgovor) 21:25, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
Ispitali smo i metod mimoilaženja tog kvoruma davanjem uzdržanih glasova ili manipulacije tipa povlačenja glasa protiv kako bi glasanje propalo zbog nedostatka kvoruma. Ali koliko vidim nije unešen u predlog. Mislim da taj predlog ima mesta. Znači kvorum se dobija potrebnim brojem glasova ZA (pandan, prebrojavaju se prisutni koji su ubacili karticu), a ne ukupnim brojem glasova. A, uslov procenta ostaje kakav jeste. Primer. potrbno je 8 pozitivnih glasova i da ih je najmanje 80% od ukupnog broja. Nema potrebe za uzdržanim, a i nemoguće je manipulisati glasovima. Ako se povuče negativan, samo čini uslugu predlagaču jer se u tom slučaju procenat povećava. SmirnofLeary (razgovor) 22:09, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
(obrazloženje prenijeto iz glasanja na želju Sahare) ... Premali kvorum! Mogućnost promjene glasa zapostavljena (smije li se ili ne?)! Šta treba da sadrži obrazloženje za skidanje zvijezde (sve mane ili samo neke)? Ko može da ukaže i kome na probleme nakon postavljanja (24 sata rok)? Moraju li autori uopšte biti prisutni (svrsishodno) ili članak sređuje bilo ko (problem sa uskostručnim temama)? Šta je rat izmjena? Između koga? Koliko dugi rok mora da protekne od zadnjeg rata izmjena? Ako je članak imao 8 autora i samo oni učestvuju u 7-dnevnoj raspravi, po definiciji se kandidatura i tada treba arhivirati (!)? Itd. Itd. --Kašter (разговор) 22:20, 13. јануар 2010. (CET)[odgovori]
@Kašter. Kvorum čega? U stavci pet prijedloga, lijepo stoji da svako tokom glasanja može da promijeni svoj glas. Valjda količinu mana ne treba definisati... Malo sam zbunjen... Na predlagačima za ukidanje zvjezdice, je da obrazlože razlog prijedloga. Nakon toga slijedi sedmodnevna rasprava i glasanje. Koliko mana neki članak može da ima? Ne znam kako je to moguće unaprijed definisati? Dovoljno je da bilo ko ukaže na probleme sa slikama, (aut. pravo isl) na stranici za razgovor članka i ukoliko se problem sa slikama ne riješi od tog momenta pa dok ne prođe 24 sata, kandidatura se arhivira. Moguće je da članak za sjajni ni ne predlože autori, recimo da više nisu aktivni, shodno tome sami predlagači kandidature mogu da urade odgovarajuća poboljšanja na osnovu komentara ili koja smatraju shodnim, bez da tokom kandidature detaljno prerađuju članak (intenzivno na njemu rade- što se nalazi u prijedlogu kriterijuma). Rat izmjena... Ne razumijem, pa valjda ne treba ovdje da definišemo šta je rat izmjena? Objašnjenje za to stoji u nekom od pravila Vikipedije, recimo tri vraćanja, ili gdje već. Rat izmjena ne podrazumjeva vraćanje vandalizama (takođe stoji u prijedlogu kriterijuma). Rok za vrijeme od posljednjeg rata izmjena ne postoji, ali se u dole predloženim kriterijumima pominje da članak treba da bude stabilan. Osam autora koji učestvuju u sedmodnevnoj raspravi... Nismo to predvidjeli, prosto jer se dosada nije dala takva situacija, da osam ljudi piše neki članak. Obično se radi o dva tri korisnika maksimalno, a moguće je i da ima pomagača. U svakom slučaju nijedan članak koji dobije zvjezdicu je ne dobija za svagda. Može se desiti da za pola mjeseca tri čovjeka pokrenu priču da mu ista skine, naravno pod uslovom da postoji opravdanje, a ne zbog toga što ne podnose autra ili autore, jer bi to onda bila neka sasvim druga priča. --Slaven Kosanović {razgovor} 22:44, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  • Kvorum: Šta čega? (en, de). Kvorum od 8 je za mene premali. I za biranje i za opoziv.
  • Ovo za promjenu glasa sam previdio i to otpada.
  • Pravilo definiše "precizno objašnjenje" razloga za skidanje zvjezdice. Pošto od te definicije zavisi, šta uraditi da bi članak zadržao zvjezdicu, ključna informacija je šta su mu mane tačno. I to ako se kaže, npr. nedostaju reference, dovoljno je dodati dvije reference i članak se može smatrati kao popravljen i zadržava zvjezdicu? Pogrešno! Dakle, potrebno je navesti SVE (u detalj) one nedostatke koji članak sprečavaju da ostane sjajan. To predstavlja više posla nego što jedan prosječan posjetilac/glasač/saradnik može da investira PORED SVOG UOBIČAJENOG POSLA. Posljedica je sve manja saradnja "širokih masa".
  • za 24 sata rok: ključno je pitanje, ko arhivira u graničnim slučajevima (kada autor ipak misli da članak ispunjava uslove) a recimo 2-3 trenutno prisutna misle da ne. To je bure baruta! U našoj zajednici: 2 bureta baruta :)
  • za problem sa odsustvom autora pri glasanju o kandidatima iz uskostručnih tema, nisi odgovorio ... Ko će tu da se angažuje? Niko kvalitetno.
  • sa nedoumicom o ratu izmjena imam na umu problem, kada ratuje jedan od autora (ne zaboravi da i popravka tipografske greške čini korisnika autorom članka!). Ko će da pregleda, ko je kada i šta mijenjao? Ovdje je izraz zajednica ili glasači prilično apstraktan i neupotrebljiv. I šta znači "skoro poprište rata izmena"? Prije 2 dana, 5, 20?
  • Ovo za 8 autora si toliko relativirao da ta stavka u predlogu na kraju i ne znači ništa.
Mislim da sam ovim primjerima pokazao, koliko potencijalnih problema ovaj predlog i dalje u sebi sadrži, i da tvrdnju "sve će to zajednica da reguliše javnom raspravom" jednostavno ne mogu da prihvatim kao tačnu. Zbog svega toga ne mogu da podržim predlog u ovom obliku. Ali, nadajmo se da griješim, i da će ova tvrdnja da se ispostavi kao tačna. Vidjećemo za par mjeseci. --Kašter (разговор) 00:31, 14. јануар 2010. (CET)[odgovori]
Navodiš kritične slučajeve, „bez referenci“ ili ti slučaj nov korisnik (novajlija), a sa druge strane saradnja 8 iskusnih autora. Svejedno, mislim da si u pravu po pitanju mana, broja mana i uslovima koje članak treba da isputni. Ali definisanje toga je odvojena priča. Isti problem će se javiti i ako verifikator kaže: „reference nisu dobro navedene“, a pri tom nemamo jasno definisana pravila o tome (dešavalo se više puta, a svedok sam u 3 ili 4 slučaja). On je u tom slučaju „autoritet“ i može da maltretira druge. Glavni problem je što novim korisnicima (koji najčešće greše), nismo napisali adekvatne strane pomoći, uputstva i smernice, pa oni stiču znanje o tome tek iskustvom i u razgovorima sa starijim uređivačima. Te od njih ne možemo da očekujemo da ispoštuju sve tehnikalije. A, pošto nemamo pravila, na neki način smo i dužni da ih uputimo u sedmodnevnom uvidu. Predložio bih da u tim situacijama i pišemo strane pomoći i smernica. Za 24 sata rok, ne znam čemu taj deo, protiv sam toga. Ako postoji problem sa licenciranjem slika to se da rešiti, recimo onaj ko je uvideo nedolsednost, jednostavno ih stavi pod <!--Слика:коментар--> uz obrazloženje, nema potrebe za bilo kakvim penalima. I pravljenjem bureta baruta u tom slučaju. SmirnofLeary (razgovor) 01:10, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]
Pa granični slučajevi definišu pravila. To je tako u pravu, matematici, itd. Za normalne slučajeve nikome ne trebaju pravila. --Kašter (разговор) 08:22, 14. јануар 2010. (CET)[odgovori]

Mislim da je dobro što brinemo, razmišljamo i borimo se za egzaktna rešenja. Međutim, svaki članak je za sebe slučaj i ne možemo u tančine specificirati probleme i radnje za njihovo sređivanje. Čak kada bi to i pokušali ulovili bi se u sopstvenu zamku. Sa dobrim smernicama se kanališe prilaz na ovakvim poslovima, a nemoguće je to uraditi sa preciznim i detaljnim specifikacijama. To je primenljivo pri opisu operacija u masovnoj proizvodnji jednostavnog elementa (npr zavrtnja), gde je ponovljivost radnji 100%, ovde ne. --Sahara (razgovor) 09:58, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ako nema administratora (složićete se da oni ovo neće, a i ne trebaju da rade), verifikatora (u ovom predlogu izbačen), medijatora ("jedan dobrovoljac iz mase") ili nazovi kako hoćeš osobu koja formalno obavlja najveći dio posla i reguliše "iz kanala izbačene stvari", onda mora da postoje koliko-toliko precizna pravila rada, ponašanja i procedure. I ako nam je bilo koji nedostatak ovog procesa poznat, zašto ga ne bi ubacili. Za to je trebalo da služi ona rasprava prije ovoga, a ne ovo "glasanje". --Kašter (разговор) 15:54, 14. јануар 2010. (CET)[odgovori]

Prijedlog br. 2[uredi | uredi izvor]

Kako iskreno verujem da se dve struje predloga zapravo ne kose jedna sa drugom, rešio sam da definišem i kako bi njihova simbioza okvirno izgledala. Ukratko, nema ničeg lošeg u tome da tim korisnika poradi na članku u roku od sedam dana. Paralelno sa tim, glavni problem verifikacije je to što izvestan broj korisnika smatra da se mnogo čeka. Dakle, rešenje je da se rok čekanja fiksira, kao i da se smanje ovlašćenja verifikatora odnosno pooštre uslovi za ove ljude.

Davanje predloga:

  1. Novi sjajan članak može da predloži svaki korisnik sa pravom glasa u takvom glasanju. Predlog se daje na strani glasanja i članak se obeležava adekvatnim šablonom.
  2. Članak prema politici ne može biti predložen ukoliko je bio skoro poprište rata izmena. Takođe je uslov za otvaranje predloga da članak ne može da sadrži slike sa spornim statusom ili slike bez opisa. Prisustvo bilo kakvih slika nije preduslov za početak rasprave ili glasanja.

Rasprava pre glasanja i njegovo odobravanje:

  1. Po predlogu sledi sedmodnevna rasprava o kvalitetu i načinima poboljšanja članka-kandidata
  2. Ukoliko je u ovoj raspravi učestvovalo pet ili više korisnika, koji nisu neposradni autori nekog dela članka tj. vršili su samo stilske i druge popravke članka bez dopisivanja sadržaja, glasanje automatski može da počne po isteku roka od sedam dana. U ovaj broj se mogu uračunati i verifikatori koji su se raspravi priključili do isteka njenog četvrtog dana. U suprotnom se ne uračunava.
    1. Ukoliko ovaj uslov (broj učesnika u raspravi) nije ispunjen, potrebno je da verifikator odobri glasanje
      1. Verifikator treba da se po dužnosti u raspravu o kandidatu uključi najkasnije tokom njenog šestog dana, da da svoj sud i obrazloži ga. Ukoliko se ni jedan verifikator ne uključi u raspravu do isteka šestog dana, glasanje može da započne bez verifikacije.
      2. Po isteku sedmog dana, verifikator sme da proceni da li o članku može da se glasa ili ne, i svoju odluku saopštava na strani glasanja. On mora istovremeno i da otvori glasanje odnosno da arhivira odbijeni predlog. Dalja rasprava sa verifikatorom po pitanju donesene odluke nije moguća. Moguć je samo predlog za njegovo uklanjanje sa ove pozicije po proceduri navedenoj ispod.
      3. Ukoliko se verifikator uključio u raspravu, a mimo njega se u međuvremenu u raspravu uključio i peti korisnik prema stavci 2, verifikacija više nije potrebna.
  3. Rasprava o popravkama i kvalitetu članka se početkom glasanja ne prekida, i može da potraje sve do završetka glasanja. Poželjno je ove rasprave arhivirati s vremena na vreme.

Izbor verifikatora:

  1. Verifikator mora biti osoba koja uživa poverenje u zajednici kao kvalitetan čitalac tekstova. Predlog je da to bude osoba, koja je dobila makar 70%-nu podršku u najmanje 20 glasova.
  2. Dok ne bude izabran makar jedan verifikator, sva glasanja se automatski otvaraju po isteku sedmodnevnog roka za sređivanje članka. Može ih otvoriti bilo koji korisnik.
  3. Predlog za uklanjanje verifikatorske dozvole može da da samo korisnik koji zadnjih sedam dana nije učestvovao u bilo kakvoj raspravi na projektu sa dotičnim verifikatorom.
  4. Svi trenutni verifikatori se uklanjaju sa svojih pozicija

Glasanje:

  1. Glasa se za i protiv članka, dok se uzdržan glas ukida
  2. Osim ovoga, glasanje se sprovodi prema tekućoj politici
  3. Glasanje zaključuje bilo koji korisnik, po isteku roka

Uklanjanje članka sa spiska sjajnih :

  1. Članak može biti predložen kao kandidat za ukidanje statusa sjajnog, ukoliko se najmanje tri korisnika slože da više ne ispunjava uslove da ga održi.
  2. Prijedlog za ukidanje statusa se postavlja na stranici Vikipedija:Sjajni tekstovi/Glasanje, uz što preciznije obrazloženje.
  3. Otvara se rasprava u trajanju od 7 dana u kojoj svi zainteresovani korisnici komentarišu kandidaturu za ukidanje statusa sjajnog, na samom razgovoru o članku. U ovom periodu, daju se prijedlozi za poboljšanje članka, a svi zainteresovani korisnici rade na njegovom poboljšanju, uzimajući u obzir obrazloženje za ukidanje statusa.
    1. Eventualni prijedlozi za poboljšanje članka, treba da budu konkretni i u cilju da se uklone uočeni nedostaci, kako bi članak očuvao status sjajnog.
  4. Nakon prethodne sedmodnevne rasprave i eventualnog rada na uklanjanju nedostataka, otpočinje glasanje, koje takođe traje 7 dana. Korisnici mogu glasati protiv i za, ostaviti svoje komentare u odjeljku za komentare, ili obrazloženja glasa za skidanje statusa, ukoliko su tako glasali.
  5. Sedam dana nakon otvaranja glasanja, glasanje se zatvara.
  6. Ako je članak izgubio status, može biti ponovo predložen kao kandidat nakon 15 dana od momenta gubljenja statusa, pri čemu prolazi kroz proceduru kao i svi ostali kandidati za sjajan članak.
  7. Glasanje zaključuje bilo koji korisnik, po isteku roka

Mihajlo [ talk ] 06:29, 8. januar 2010. (CET)[odgovori]

  1. Mihajlo [ talk ] 14:45, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Protiv[uredi | uredi izvor]

  1. --Sahara (razgovor) 09:33, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Zaključivanje glasanja[uredi | uredi izvor]


Glasanje je završeno:
Za Uzdržanih Protiv % za Zaključak
1 0 1 50% Nije glasao dovoljan broj korisnika.

Komentari[uredi | uredi izvor]

Nefunkcionalno i nejasno.--Sahara (razgovor) 09:34, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Tih, funkcionalno i jasno. Nejasno ukoliko se uzima uz neželjin za razumin. 本 Mihajlo [ talk ] 14:45, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Molim učesnike da se suzdrže od zajedljivosti prema mome pravu na glas i na komentar.--Sahara (razgovor) 17:17, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Tvoje „pravo“ na davanje komentara je upravo upotrebljeno za nekonstruktivonost i zajedljivost, te je zahtevao nezajedljiv ali primeren odgovor. 本 Mihajlo [ talk ] 18:31, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Procedura je kao za dobijanje stana u socijalizmu :) Treba dobar pravnik da se svega ovoga drži. --Miroslav Ćika (razgovor) 15:04, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Kriterijumi za kandidaturu za izbor za sjajni[uredi | uredi izvor]

Prijedlog kriterijuma uslova o kojima se takođe diskutovalo na prijedlogu izmjene pravila za sjajni. Pokušao sam da sažmem sve ideje uslova ili kriterijuma prilikom davanja kandidature, sa same trenutno važeće politike, kao i da ih proširim i preciznije pojasnim. Pa dajte svoje mišljenje glasom za i protiv. Ako smatrate da su stari bolji, pa glasajte protiv... :) --Slaven Kosanović {razgovor} 06:35, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Kandidat za sjajni članak treba da ispuni slijedeće uslove:

1. Da je napisan kvalitetno, da je kompletan, da se bazira na provjerljivim činjenicama, da je neutralan, stabilan i po potrebi ilustrovan slikama.
  • a) kvalitetno napisan podrazumjeva da je članak razumljiv, jasan i uvjerljiv. Očigledno bez pravopisnih i gramatičkih grešaka, kao i da je pisan enciklopedijskim, odnosno izlagačkim, naučnopopularnim stilom.
  • b) kompletan znači da članak ne izostavlja činjenice, bitne tačke gledišta za predmet, kao ni bitne detalje.
  • v) da se bazira na činjenicama podrazumjeva da su tvrdnje koje se u njemu iznose provjerljive u provjerljivim izvorima i da predstavljaju skup znanja o predmetu, objavljenog do momenta pisanja članka. Iznesene tvrdnje treba da je moguće pripisati njihovim autorima i pronaći preko izvora u specifičnim publikacijama i/ili spoljašnjim vezama.
  • g) da je neutralan podrazumjeva da članak pravedno predstavlja sve relevantne tačke gledišta za predmet i bez zamajavanja ili izvratanja smisla činjenica, ideja i drugih informacija.
  • d) stabilan podrazumjeva da se na članku ne odvijaju ratovi izmjena i da se njegov sadržaj ne mijenja iz dana u dan, odnosno da su svi intenzivni radovi na njemu završeni prije kandidature. Vraćanje vandalizama i poboljšanja koja su sugerisali drugi korisnici tokom javne rasprave ne potpadaju pod ovu stavku.
2. Da prati Vikipedijin priručnik stila, što podrazumjeva:
  • a) da uključuje jedan koncizan, razumljiv i čitak uvod, u kom se sažima predmet članka i čitalac priprema za njihovu detaljniju obradu u njegovom nastavku u podnaslovima.
  • b) da podnaslovi budu hijerarhijski organizovani po važnosti činjenica, informacija i ideja, koje se u članku iznose.
  • v) da ima jasan i adekvatan sadržaj definisan podanaslovima, koji je u skladu sa informacijama u njihovim paragrafima.
3. Ako je potrebno i moguće, da sadrži slike za ilustraciju predmeta članka. To znači da:
  • a) slike doprinose kvalitetu informacija u članku i pojašnjavaju ih, ili dopunjuju.
  • b) da su slike pod nekom od slobodnih licenci i da nemaju nikakvih problema sa autorskim pravom. Samo u izuzetnim slučajevima, dozvoljava se upotreba slika pod doktrinom izuzeća.
  • v) odsustvo slika članku ne oduzima pravo da se kandidaju za sjajni, pošto je jasno da ima tema koje se ne mogu ilustrovati slikama, ali i tema za koje trenturno nemamo urađenih slika, bilo na našem projektu, bilo na Ostavi.

Kriterijumi detaljnije[uredi | uredi izvor]

1a: Da je napisan kvalitetno. Cilj nije samo ponuditi informacije, nego ih predstaviti na jasan i razumljiv način; pristupačno (za čitaoce koji nisu stručni); pregledno; i enciklopedijski. Osim gramatičkih i pravopisnih problema, jedna od čestih grešaka na Vikipediji se odnosi na kratke paragrafe, tj., paragrafe koji se sastoje od jedne ili dvije linije, ali i podnaslova u kojima se umjesto teksta nalaze obični spiskovi. Time se nepotrebno prekida čitanje, a vizuelni dojam članka je isprekidanost. Tu je obično riječ o dijelovima koje je: potrebno još razraditi ili doraditi, sjediniti sa drugim paragrafima, ili premjestitiu u druge članke i sažeti ih. Dobra ideja u takvim situacijama, je zamoliti druge korisnike da pogledaju članak i daju svoje mišljenje, na koji način bi se ti dijelovi mogli bolje organizovati, kako bi se otklonili ti problemi.

1b: Kompletan. Jedan sjajni članak treba da pokrije sve aspekte predmeta kojim se bavi, organizujući ih po važnosti. To znači da nijedan aspekat ne treba da dominira člankom, izuzev ako se ne radi o najbitnijem aspektu za predmet. Informacije koje zalaze previše u detalje, treba izdvojiti u posebne, tzv., podčlanke, a u glavnom članku, ostaviti samo one najvažnije. Najbitniji aspekti zahtijevaju duže i detaljnije sažetke, dok su oni manje bitne sažete u kraćim sažecima. To podrazumjeva konstantnu reviziju važnosti informacija, pri čemu se one mnogo manje bitne, premještaju u druge članke. To je jedan od dijelova kriterijuma kompletan i principa neutralne tačke gledišta, gdje se najviše griješi.

1v: Da se bazira na činjenicama. Kako bi se moglo reći da se članak bazira na činjenicama, neophodni su izvori. Obično navođenje spiska izvora, čisto da bi se ispunio uslov, nije dovoljno. Potrebno je uraditi prethodna istraživanja o predmetu o kom se piše, ali i osigurati se da su predstavljeni svi aspekti koje je neophodno predstaviti, kako bi se moglo reći da iznesene informacije odgovaraju činjenicama i podacima u provjerljivim izvorima. Da bi se u tome uspjelo, potrebno je konsultovati veći broj provjerljivih izvora i pažljivo i strpljivo ih proučiti. Za veći broj enciklopedijskih tema, to podrazumjeva konsultovanje stručnih knjiga i naučnih časopisa i magazina. Na prvi pogled treba da bude vidljivo da li se dovoljno istraživalo o predmetu, na osnovu broja provjerljivih i kvalitetnih izvora citiranih u članku. Prednost istraživanja i citiranja provjerljivih izvora, u odnosu na druge metode pisanja članaka na Vikipediji, je u tome što se time obično uklanjaju skoro svi problemi neutralnosti članka, što opet omogućava više vremena za rad na poboljšljanju njegovih drugih aspekata (gramatika, stil, uljepšavanje). Kada postoji neka tačka gledišta koja generiše mnogo rasprave, potrebno ju je citirati iz izvora koji je najvjernije predstavlja. Ne postoji obavezan stil za citiranje izvora, ali je dobra praksa slijediti uputstva na stranici Vikipedija:Navođenje izvora.

1g: Da poštuje neutralnu tačku gledišta. Sjajni članci moraju maksimalno poštovati neutralnu tačku gledišta. Nije dovoljno samo uključiti sve neutralne tačke gledišta, nego ih je potrebno sortirati po važnosti u odnosu na predmet članka. Prilikom opisa neslaganja oko neke tačke gledišta, među stručnjacima koji se bave pitanjem koje je predmet članka, potrebno je opisati debatu i informisati čitaoca o njenom trenutnom stanju. Članak treba da bude pisan tako da se u njemu ne nalaze određene tačke gledišta istaknute nad drugim. Pisanje na neutralan način zahtijeva vježbanje i praksu, kako bi se članak organizovao na najadekvatniji način i odabrao odgovarajući jezik. U svakom slučaju, treba izbjegavati nepotrebne epitete i metafore, kao i svaki tip hvale.

2a: Da uključuje koncizan, razumljiv i čitak uvod. Jedan od čestih problema kandidata za sjajni je sam uvod članka. Idealan uvod članka treba da sažme sve najbitnije aspekte predmeta članka, kao i da na samom početku stavi do znanja zbog čega je predmet članka bitan za enciklopediju. To podrazumjeva da uvod treba da bude dat koncizno, da objasni važnost predmeta, upotrebu pojma, ukoliko se radi o nekom pojmu iz nauke ili tehnologije, citirajući po potrebi, odgovarajuće izvore. Uvod takođe treba jasno i sažeto da predstavi informacije koje će čitalac naći dalje u članku.

3: Slike. Kada god je moguće, članak treba da sadrži slike koje služe za ilustraciju i dopunu informacija o predmetu članka. Slike treba da budu pod nekom od slobodnih licenci i bez bilo kakvih problema sa autorskim pravom. (Samo u izuzetnim slučejevima su prihvatljive slike pod politikom doktrine izuzeća). Opisi slika treba da budu jasni i u cilju pojašnjenja onoga što je na njima predstavljeno. Kada postoji potreba, mogu se uključiti zvučni zapisi, kojima bi se eventualno poboljšao kvalitet članka. Takođe je zanimljivo u članak uključiti i neke video zapise s ciljem poboljšanja dijela ili ukupnog dojma članka. U svakom slučaju, nije obavezno da članak ima zvučne i video zapise da bi se kandidovao za sjajni.

  1. za -- Bojan  Razgovor  07:30, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  2. za --Slaven Kosanović {razgovor} 22:31, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Protiv[uredi | uredi izvor]

  1. Namjera ovih kriterija je dobra. Međutim ispunjenje kriterija je uvijek manje-više subjektivno, pa zato glasam protiv. Mislim da je mudrost mase na glasanju dovoljna, bez suvišnog „kritejiziranja“. Ako ne valja ljudi će jednostavno glasati protiv i mirna Bosna. --Miroslav Ćika (razgovor) 15:13, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
  2. Slažem se sa prethodnikom, a i vidi komentare (negdje dole). --Kašter (разговор) 22:02, 13. јануар 2010. (CET)[odgovori]

Zaključivanje glasanja[uredi | uredi izvor]


Glasanje je završeno:
Za Uzdržanih Protiv % za Zaključak
2 0 2 50% Nije glasao dovoljan broj korisnika.

Komentari[uredi | uredi izvor]

Bez da ulazim u to da li gore navedeni predlozi promjene procedure izbora sjajnih članaka i njihov broj odražavaju trenutno stanje diskusije i da li je uopšte dat dovoljan rok za formiranje formalnih predloga, želio bih samo da napomenem da pitanje kriterijuma skoro uopšte nije diskutovano i u stvari i nije bio predmet rasprave. Osim toga, ovaj tekst predloga za nove kriterijume je pun grešaka (tipo) i nedorečenosti, i kao takav uopššte ne bi trebalo da uđe u proceduru. --Kašter (разговор) 09:21, 13. јануар 2010. (CET)[odgovori]

Kada je dodirnuto ovo pitanje dobilo je naslov da nije u okviru materije ove strane.--Sahara (razgovor) 09:39, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Diskusija je zadavljena tričarijama. Prvo je bilo il` šumom il` drumom, da bi kasnije zapali u natezanje oko toga da li šuma treba biti hrastova ili bukova, a put da ima šljunak ili asfalt. Prateći diskusiju od početka, može se vidjeti da je iznesen veći broj prijedloga. Dakle diskusija je bila obimna. Što se tiče kriterija, oni su uvijek manje-više subjektivni nažalost.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:09, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ovdje nema ničega što nije u smjernicama i stubovima projekta, tako da mislim da griješite što ostavljate stare kriterijume sa novim pravilima izbora. Stari kriterijumi su imali primjedbu da su nedorečeni, a ja sam ovdje pokušao da pojasnim stubove i smjernice projekta, koje će ionako glasači i učesnici javne rasprave itekako uzimati u obzir prilikom kandidature članka. Tipo i druge greške je lako ispraviti, jer se ovdje ne radi o nekakvim nepobitnim pravilima koja se ne smiju dirati, bolje odnosno gramatički i stilski sročiti, ako treba. Dakle, prvi dio kriterijuma su sami stubovi i smjernice Vikipedije, a drugi njihovo pojašnjenje preko primjera i čestih greški prilikom pisanja članaka i ne samo onih koji imaju namjeru da se kandiduju za sjajni. Kašter itekako se diskutovalo o referencama, stilu pisanja, provjerljivosti i sl. na samoj diskusiji o prijedlogu, arhiva br. 1, na stranu što u ovim kriterijumim ja ne izmišljam toplu vodu, nego sam samo sažeo stubove projekte i dao primjere čestih grešaka u kndidatima za sjajni, a koje se često mogu naći u komentarima na glasanjima. Ovdje se ne propisiju količine ničega, tako da niko ne može da kaže da je ideja ovih kriterijuma da vagaju grame referenci, slika, neutralne tačke gledišta, itd, nego se nabraja šta sve kandidat za sjajni treba da ima.--Slaven Kosanović {razgovor} 16:37, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
Ono što ovaj prijedlog kriterijuma hoće da kaže autoru ili autorima jednog kandidata za sjajni je: „Osiguraj/te se da vaš članak slijedi stubove i smjernice projekta, a evo vam niže primjeri čestih greški ili nedostataka kandidata. U protivnom, ne čudite se ako vaš kadnidat ne prođe i ljudi glasaju protiv.“ To je sve. Ne postoji u njemu nikakva zadnja namjera niti zavjera. Namjerno je izbjegnuto propisivanje količina ičega, jer ih je nemoguće propisati. --Slaven Kosanović {razgovor} 17:13, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Meni je žao što o ovim stvarima moramo glasati kada se ove stvari podrazumevaju. -- Bojan  Razgovor  18:41, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]

Hajde da pustimo greške u tekstu po strani, problem je u tome, da ako se nešto zaboravi navesti kao kriterijum, ili je u ovim pravilima nejasno rečeno, a pri glasanju neko to navede kao razlog glasa protiv, onda neizostavno imamo konflikt autora i predlagača sa tim glasačem. Toga je bilo prije a izgleda biće i posle. Gdje smo bili nigdje, šta smo radili ništa. Što reče Mustafa Politolog - aferim! --Kašter (разговор) 19:12, 13. јануар 2010. (CET)[odgovori]
Ako vidiš šta sam zaboravio, reci šta. Mislim da od stubova i smjernica projekta nisam ništa zaboravio, no priznajem da mogu pogriješiti u procjeni. Ako misliš da se negdje nešto može bolje i razumljivije sročiti, slobodno to i uradi. --Slaven Kosanović {razgovor} 20:17, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
Eh ... pa ne mogu ti ja sada upadati i praviti nove tačke i formulacije, pošto glasanje već teče. Ne bi bilo fer prema glasačima koji su već glasali. Radi se većinom o tehničkim stvarima, npr. o jednoj koja se obično zaboravi tj. o sprečavanju transliteracije stranih riječi (-{}-) i uopštenoj upotrebi šablona za jezike. Dakle potrebna je kontrola članka sa promjenom pisma. Engleski ne izgleda baš interesantno na ćirilici niti recimo ruski na latinici. O drugim nejasnoćama neću ovom prilikom. Đika je otprilike rekao suštinu. --Kašter (разговор) 22:02, 13. јануар 2010. (CET)[odgovori]
Samo da naglasim da ovo nije moj prijedlog, nego sažete smjernice i stubovi projekta. Svakako da nema mnogo načina da se kaže neutralna tačka gledišta, izvori, slike koje krše aut. pravo, provjerljivost, i šta znam već. Sve ono zašta članku stavljamo šablone za sređivanje, čišćenje ili prerađivanje, a to podrazumjeva i mješanje pisama, nesprečavanje transliteracije, svakako nije prihvatljivo za kandidate za sjajne. --Slaven Kosanović {razgovor} 23:44, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
Sukobe mišljenja ne možemo izbjeći, to ne zavisi od pravila i smjernica, nego od volje korisnika da budu konstruktivni na jednom otvorenom projektu kao što je Vikipedija. Sasvim je prihvatljivo imati različita mišljenja i glasati protiv nečega uz jedno solidno objašnjenje. Na Vikipediji, ako neko ne da objašenje a protiv je nečega samo zato što je neko ko mu se ne sviđa to predložio, je totalno nekonstruktvan pristup. Tu nekonstruktivnost ne možemo regulisati pravilima, čak i da smislimo najbolja na ovom svijetu. Jedino što možemo je zamoliti za objašnjenje, obrazloženje. Ako je obrazloženje argumentovano, bez obzira što nam se vjerovatno ne sviđa, treba da ga prihvatimo. Kada se ne radi o argumentovani obrazloženjima, tako nešto se vidi iz aviona, odnosno svi to mogu da prepoznaju. Šta možemo uraditi u tim situacijama? Ne znam. Ako neko ima rješenje, samo naprijed sa prijedlogom. --Slaven Kosanović {razgovor} 20:58, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
Vidiš, ako recimo već postoji antagonizam između autora i jednog glasača i ako pretpostavimo da glasač argumentovano glasa protiv, tu ipak nema mjesta za svađu, zato što je argument jači. Ovdje pretpostavimo konstruktivan pristup (bez samozadovoljavanja) i ostavimo po strani subjektivne ocjene (članak je veliki/mali, stil je/nije lijep, broj referenci je ne/dovoljan, itd.). Njih će uvijek biti i tu si u pravu, definisati to kao brojke bi bilo apsurdno. Još što nedostaje tvom predlogu su npr. efektivni mehanizmi udaljavanja nekonstruktivnih korisnika sa glasanja (uključujući i autore članka) tj. određivanje praga trolovanja. Itd. itd. --Kašter (разговор) 22:02, 13. јануар 2010. (CET)[odgovori]
Svađama i kanalisanjem diskusije na pravi tok, valjda treba da se bave administratori, mada su se mnogi smorili od čestih diskusija, te iako imamo veći broj trenutno izglasanih, činjenica je takođe da su mnogi neaktivni. I administratori ovdje dolaze da se malo zabave, osim rada, a ne da konstantno potežu te svoje alatke. To je opet problem koji ne možemo riješiti pravilima za izbor sjajnih. Ako se neko samo bavi sabotiranjem, po pravilima projekta bi trebao da bude upozoren i blokiran ako nastavi. Ovdje govorim generalno gledano, bez obzira da li se radi o glasanju za sjajni ili običnoj diskusiji. E, sad. Na ovom projektu, administratori da bi pratili sve šta se dešava, mislim na aktivne, trebali bi da budu ful tajm na Viki. Ne znam koliko nas je spremno na tako nešto i koliko je moguće, izuzev ako Vikimedija ne krene da dijeli radna mjesta... :) P.S. Opet ne mislim da bi bila jagma za admine, čak i da se plaća. --Slaven Kosanović {razgovor} 23:27, 13. januar 2010. (CET)[odgovori]
Vjerovatnoća da će administratori da reaguju pri trolovanjima iznosi negdje oko 5%. Još ako je vrijeme pred ispite ili godišnjih odmora, ona teži ka nuli. Izgovor da se ne vidi sve itd. kod mene ne važi, jer ako se sjećaš, bio sam administrator. Propustio sam samo nekolicinu diskusija. Dakle, samo je važno htjeti. Ali, o tome se vodi diskusija na drugom mjestu. Ne bih da vas kritikujem i ovdje. --Kašter (разговор) 00:43, 14. јануар 2010. (CET)[odgovori]
Sjećam se da si bio administrator. Stvar je u tome da ne vidim kako bi pravila za izbor sjajnih spriječila trolovanje, sabotiranje, svađe i sl? Neko ko se time stalno bavi ne poštuje nikakva pravila niti smjernice, pa neće ni ova, da se ne znam kako definišu. Još ni na jednoj Vikipediji, u pravilima za izbor sjajnih, nisam vidio da se ista bave regulisanjem trolovanja. Time se bave druge smjernice projekta. Da li administratori na ovom projektu dovoljno reaguju na takve pojave? To je pitanje za neku drugu diskusiju, barem po mom mišljenju. --Slaven Kosanović {razgovor} 22:45, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Mislim da su smjernice same po sebi podesnije od krutih pravila kakva smo imali dosada. Pravopisna greška jednome to nije drugome itd., pa bi se opet svađali oko gluposti. Glasanje uz kvorum - i roba prolazi ako valja.--Miroslav Ćika (razgovor) 19:03, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ukidanje kvoruma kao kriterijuma u graničnom slučaju[uredi | uredi izvor]

Fali opis.

Za[uredi | uredi izvor]

Protiv[uredi | uredi izvor]

  1. Dakle, ako predlog br. 1 zahteva 8 glasova da bi glasanje važilo, po ovome je dosta i 7 glasova? E, ne može. 本 Mihajlo [ talk ] 14:45, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Komentari[uredi | uredi izvor]

Obrazloženje:

  1. Nov zapis nudi metod mimoilaženja kvoruma davanjem uzdržanih glasova (jer novi sistem ukida uzdržane glasove). Kvorum se dobija potrebnim brojem glasova ZA, a ne ukupnim brojem glasova. Uzdržani glasovi samim tim gube na značaju.
  2. Mimoilaze se manipulacije, tipa povlačenja glasa protiv, kako bi glasanje propalo zbog nedostatka kvoruma. Recimo da je situacija 8 glasova za i dva glasa protiv. Onaj ko je protiv može da povuče svoj glas i glasanje propada zbog nedostatka kvoruma, a članak ima iznad 80% podrške. Izbegava se situacija koja po meni nije u duhu projekta. A, isto mislim da je glas protiv bitniji od nedavanja glasa, jer bi uz njega trebalo da ide obrazloženje i komentar koji mogu biti od značaja uređivaču članka.

Sistem, kvorum se dobija potrebnim brojem glasova ZA, a ne ukupnim brojem glasova. Uslov procenta ostaje kakav jeste. Proces je sledeći: nakon isteka glasanja, gleda se da li ima 8 glasova ZA ili više, ako ima glasanje je uspešno. Zatim se proverava koliki je procenat. Ako je iznad ili jednak 80% članak je izabran, ako je ispod 80% članak nije izabran. SmirnofLeary (razgovor) 17:27, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Evo, makar sam ovo obećanje ispunio. :)--Metodičar zgovor2a 18:24, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ja tek sad vidim šta se ovde predlaže, ali ću pustiti korisnike, koji se za ovo zalažu, da se sami dodefinišu, jer se uopšte ne radi o zameni sistema istim, već ukidanju kvoruma kao uslova. Moj glas, naravno, ostaje nepromenjen. 本 Mihajlo [ talk ] 18:39, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Pojenta je u tome da definicija ovog problema u kontradikciji sa njenim rešenjem. Evo primera. Prema predlogu br. 1 imamo predlog kvoruma od 8 glasova. Po ovom vašem predlogu bi i 7 glasova za izguralo glasanje, kako onaj 1 ne bi imao „snagu veta“.

E, sad vidiš, svašta se dešava ako se ovaj „problem“ primeni na vaše „rešenje“. Šta ako glasa šest korisnika, pa onaj sedmi isto ima ulogu veta. Koji ste problem zapravo rešili? Ja bih rekao ni jedan. Samo ste bespotrebno smanjili broj potrebnih glasova. 本 Mihajlo [ talk ] 19:25, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ispada da ja nisam razumeo svoj predlog i obrazloženje :) . Mislim da ovde svako vuče na svoju stranu i da se nismo razumeli. Čemu priča, kad niko nikog ne sluša? Čini se kao da je najbitnije poslednji dati komentar, a ne da se problemi reše. SmirnofLeary (razgovor) 20:08, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Predlog o promeni odnosa ukupnih i pozitivnih glasova[uredi | uredi izvor]

U raspravi je bilo predloženo da se promeni broj potrebnih glasova da bi članak bio izabran. Formulacija dosadašnjeg pravila je glasila:

„Za uspešno zaključenje glasanja je potrebno 10 glasača, od kojih 80% i više treba da glasa za.“

Predloženo je da se ovo pravilo preformuliše na sledeći način:

„Za uspešno zaključenje glasanja je potrebno 8 glasova ZA, što čini 80% i više od ukupnog broja.“

Za[uredi | uredi izvor]

  1. za--Metodičar zgovor2a 19:20, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]
  2. za--Sahara (razgovor) 19:27, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]
  3. za--Kvant (razgovor) 19:34, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]
  4. za--SmirnofLeary (razgovor) 21:41, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]
  5. zaMihajlo [ talk ] 04:14, 15. januar 2010. (CET)[odgovori]
  6. za--Miroslav Ćika (razgovor) 18:16, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Protiv[uredi | uredi izvor]

  1. Velik broj glasaca. -- Bojan  Razgovor  21:06, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Zaključivanje glasanja[uredi | uredi izvor]


Glasanje je završeno:
Za Uzdržanih Protiv % za Zaključak
6 0 1 85,7% Pravilo je usvojeno.

Komentari[uredi | uredi izvor]

Nije baš najsrećnije napisano, jesmo li definitivno usvojili te vrednosti od 8 glasova i 80%? Ja sam pričao uopšteno samo u odnosu na formulaciju. Mada se slažem da bismo odmah mogli i trebali i to raspraviti. SmirnofLeary (razgovor) 19:47, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Drugi brojevi se teže uklpaju, ići na mnogo niže nema smisla? Gornji predlog je 7 za, mala razlika.--Sahara (razgovor) 19:55, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]
Ostaje 4/5 80% kao kod trenutno važećeg sistema, 6/8 75% ili 8/10 i 80%. SmirnofLeary (razgovor) 19:59, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Da pokušam ponovo da objasnim šta sam mislio. Cilj je bilo pooštravanje uslova, tj. potrbnih 10 glasova. Tako smo raspravljali na strani za rasprave. Znači povećavamo sa 5 sadašnjih na 10. Moj predlog je sledeći: da bi se izbegle manipulacije, glasanje uspeva i sa 8 glasova, ako je tih 8 glasova ZA. Znači imamo 10 glasova: 8 ZA i 2 protiv, ova dva se mogu menjati ili povlačiti (manipulisati), a glasanje ostaje validno. Ova ideja vodi ka jednostavnijoj formulaciji uslova: potrebnih 8 glasova ZA, a ne potrebnih 10 glasova ukupno. Iako je ideja povećanje sa 5 na 10 i pooštravnje uslova. SmirnofLeary (razgovor) 20:17, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ili obrnuto, ako je postignuto 8 glsova ZA, glasanje je uspešno, jer možemo veštački dodavati dva glasa protiv za ostvarivanje kvoruma. Samo čemu i ta manipulacija? I ona je uslovom izbegnuta. SmirnofLeary (razgovor) 20:23, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Pa da, Smirnof, to što si ti napisao je sročeno ovim pravilom. Razlika u odnosu na prethodni sistem je u tome što onaj ko bude glasao protiv, ne može da minira glasanje tako što će povući svoj glas, kao što bi to mogao u starom sistemu. Novi sistem je pošteniji i prema onima koji su glasali za (jer niko ne može neglasanjem da ih minira) i prema onima koji su glasali protiv (jer ne doprinose izboru članka svojim glasom, tako što će doprineti brojčano).--Metodičar zgovor2a 20:35, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Da li treba drugačije sročiti pravilo da bi bilo jasnije?--Metodičar zgovor2a 20:39, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Naravno, pojednostavite formulaciju: Za uspešno zaključenje glasanja je potrebno 8 glasova ZA i 80% od ukupnog broja. Prosto je i jasno. Bez dodataka, ako su i u svim slučajevima... SmirnofLeary (razgovor) 20:45, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Može li ovako? Ako ne vratite. :)--Metodičar zgovor2a 20:49, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Može, ma ima ovo moj glas. Al ima još nedorečenosti. Ostaje onaj detalj, operacija je uspela ali je pacijent mrtav. SmirnofLeary (razgovor) 20:57, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Doradi ga, ajde nemoj da nam pacijent tragično završi. :)--Metodičar zgovor2a 21:02, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ili slučaj, glasanje je uspešno imamo 40% izlaznost, ali nismo dobili predsednika. SmirnofLeary (razgovor) 21:05, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]
Znači, glasanje je uspešno ako imamo 8 glasova ZA (1. stavka). Sledeće, da li je članak izabran ili nije (2. stavka). Ako imamo iznad/ispod 80% to ne govori da li je uspešno ili nije, jeste uspešno, a brojka 80% govori da li je izabran ili nije. Preformulisati da taj deo bude jasan. Pri tom ovaj deo jednoznačno govori o redosledu koraka. Brojimo glasove ZA, ima ih 8, OK uspešno, gledamo procenat... SmirnofLeary (razgovor) 21:05, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Moja formulacija SmirnofLeary (razgovor) (radi se o tački 6 iz predloga br.1):

Sedam dana nakon otvaranja, glasanje se zatvara, a smatra uspjelim ukoliko je glasalo najmanje osam korisnika ZA. Članak postaje sjajan ukoliko je ZA, glasalo barem 80% učesnika glasanja.

Za izbor dobrog članaka:

Sedam dana nakon otvaranja, glasanje se zatvara, a smatra uspjelim ukoliko je glasalo najmanje šest korisnika ZA. Članak postaje dobar ukoliko je ZA, glasalo barem 75% učesnika glasanja.

SmirnofLeary (razgovor) 21:17, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]


Vidi, moj savet je da preformulišeš u samom predlogu jer ovako je posao teži; mi interpretiramo tvoje reči onako kako smo ih razumeli i vrlo verovatno nećemo doći do formulacije koju si zamislio. I onda ćeš davati nova uputstva i opet ćemo možda pogrešiti. Dakle, nije sporno da mislimo na isto; preformuliši i skrati nam muke.--Metodičar zgovor2a 21:26, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Pa ovo iznad jeste preformulisano u predlogu. Predlog br.1, Izbor za sjajni članak, tačka 6. Mislim da je tako najbolje. SmirnofLeary (razgovor) 21:30, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Moram da priznam da ovaj predlog izgleda primamljivo sa povećanim brojem glasova. U principu bi mogli da se složimo da je i osam korisnika svojevrsni kvorum. Istovremeno se provlači i motiv mog predloga za članke sa izuzetnom podrškom, tako da ću ovu promenu (ali samo sa ovako fiksiranim ili većim brojem potrebnih glasova!) za sada da podržim. Ne vidim razloga da tako ne uradim. 本 Mihajlo [ talk ] 04:14, 15. januar 2010. (CET)[odgovori]

Premestio iz predhodnog ukinutog poglavlja za komentar o izjašnjavanju

Kvorum je 10, ali izveden iz definicije sa 8 pozitivnih i sa 80% u svima slučajevima (pa i u ovom) od ukupnog broja glasača. Sa dva dopunska se ne može manipulisati, oni mogu biti samo negativni ili pozitivni. Ako su negativni ne obaraju izbor(zadovoljena su oba minimuma), ako su pozitivni oni ga pojačavaju. Sa usamljenom definicijom "kvorum je 10 glasača", ta bi dva glasa, ako su prazna, predstavljali snagu poništenja glasanja i ako su već ispunjena oba minimuma sa 8 za.--Sahara (razgovor) 19:04, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Uostalom svih deset potencijalnih glasova moraju imati isti status + ili , nebi smelo da se pojavi treći status glasova i to da bude veto.--Sahara (razgovor) 19:13, 14. januar 2010. (CET)[odgovori]

Opet ću da ponovim da nema razloga iz kojeg bi ovo nekom smetalo. Kvorum od 10 korsnika znači da je potrebno 10 korisnika da bi bilo šta bilo odlučeno. Osam korisnika ne može da odluči bilo šta ukoliko je kvorum 10 korisnika. Punkt. Korisnik koji je protiv predloga i ne želi da glasa, sa punim pravom stavlja veto na takvo glasanje, koje nema dovoljnu podršku biračkog tela.

Razlog iz koga sam glasao za ovo jeste to što mi se i osam korisnika za sa eventualno jednim-dva protivljenja pride čini dovoljnom podrškom za zajednicu naše veličine. Možda se do kraja glasanja predomislim, jer ne znam na čijoj praksi se temelji glasanje uz ignorisanje potrebnog kvoruma u ovakvom slučaju. Možeš li ti Sahara da navedeš primer gde se još ovako glasa? Ozbiljno pitam. 本 Mihajlo [ talk ] 06:13, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

U obe formulacije, mojoj i onoj gore (ista stvar različito formulisana) nije eksplicitno kvorum 10 glasova. Ideja je bila da se pooštre uslovi i da se podigne kvorum sa 5 na 10, ali da bismo izbegli one navedene malverzacije kvorum eksplicitno nije 10, nego 8 pozitivnih glasova (smatra se uspjelim ukoliko je glasalo najmanje osam korisnika ZA). Znači cifra 10 ne znači uspešno glasanje, ako su svi glasali protiv. Sad koliko vam znači taj uslov, da glasanje na kom je članak dobio sve i preko 10 negativnih glasova proglasimo i tehnički uspelim ?! Dal je to uopšte bitno, da li vodi ka napredku ideje i sistema? Ako mislite da je neophodno i da rešavamo neki konkretan problem, nije problem da i to dodefinišemo promenom rečenice; uspešno je sa 8 ZA ili preko 10 glasova. Mada ne vidim što je to toliko bitno. -- SmirnofLeary (razgovor) 06:30, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Sad sam samo pitao je li ovakva praksa prisutna bilo gde u svetu. Ako ima, molim odgovor. 本 Mihajlo [ talk ] 06:38, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Što je to bitno? Pišeš neki članak o sistemima glasanja? Koji je to argument?! Valjda je „napredak“, kad uradiš nešto novo, a da rešava probleme. Mislim da je to najbitnije, da se problemi koje smo uvideli reše. SmirnofLeary (razgovor) 06:46, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]
Recimo, Milanković napravi kalendar koji rešava problem koji je nametnut: Milankovićev kalendar. Zato je i osmišljavan, da reši zadati problem, i šta treba da bude argument? Da li takav kalendar već neko koristi? Da istražujemo da li su ga koristile Majle ili Inke. Što je to bitno? Jel vidiš neki nov problem koji se javlja kod ovakvog sistema? Ako vidiš, super, ajd i to da sređujemo. SmirnofLeary (razgovor) 06:53, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Zašto ne bi bilo bitno; da li ti je to odgovor? Da li mi to braniš da postavim pitanje?! Plus, započinješ iznova raspravu ni o čemu. Već je prožvakano da je kvorum ustaljena stvar i ovde i u svetu, te da se otkrivanjem da njegovo neispunjavanje poništava glasanje jednako otkrivanju tople vode. A pošto pominješ napredak, valjda si pride svestan da se napredovati može i u negativnom smeru.

Dakle, moje pitanje stoji: da li je ovakva praksa bilo gde prisutna. Odgovor „kakav mi je to argument“ nije odgovor, već bežanje od njega. 本 Mihajlo [ talk ] 06:52, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ja pitam što je bitno kakav je sistem glasanja na Filipinima u njihovom parlamentu? Tvoje pitanje se da shvatiti kao retoričko. SmirnofLeary (razgovor) 06:57, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Mogu dakle da zaključim da ti odgovor na moje pitanje nemaš, čim počinješ da pričaš o tamo nekim filipinima. A moje pitanje shvati kako hoćeš, ali nemoj mi ni o babi vangi ni o Milankoviću. 本 Mihajlo [ talk ] 06:59, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Šta bi bio argument: (1) u novom sistemu koji je predložen od strane tog i tog ne valja to i to. (slučaj, ako znaš za sigurno da ne valja nešto što se da egzaktno proveriti). Ili, ako imaš predviđanja da će nešto da se ovija pogrešno (a, nije proverljivo) argument: (2) mislim da neće valjati to i to. Znači moj odgovor je, da tvoje stav nije argument. Ako, ti se priča ili skupljaš materijal za svoj članak, tome nije mesto na ovoj strani. Dobro si zaključio, odgovor nemam. Ali, ako ti treba za članak ili nešto drugo korisno, mogu da se potrudim da potražim. SmirnofLeary (razgovor) 07:06, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Ja nisam izrazio svoj stav, već postavio pitanje: da li je ovakva praksa još negde prisutna. Jesam li dobio odgovor? Nisam. Dobio sam priču, koju doduše ni pas s maslom ne bi pojeo, ali nećemo sada o njoj, jer me živo interesuje odgovor. :) 本 Mihajlo [ talk ] 07:10, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Za korisnike koji čitaju ovaj deo. Ovakav sistem rešava problem naveden gore u obrazloženju. Slučaj možda jeste specifičan, jer imamo mali broj glasača: 5-15. Tj. ovakvim sistemom nema potrebe pri standardnim skupštinskim glasanjima ili glasanjima sa milionskim biračkim telom, gde jedan glas nema ulogu vetoa. Kako je ovde u određenim slučajevima bitan glas pojedinca, sistem se uvodi da bi se izbegle manipulacije. SmirnofLeary (razgovor) 16:40, 16. januar 2010. (CET)[odgovori]

Oćemo li...[uredi | uredi izvor]

„čoče čoče, gradit` crkvu na sred Foče“? Ili neko treba da postavi sve ovo na (još jedno) glasanje? --Miroslav Ćika (razgovor) 17:31, 20. januar 2010. (CET)[odgovori]

Mislim da bi valjalo zatvoriti i zaključiti ovaj proces, postavio sam pre neki dan komentar da glasanje traje do 18-og. SmirnofLeary (razgovor) 18:31, 20. januar 2010. (CET)[odgovori]

Pošto je Smirnof, greškom u interpretaciji politike o glasanju, produžio glasanje do 23, a nije zaključeno u početku predviđenog 19., ja bih ga ostavio do 23. Čisto da ne pravimo zablude o roku kod korisnika koji nisu pratili cijeli proces. --Slaven Kosanović {razgovor} 08:16, 21. januar 2010. (CET)[odgovori]

Istekao je i ovaj produženi rok do (06:35) 23. januara 2010. SmirnofLeary (razgovor)

A sad je već i 26. januar :) --Miroslav Ćika (razgovor) 15:53, 26. januar 2010. (CET)[odgovori]