Википедија:Trg/Arhiva/Pravopisna pitanja/22

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mjuzikl filmovi ili filmski mjuzikli?[uredi | uredi izvor]

Meni ovo prvo jako vuče na engleski, sa imenicom koja je upotrebljena kao atribut. -- Bojan  Razgovor  15:01, 25. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Zar nije dovoljno reći „mjuzikli“? Kakav to još može biti „mjuzikl“ osim filmski? Možda sam ja neupućen... --Darko Maksimović (razg.) 16:19, 25. jun 2008. (CEST)[odgovori]

http://en.wikipedia.org/wiki/Musical_theater http://en.wikipedia.org/wiki/Musical_film

Nagraisalovićkaži/laži 16:24, 25. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Pa... mislim da bi mjuzikl, bilo dovoljno. Ako je u pitanju ime članka, onda bih stavila Mjuzikl (film) i Mjuzikl (pozorište). Mislim... imamo dramu, ili komediju... oba mogu da budu i pozorišni i filmski žanrovi. Ako baš mora nešto da mu se doda ondak sam za filmske mjuzikle, nekako je više po naški. Pozd. --Erin (razgovor) 17:52, 25. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Radi se o tome da moramo to razdvojiti, jer ne možemo trpati filmove i pozorišne komade u istu kategoriju. Mislim da nema smisla. Nagraisalovićkaži/laži 22:04, 25. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Milsim da Mjuzikl (film) i Mjuzikl (pozorište) nije loše rešenje ni za članke ni za kategorije. Ima ih sijaset koji su u obe kategorije. Ili moze da se napravi Mjuzikl koji bi bio pozorišni i višeznačna smernica Mjuzikl (film). U svakom slučaju, kao što rekoh, Filmski mjuzikl je takođe OK. Pozd.—Erin (razgovor) 22:21, 25. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Wesley Sneijder[uredi | uredi izvor]

Molim transkripciju ovog imena. U našem tektu na viki piše Snejder, a kompletna naša štampa i sportska i druga ga već mesec dana zove Snajder i nikako drugačije. Postavio sam ovo na stranici za razgovor, ali niko ne reaguje, pa pitanje postavljam ovde. Odnos na Guglu je 5.ooo Snajder i 300 Snejder. Kad ukucaš Vesli Snejder postalja se pitanje Da nisi mislio Vesli Snajder.--Drazetad (razgovor) 16:43, 26. jun 2008. (CEST)[odgovori]

I ja sam čuo za Snajdera.Videću da nadjem IPA.Nagraisalovićkaži/laži 16:45, 26. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Chapelle-Saint-Martial[uredi | uredi izvor]

Nešto mi je sumnjiv ovaj Chapelle-Saint-Martial.--Avala (razgovor) 17:23, 26. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Chapelle-Šapel-kapela, Saint-sen-svetog, a ime sveca neznam možda Martjal. --Drazetad (razgovor) 17:56, 26. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Ja mislim da je ili Marsijal ili Marsjal. Šta je pravilno Ženevjev ili Ženevijev? Arjež ili Arijež?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 18:42, 26. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Po pravilima transkirpcije sa francuskog (evo ih ovde) trebalo bi da bude Martjal. I koje se nalazi ispred ili iza samoglasnika se transkribuje kao J. --Erin (razgovor) 09:47, 27. jun 2008. (CEST)[odgovori]

B/božji[uredi | uredi izvor]

Da li se ovaj prisvojni pridev piše malim ili velikim slovom? Ne završava se ni na -ski, -čki, -ški, niti na -in i -ov.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 00:28, 27. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Pa valjda se piše u skladu sa tim na šta se odnosi. Na boga ili Boga. --FiliP × 01:49, 27. jun 2008. (CEST)[odgovori]



Pravopis ovako kaže: "Nastavci u pridevima božji i gospodnji pripadaju kategoriji prideva odnosa (kao čovečji, vučji, maternji, sudnji), u kojima je lingvistički opravdano pisanje malog slova. Često pisanje velikog slova u ova dva prideva zasniva se na motivima verske kurtoazije, a ne na lingvističkiom karakteru ovih tvorbenih obrazaca." Pisanje velikim slovom ovde spada u verski markirani izraz. --Oli razgovor 16:29, 27. jun 2008. (CEST)[odgovori]

I koliko sam shvatila, pitanje se odnosi na Boga, jer u protivnom ne bi bilo ni dileme. --Oli razgovor 16:31, 27. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Nagraisalovićkaži/laži 10:59, 27. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Jesi siguran da je Icak, da nije Izak.Nagraisalovićkaži/laži 15:30, 27. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Bojim se da je konkretno ime Itzhak komplikovana rabota. Itzhak je drugačije spelovanje za ime Yitzhak, koje je, pak, hebrejska forma imena koje se u engleskom izgovara kao Ajzak, ali koje je kod nas davno usvojeno kao Isak. Međutim, postojao je Isak Stern koji je violinista i koji se na engleskom (ali ne i na francuskom), drugačije speluje. A postojao je i Jicak Rabin. Mislim da bi, budući da je Yitzhak traskribovan kao Jicak, Itzhak mogao biti Icak. (sebi u bradu gunđam da se svi oni zovu Isak). Pozd. --Erin (razgovor) 16:35, 27. jun 2008. (CEST)[odgovori]
  • Amon Göth - Amon Get
  • Poldek Pfefferberg - Poldek Pfeferberg (ja bik rekla da je on Feferberg, ali prema pravilima transkripcije pf u nemačkom ne podleže promeni, već ostaje PF. A i moja sestra koja je učila nemački kaže isto)
  • Brandt - Brant
  • Werner Klemperer - Verner Klemperer
  • Hans Rolfe - Hans Rolfe
  • Wallner - Volner
  • Burkette - Burket
  • Werner Lampe - Verner Lampe
  • Friedrich Hofstetter - Fridrih Hofsteter
  • defendant judge - ... huh, ne mogu da nađev ovo ni u jednom rečniku kao frazu, tako da bi, ako bi se bukvalno prevelo, bio okrivljeni sudija.
  • Anne Revere - En Rever
  • Fay Bainter - Fej Bejnter

Pozd. —Erin (razgovor) 13:12, 28. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Zahvaljujem.Nagraisalovićkaži/laži 18:08, 28. jun 2008. (CEST)[odgovori]


  • Dominique Minot -
  • Lampert-
  • Bartholemew -
  • Sylvie Gaudel-
  • Edouard Grandpierre -

Nagraisalovićkaži/laži 21:04, 28. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Francusko govorno područje, ako ne grešim:

  • Dominique Minot - Dominik Mino
  • Lampert - Lamper
  • Bartholemew - Bartolame
  • Sylvie Gaudel - Silvi Godel
  • Edouard Grandpierre - Eduar Granpjer

Pozd. —Erin (razgovor) 10:48, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Ispravke[uredi | uredi izvor]

Imam mali primedbu: „Burkette“ nije „Burket“ sigurno. Ako je engleski, onda je „Berket“, a ako je francuski onda je „Birket“. Za nemački nisam siguran, ali mislim da bi trebalo „Burkete“. Poz...—Džonaja ¿Por qué no te callas? 10:54, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Ako je engleski, „Bartholemew“ je „Bartolemju“.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 10:58, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

„Burkette“ je definitvno englesko prezime . Pretpostavljam da si onda upravu i da jeste Berket. Što se imena „Bartholemew“ ne mogu da nađem sa kojeg je govornog područja, pa sam ga transkribovala po francuskoj tabeli, jer je ostalo zvučalo vrlo francuski. —Erin (razgovor) 11:20, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]
Ja sam se kod transkribovanja „Bartholemew“ rukovodio imenom „Bartholomew“ koje se transkribuje kao Bartolomju. Rade, da li je ime englesko ili francusko?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 11:32, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Ovde.Hamilton Bartholemew, mislim da je englez, jer mislim da je Hamiton englesko ime.Nagraisalovićkaži/laži 18:36, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Onda je Džonajina transkripcija tačna. --Erin (razgovor) 18:51, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Privatan ili privatni[uredi | uredi izvor]

Kako je pravilnije nazvati odeljak u kojem se govori o privatnom životu neke poznate ličnosti: privatan život ili privatni život? Meni se čini da je ovo drugo, zato što se radi o određenom privatnom životu, tačnije, o privatnom životu određene osobe, a ne o privatnom životu uopšte. Ima li još neko mišljenje o ovome?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 20:09, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

ja govorim privatni. —Erin (razgovor) 20:26, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Moguće da je i jedno i drugo pravilno, ali i meni se više sviđa druga verzija.Nagraisalovićkaži/laži 20:28, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]


Razlika je što je jedan pridev određenog (privatni), a drugi neodređenog (privatan) vida. Nekad se smeo koristiti samo neodređeni vid kada se neki pojam pominje prvi put, a nadalje, kad već drugi i svaki sledeći put pominjemo pojam, koristio se određeni vid. Danas su se stvari izmenile, tako da više nikom ne smeta korišćenje određenog vida u svim slučajevima, čak ni lingvistima, ali neodređeni umesto određenog može zasmetati. Primer: Ovo je privatan članak. Ovaj privatni članak napisaćemo... Mislim da bi se upotreba ovog drugog mogla tolerisati u oba slučaja, ali ovog prvog namesto drugog, ne.----Oli razgovor 22:40, 29. jun 2008. (CEST) Meni se lično više sviđa privatan život —Jovan Vuković (r) 00:15, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Razlika je u pitanju „kakav“ i „koji“? Kakav je? Privatan. Ali o kojem sad govorimo aspektu života? O privatnom (privatni). --Darko Maksimović (razg.) 23:10, 13. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Chattaway[uredi | uredi izvor]

Kako se transkribuje ovo englesko prezime? Čatavej ili Šatavej?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 20:22, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Sigurna sam da je Č, a mislim da je prezime Čet(a)vej. —Erin (razgovor) 20:27, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]
Sad si me zbunila. Siguran sam da nije Četavej, već Čatavej, zbog slova æ koje se transkribuje kao a. Što se tiče ovog nazovimo „nepostojanog a“, nisam baš siguran, ali mislim da bi Čatvej bilo Chattway. Hvala Erin...—Džonaja ¿Por qué no te callas? 20:53, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]
hm... æ bi trebalo da se izgovara kao „a“ u engleskoj reči cat (piše ovde). Doduše, nemam nikakav priručnik za transkirpciju sa engleskog, već koristim internet-izvore, kad nisam sigurna. —Erin (razgovor) 21:38, 29. jun 2008. (CEST)[odgovori]


Transkripcija[uredi | uredi izvor]

  • Fleury -

Nagraisalovićkaži/laži 10:17, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Francuska?
Fleri. Pozd. --Erin (razgovor) 10:21, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Ovde kod nas je Flori.10:23, 30. jun 2008. (CEST)

Ako isključimo moja sećanja sa časova (fleur znači cvet i čita se fler), tabela transkripcije sa francuskog kaže eu —> e: Monteux —> Monte. Mislim da to mesto treba biti transkribovano kao Ambli-Fleri, jer takođe ne postoji razlog da to A na početku postane O. Pozd. Erin (razgovor) 10:39, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Nemojte se rukovoditi francuskim selima, veliki broj njih je pogrešno transkribovan.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 10:42, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

  • Lucilla (kćerka M. Aurelija) - Lucila
  • Timonides - Timonides
  • Verulus - Verulus
  • Ballomar - Balomar
  • Sohamus - Sohamus (ovo samo mislim, jer je u pitanju jermenski kralj)
  • Cleander - Kleander
  • Julianus - Julijanus
  • Victorinus - Viktorinus
  • Virgilianus - Virgilijanus

i ovo prezime

  • Waszynski - Rekla bih da zvuči poljski, pa bi onda bio Vašinski.

Nagraisalovićkaži/laži 12:14, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Pozd. --Erin (razgovor) 18:32, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]
Kod tog Waszynski treba biti obazriv. Proverite kako je u originalu, da nije možda Waszyński. Ako je Waszyński onda je Vašinjski. Ovo Vašinski mi je malo sumnjivo —Jovan Vuković (r) 18:43, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

http://en.wikipedia.org/wiki/Michal_Waszynski Nagraisalovićkaži/laži 22:27, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

U pravu si Jovane, Vašinjski je. Što se tiče ovih rimskim imena, malo su mi čudna. Nisam siguran ali mislim da nema ovih nastavaka „-us“ u našoj transkripciji. Nisu Romulus i Remus, već su Romul i Rem. Zato mislim da nije Julijanus, već Julijan ili Julinije.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 22:35, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Uze mi reč iz usta. (moj tekst:I mislim da ova rimska imena nisu dobra, kod nas se nikada ne završavaju sa us).Nagraisalovićkaži/laži 22:36, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Moja greška. Jel' znate onaj izraz „da premudri, pa poludi“? , ponekad imam osećaj da napravim više štete nego koristi, evo ovde lepo kaže da se kod transkripcije ti nastavci gube. Se izvinjavam, trudiću se da se držim onoga u šta sam apsoštrumfno sigurna. —Erin (razgovor) 23:42, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Ma ništa, namera ti je bila da pomogneš. Nagraisalovićkaži/laži 23:44, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

E, a kad smo već kod tih lepih latinskih imena, jel' bih isto pravilo trebala da primenim na ove keltske bogove, jer su imena mnogih pod snažnim uticajem latinskog? Abandin(us), Alaun(us), Anekstiomar(us), itd. —Erin (razgovor) 23:54, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]


A ime zaboravih Michał Waszyński.Nagraisalovićkaži/laži 23:49, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Malim tajfun ili velikim. Pogledati ovde razgovor, naslov je Hoker Tajfun Nagraisalovićkaži/laži 22:30, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Po mojoj logici trebalo bi Hoker Tajfun, jer je Hoker fabrika, a Tajfun model. Gledala sam sad članak o Ladi - Samara je velikim slovom. Ili o Renou - Megan i Klio takođe idu velikim slovima. —Erin (razgovor) 23:21, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]


Da malo pojasnim:

  • nazivi vrste robe, artikala, proizvoda obično se pišu malim slovom i kad predstavljaju smišljena, patentirana imena: streptomicin, vegeta, fruškogorski rizling, žilovka, vranac (pića), ford, folksvagen, zastava, moskvič, mercedes, džip, fijat, tojota, pežo, reno, boing, daglas, tupoljev, junkers, spitfajer, leteća tvrđava, šarac, breda, zbrojovka, kalašnjikov. Naziv proizvoda se može pisati velikim slovom ako se uzima kao naslov patenta, dela ili ako ima oblik formule: DC-9, Tu-110, He-178, helikopter Mi-10, minobacač T-13, lovac Me 109, boing 707, reno 5, meseršmit Me 109.

Nagraisalovićkaži/laži 20:12, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Kako sam već napomenuo na drugoj stranici, na SVIM drugim jezicima je "Hoker Tajfun". Ako tjeramo srpski mak na konac po ovome što Tonka piše, onda treba biti "hoker tajfun"? Na ruskoj vikipediji je isto sve velikim slovima, a oni isto koriste ćirilicu. Nismo izmislili ćirilicu i nema nikakvog razloga da se naše pravilo pisanja imena razlikuje od SVIH ostalih. —Miroslav Ćika (razgovor) 20:51, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Možeš to pogledati ovde Vikipedija:Veliko i malo slovo.Nagraisalovićkaži/laži 20:55, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Može li neko poslati e-mail Klajnu ili nekom drugom stručnjaku za srpski jezik. Da budemo sto posto sigurni.Nagraisalovićkaži/laži 21:01, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Da, jel može? Žalosno je da je najveći stručnjak za srpski jezik neki Klajn :)))

"Oni što teraju mak na konac kažu mi da sam rašomonac" :))) —Miroslav Ćika (razgovor) 21:29, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Ja mislim da od naše vikipedije neće biti ništa dok se svime bave svi. Tj. dok se biologijom bave programeri, programiranjem prevodioci, jezikom svi (na moju žalost). Vreme je da se onaj ko napiše članak ne buni kad mu se tekst ispravi u skladu sa srpskim pravopisom. Hej! Da se obraćate Klajnu za takvu glupost kao što je pisanje naziva proizvoda. Samo otvorite knjigu zvanu pravopis koja nije skupa. "Teramo srpski mak na konac"? Ne mogu da verujem! Pa svaki jezik ima svoj pravopis, pa i srpski. Kakvo suvišno trošenje energije. Neko je gore lepo citirao deo iz pravopisa i u čemu je problem!? Ne mogu da se registrujem, mrzi me, nisam kod kuće. Oli--213.240.13.228 (razgovor) 13:33, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]



Evo pravog odgovora, iz Vojne Enciklopedije izdate u Beogradu 1971. Na njoj je radilo stotine saradnika, i pravi odgovor je Utva-65 Privrednik na primjer. Dakle isto tako je Hoker Tajfun.

Provjeriti ovdje: http://i059.radikal.ru/0807/92/181af4e5e631.jpgMiroslav Ćika (razgovor) 16:14, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Moj konačni odgvor je da odustanem, napiši naslov kako god želiš.Nagraisalovićkaži/laži 18:31, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]



Dobro, ali sačekaćemo nekoliko dana. Možda se javi neki profesor srpskog pa nam svima podijeli jedinice... :=) Onda ćemo morati pola Vikipedije da zbrišemo...

Šalu na stranu, sačekaću da se možda neko javi sa dodatnim protivargumentima sa primjerima iz knjiga. Ne treba brzati s tim.

Pozdrav i sretno! —Miroslav Ćika (razgovor) 19:22, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Zar ti citati iz pravopisa nisu dovoljni, Klajn... i ko zna ko je ovde profesor srpskog, a ko je ovde vojno lice npr.? Ne slušaju se ovde ni profesori srpskog, ni doktori nauka. Ne znam ko je tebi potreban, kad se pozivaš na Vojnu enciklopediju za jezik! Kao kad bih se ja pozivala na opis neke puške u lingvističkom časopisu, svašta. Pri tom je i naslov napisan pogrešno (treba e malo)!----Oli razgovor 09:22, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]



Vojne enciklopedije od 1971 do 1974 su pisale i ispravljale STOTINE ljudi. Ovo o Utvi NIJE jedini članak gdje se to pravilo transkripcije može vidjeti. Dakle NISU ih pisali samo vojnici, već su ih i ispravljali GRAMATIČARI. Ako želite, slikaću još stranica i stranice sa saradnicima od kojih su bar 100 doktori nauka.

I ne, pravila jezika za strana imena se nisu izmjenila od 1971, koliko je meni poznato.

Dajte i vi neki skenirani argument za svoje gledište. Iz knjige koju je uređivalo više ljudi, kao enciklopedija i slično. Nemojte samo novinske članke i magazine, oni su puni svačega.

Hvala vam na odgovoru. Više ljudi više zna, i ja ne tvrdim da sam Mojsije :))

Mir svima. —Miroslav Ćika (razgovor) 16:03, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Možda je bilo i jezičara, ali izgleda da ih niko nije slušao.----Oli razgovor 17:21, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Solo i duo[uredi | uredi izvor]

Šta je pravilnije: solo-pevačica ili solo pevačica? Solo-karijera ili solo karijera? Da li bi moglo da se kaže samostalna karijera, umesto solo(-)karijera? Još jedno pitanje: duo ili duet? Da li je to uopšte isto? Da li bi moglo da se kaže muzički par ili nešto slično?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 23:13, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Daj link gde ti to treba.Nagraisalovićkaži/laži 23:41, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]

Rade, nema nikakvog linka, radi se o članku Šer koji sam malo sređivao, pa sam naišao na ovaj izraz.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 02:27, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Na sajtu FMU-a kaže Katedra za solo pevanje, bez crtice. Pozd.—Erin (razgovor) 23:46, 30. jun 2008. (CEST)[odgovori]
Hvala!—Džonaja ¿Por qué no te callas? 02:27, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Nagraisalovićkaži/laži 00:05, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Za prvo nisam siguran, ali mislim da je Žanet Diboa, a drugo je Džejms D. Pariot, 100%.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 02:28, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

I ja sam mislila da je Žanet Diboa, ali izgleda da gospoja nije Francuskinja, već Amerikanka. Ima ovde kako se čita njeno ime (Ja-NAY Doo-BWAH), ali ja baš nisam sigurna, valjda Džanej Dubua. Valjda. Mislim.—Erin (razgovor) 11:05, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Džanej Duboa ili Džanej Du Boa, možda čak i Džanej du Boa.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 15:13, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Pocket[uredi | uredi izvor]

Kako se transkribuje ova reč? „Poket“ ili „Paket“? Ja mislim da je ovo prvo. Treba mi za naziv neke kompanije.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 18:42, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

To je sigurno poket - džep. —Erin (razgovor) 20:43, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Po ovome je Pokit.Nagraisalovićkaži/laži 21:06, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Kako se kod nas kaže engleska reč „novelisation“? Prvo sam mislio da je „novelizacija“, ali „novel“ na srpskom znači roman, a ne novela. Po nekoj logici, trebalo bi da bude „romanizacija“, ali to mi zvuči nezgrapno i neprirodno.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 18:48, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Mislim da se može reći novelizacija, jer u našem jeziku postoji reč novela, mada nije isto što i u engleskom.
Mislim da je bolja solucija od romanizacija malo promentit kontekst rečenice i reći romansirano to i to. Pozd. —Erin (razgovor) 20:43, 1. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Par pitanja[uredi | uredi izvor]

Je l' video spot ili video-spot?

Kako se ovo prevodi: „Universidad Autónoma de Santo Domingo“? Samostalni u/Univerzitet Santa Dominga ili Samostalni u/Univerzitet U Santu Domingu?

Zna li neki pravnik kako se ovo prevodi: „Juris Doctor“?

doktor prava —Erin (razgovor) 21:36, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Hvala!—Džonaja ¿Por qué no te callas? 23:44, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Kako se ovo transkribuje: „Humberto Doucudray“? U pitanju je španski jezik. Umberto Dukudraj? —Džonaja ¿Por qué no te callas? 19:03, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Kako se ovo transkribuje: „Courtelevant“? Kurtelvan ili Kurelvan?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 02:42, 3. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Mislim sa T. Pozd. --Erin (razgovor) 09:40, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

video spot, ali videoteka, a neki drugi spojevi mogu na dva načina: video-projekcija i video projekcija----Oli razgovor 09:25, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Univerzitet u Santo Domingu. Kao i Univerzitet u Tokiju, Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Teheranu, Univerzitet u Novom Sadu, itd. --Darko Maksimović (razg.) 19:17, 10. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Sanc ili Sanz[uredi | uredi izvor]

Nagraisalovićkaži/laži 19:40, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]

S obzirom na to da je drugi živeo pre više od trista godina, moguće je da je njegovo prezime ukorenjeni nepravilni oblik, pa bu, u tom slučaju, trebalo da ostane kako jeste.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 20:06, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Španci i ostali[uredi | uredi izvor]

  • Lila Downs -
  • Alejandro Usigli -
  • Siqueiros -
  • Jean van Heijenoort -
  • André Breton -

Nagraisalovićkaži/laži 19:51, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]

André Breton (Francuz?) - Andre Breton —Erin (razgovor) 21:32, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Erin, Rade, ne znam da li ste primetili, ali u poslednje vreme se samo nas troje vrtimo ovde.Džonaja ¿Por qué no te callas? 23:45, 2. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ovaj... —Erin (razgovor) 10:23, 3. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Kako se prevodi „The WB Television Network“: „»Vorner Bros« televizijska mreža“, „Televizijska mreža »Vorner Bros«“, „»Dablju-Bi« televizijska mreža“ ili „Televizijska mreža »Dablju-Bi«“?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 13:26, 3. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ja bih rekla „Televizijska mreža »Vorner Bros«“, nekako mi ne ide dablju-bi, zvuči mi glomazno. Pozd.—Erin (razgovor) 14:32, 3. jul 2008. (CEST)[odgovori]

OK, nego, pade mi na pamet, da nije možda „Vorner bros“?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 15:01, 3. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Našla sam samo dva članka da imaju VB transkirbovano. U Dušku Dugoušku je bros, a u Hari Poteru Bros. Tamo gde nije transkirbovano, ili delimično transkribovano je veliko slovo. Mahom. Ko ima pravopis?—Erin (razgovor) 16:06, 3. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Što se velikog i malog slova, iako se samo transkribuje, a ne prevodi, drugo slovo ide malo. Samo u slučaju da ostaje potpuno u originalu, piše se po pravopisu jezika iz kog je reč. Pozivanje ni na šta osim na pravopis ili neku lingvističku literaturu koju su pisali priznati stručnjaci, nije dobro po jezik, samo se greške nadalje prenose. Dakle, tačka 21.d. Pravopisa kaže da treba malo slovo druge reči i u ovakvim slučajevima.----Oli razgovor 09:34, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Braća Vorner. Siqueiros = Alfaro Sikeiros —Jakša (razgovor) 00:59, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Slovački[uredi | uredi izvor]

Pojavilo se pitanje prenošenja naziva sa slovačkog kod imena slovačkih krajeva. Npr. Košický kraj oko grada Košice je do sada bio Košički kraj međutim korisniku Vcesnak je neko sugerisao da treba ići po transkripciji te je on promenio na Košicki kraj u spisku gradova u Slovačkoj. Ima još ovakvih primera za par krajeva a i pitanje je opšteg karaktera - da li za slovački jezik slediti transkripciju ili srpsku gramatiku?--Avala (razgovor) 13:13, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

...Ima tu još jedno važnije pitanje dali treba u ćirilici traskribovati imena ljudi i gradova po izgovoru prema slovačkom jeziku i koje su iznimke u tome?!Naprimer Bratislava=Braćislava, Stefanik=ŠĆefanjik, Zvoljen=Zvolen, Devin=Đevinj, Timrava=Ćimrava...--Vcesnak (razgovor) 13:58, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Zar nije „Bratislava“ uobičajeni oblik, pa je izuzetak? --BraneJ (spik) 14:03, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Slovačko Bratislava je možda mekše od srpskog ali ne bih se složio da zvuči kao Braćislava - slovački izgovor. Možda pre kao Bracislava ali u svakom slučaju u pitanju su finese u izgovoru. --Avala (razgovor) 14:06, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Braćislava zvuči upravo tako ja sam slovak i to tačno znam--Vcesnak (razgovor) 14:13, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Ne sumnjam da je vojvođanski dijalekt slovačkog malo mekši od slovačkog iz Slovačke. Ali ovaj originalni izgovor koji sam poslao je ili Bratislava a u krajnjem slučaju Bracislava ali nikako ć.--Avala (razgovor) 17:18, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]
... pitanje je dali i Nitra treba Njitra i Detva treba Đetva dali treba transkribovati ili treba pisati Plahtinski, Detva to nije kao kod nas Padina=Pađina slovačko naselje to je država druga i drugi jezik i zbog čega bi bio izuzetak od ostalih jezika koji se transkribuju...--Vcesnak (razgovor) 14:16, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Prekopiraću ono što sam napisala i tamo:

Nisam ekspert za transkripciju, reći ću ono što znam, i ono što pravopis nalaže u vezi sa slovačkim imenima: Prvo, imena iz stranih jezika bez obzira kojih, trebalo bi transkribovati, ako je tekst ćirilični, svakako je potrebno transkribovati i napisati ime ćirilicom. Tada se postavlja problem kako preneti glasove koje mi u svom jeziku nemamo. Tada ih transkribujemo, tj. prilagođavamo svom jezičkom aparatu, svojim glasovima.

Tako se radi i u slovačkom jeziku, pravopis kaže:

"Iako je slovački glasovni sistem sličan našem, a pravopis dosta jednostavan, ipak ima grafija za čiju je ispravnu transkripciju potrebno i bliže poznavanje slovačkog pravopisa i fonetike. Tako su u TE, DE, NE, suglasnici najčešće umekšani, pa kod nas treba pisati tje, dje, nje, ali ima i slučajeve u kojima ovi suglasnici ostaju tvrdi (reči stranog porekla, neki pridevski nastavci i dr.). Grafijama IA, IE obeležavaju se i diftonzi (tako da u transkripciji pišemo j ili pretvaramo prethodno L,N u lj, nj) i dvosložne kombinacije, po pravilu u rečima stranog porekla (transkr. ija, ije). U prezimenima ima primesa i drugih ortografskih sistema. U pravopisu je dato nekoliko osnovnih pravila transkripcije:

Ä kao e

CH kao h

D’ ispred samoglasnika kao dj, ali na kraju reči kao d

DE obično kao dje

DZ kao dz

DŽ kao

H kao h

IA, IE kao ja, je, a sa prethodnim L, N kao lja, lje, nja

L’ kao lj

LI kao li

Ň kao nj

NI, NE kao nji, nje

T’ ispred samoglasnika kao tj, a na kraju reči kao t

TE obično kao tje, ali kod TI kad je I slogotvorno kao ti. I sufiks -ŠTE prenosi se kao šte, a ne štje

Y kao i"

Uz to daju se i primeri za svako navedeno pravilo, ako je potrebno, dodaću i to.----Oli razgovor 09:18, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Slovački[uredi | uredi izvor]

Ja sam konsultovao jednog jezičara i doznao sam da se sve piše i transkribuje prema slovačkom jeziku znači Njitra, Đevin, Zvoljen,Đetva i tako dalje sve je to u ovoj našoj Vikipediji pogrešno i treba to ispraviti skoro svi slovački gradovi su pogrešno navedeni i iskrivljeni prema srpskom jeziku- dobro je samo Bratislava ostalo uglavnom je loše i treba da se ispravlja da se premesti sa ispravnim transkribcijama a imena se takođe pišu prema izgovoru u slovačkom jeziku- u to me je uputio stručnjak jezičar- profesorica a čini mi se da je to rekao i jedan Vikipedista samo nije bio tako kategoričan ne znam zbog čega. Znači treba sve ispraviti i u slovačkom imenima gradova nema ni govora da se može upotrebiti srpska reč kao što je to do sada u slučaju (najčešće se upotrebnjava za Hrad Grad).Znači ništa ne valja ne znate da transkribujete sa slovačkog i skoro sve treba poispravljati- ja sam voljan da u tome doprinesem a nadam se da ću naići na podršku i pomoć naročito od onih koji su premeštali i stvorili te greške.

Sada napred u ovom zajedničkom zadatku smatram da je ovim diskusija završena i da predstoji rad naispravljanju grešaka--Vcesnak (razgovor) 15:30, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ispravljanje se ne sme vršiti proizvoljno tj. kako nekome zvuči već po pravopisu. Takođe mnogi gradovi Slovačke imaju svoje srpske nazive i nećemo ih mi ovde menjati pa čak i da nisu u skladu sa slovačkim izgovorom (isto važi i za Šikago, Sidni, Maskvu, Romu i sl.). Npr. ne vidim da u pravopisu stoji da se t transkribuje kao ć i u tom smislu je nemoguće promeniti Bratislava u Braćislava pogotovo kada imamo zvučni fajl sa originalnim izgovorom koji ne potvrđuje vaš subjektivni stav o izgovoru koji je verovatno drugačiji od onog koji se koristi u samoj Slovačkoj a za nas ovde je on jedini relevantan a ne dijalekt iz Vojvodine.--Avala (razgovor) 17:33, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]


I još jedna stvar, transkripcija se nikako ne može kositi sa važećim pravopisom. Považska Bistrica nije u skladu sa glasovnim promenama već Povaška Bistrica. Takođe ispravku koju ste napravili iz Žilina u Žiljina nije dobra jer je grad u originalu Žilina a ne Žil’ina a prema pravopisu transkripcije LI se transkribuje kao li a L’ kao lj. Dakle to ću vratiti. Molim vas da ne pravite ovakve ispravke pre prethodnog dogovora ovde jer se transkripcija može vršiti isključivo po pravopisu nikako po subjektivnom sluhu. Pravopis srpskog jezika često je krut i čudan ali je jedini zvaničan i relevantan. Dakle ako pravopis kaže da je li»li onda je tako. Uostalom poslušao sam originalni izgovor za Žilinu i na snimku je jasno da čovek kaže Žilina a ne Žiljina. Takođe ovde se moramo pridržavati još nečega a to je slovački slovački a ne vojvođanski slovački koji je samo južni dijalekt ali ne i zvanični slovački. Možda i ja kažem Šri Lanka kao i 99% ljudi ali mi ovde imamo članak Sri Lanka jer je tako pravilno. Dakle subjektivni izgovor vas lično nije relevantan dokaz za transkripciju već pravopis koji uopšte ne mora da se poklapa sa realnošću (mada se u slučaju Žiline poklapa, Slovaci iz Slovačke kažu Žilina Žilina). Nadam se da ovo neće zvučati grubo ali to što vi kažete da je nešto ispravno potpuno je nebitno. Tako može da dođe Piroćanac (koji je takođe završio školu) i da tvrdi na slovačkoj Vikipediji da srpski ima 3 padeža i sl. Zašto bi njemu neko verovao ako pored sebe drži zvaničnu gramatiku srpskog koja kaže drugo? Uporno ignorišete originalne zvučne fajlove sa izgovorom koje vam šaljem a koji vas demantuju. L čak nije ni umekšano. --Avala (razgovor) 17:39, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Srpsko po slovačkom[uredi | uredi izvor]

Pošto je ime srpskog naselja ovde u Vranju preimenovano uz komentar „tako treba“ moram da se uključim u razgovor. Prema poslednjem popisu stanovništva u Srbiji u Vranju gde pripada i naselje Trstena žive dva Slovaka. Da li možda zbog toga treba mesto Trstena nazvati Tršćena sa komentarom „tako treba“. Ja ovo smatram vrstom provokacije. U blizini Dubrovnika ima mesto Trsteno, da li i tu zbog toga što tamo letuju i Slovaci ime mesta treba promeniti u Tršćeno. --Drazetad (razgovor) 18:44, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ma to je neka greška, nema nikakvog Trsćena. Vratio sam.--Avala (razgovor) 18:51, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Nazivi televizija[uredi | uredi izvor]

Kako se kod nas prenose nazivi stranih televizija? Da li se ostavljaju u originalu, transkribuju ili prevode? Konkretno American Broadcasting Company, National Broadcasting Company, BBC...—Džonaja ¿Por qué no te callas? 18:04, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Tačke 227b i d i 228a govore o ovakvim skraćenicama. Bi-Bi-Si može ovako kao što sam sad ja napisala, može BBC (BBC-ja) i Bibisi (Bibisija), dakle ova skraćenica može na sva tri predviđena načina. Ove prethodne dve televizije bi trebalo da transkribuješ, ako ne znaš kako, ostaviš u originalu.----Oli razgovor 08:57, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Andrea[uredi | uredi izvor]

Kako se transkribuje ovo amerikanizovano ime? Trebalo bi Andrija, ali sam mislio da se možda radi o izuzetku.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 18:41, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]


To što ti hoćeš jeste da ime prevedeš. Transkripcija nije prevođenje. Ona je prilagođavanje određenih imena našem slovnom sistemu. Ne može Andrea postati Andrija, to je kao kad bi Meri postala Mara, a En Ana. Imena se uglavnom ne prevode, osim kada nose neko značenje koje bi trebalo iz ma kog razloga naglasiti.----Oli razgovor 23:35, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ja mislim da je ovde zbunjujuće to što je Andrea kod nas žensko ime, ali npr. kaže se Andrea Bočeli ne Andrija Bočeli.--Avala (razgovor) 23:41, 4. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Oli, znam ja šta je transkripcija, nisi me dobro shvatio. Ime je žensko i piše se Andrea, a izgovara se Andrija. Zanima me da li se transkribuje kao Andrija, prema izgovoru, ili Andrea, prema našem obliku.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 00:16, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Amerikanizovano ime Andrea, pa se još izgovara Andrija, uh! Čije je ime po poreklu? Italijansko? Treba imati u vidu kako ga izgovara vlasnik imena. Transkripcija je uvek prema izgovoru, ali tako što se odgovarajuće grupe glasova prenose (uglavnom) na isti način. Misliš da li se čita po Vuku? To ne sigurno. I ja nisam shvatila, a ne shvatio;).----Oli razgovor 14:30, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Može se čitati kao Andrija ili kao Andreja.Nagraisalovićkaži/laži 17:24, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ako ćete mak na konac, onda je Endrija. —Jakša (razgovor) 07:59, 9. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Andrea je u italiji i musko i zensko ime. razlikuju se po izgovoru - dakle, an.'dre.a je musko ime a 'an.dre.a je zensko... tako je bar koliko ja znam. nije iskljuceno da gresim ;)--PrimEviL | pismonoša 19:58, 26. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Paul Zbyszewski[uredi | uredi izvor]

Transkiripcija.Nagraisalovićkaži/laži 13:15, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Paul Zbiševksi, ako je Poljak. Pozd. --Erin (razgovor) 16:16, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Nisam baš sigran da je Poljak, možda Amer sa poljskim poreklom.Nagraisalovićkaži/laži 16:24, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Da, rođen je u Čikagu. Onda ide Pol umesto Paul. Da li se prezime transkribuje isto? Nagraisalovićkaži/laži 16:35, 5. jul 2008. (CEST)[odgovori]


  • Jean-Yves Berteloot - Žan Iv Bertelo (meni lično više zvuči kao Bertlo, bez E, ali po pravilima transkripcije bi trebalo vako)
  • Jean-Pierre Marielle - Žan Pjer Marijel
  • Marie-Françoise Audollent - Mari Fransoaz Odolen
  • Jacques Saunière - Žak Sonjer
  • Remy Jean - Remi Žan
  • Jérôme Collet - Žerom Kolet
  • André Vernet - Andre Verne
  • Bezu Fache - Bezi Faš (ako ima akcenat na zadnjem E onda je Faše)
  • Sophie Neveu - Sofi Neve

Nagraisalovićkaži/laži 19:51, 7. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Pozd. --Erin (razgovor) 20:34, 7. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Ovog zaboravih

  • Etienne Chicot

Nagraisalovićkaži/laži 15:57, 8. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Etjen Šiko. --FiliP × 17:03, 8. jul 2008. (CEST)[odgovori]


  • Normand Corbeil- Norman Korbej
  • Brazeau - Brazo

Nagraisalovićkaži/laži 18:12, 8. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Pakt sa vukovima[uredi | uredi izvor]

  • Samuel Le Bihan - Samiel le Bjan
  • Grégoire de Fronsac - Gregoar de Fronsak
  • Jean-François de Morangias - Žan Fransoa de Moranžja
  • Émilie Dequenne - po pravilima transkripcije kaže Emij Deken, ali meni zvuči kao Emili
  • Jérémie Renier - Žeremi Renije
  • Jean Yanne - Žan Jan
  • Jean-François Stevenin - Žan Fransoa Steveni
  • Jacques Perrin - Žak Perin
  • Édith Scob - Edit Skob (?) ovo prezime mi ne zvuči baš francuski
  • Bernard Farcy - Bernar Farsi
  • Virginie Darmon - Viržini Darmon
  • Philippe Nahon - Filip Naon
  • Eric Prat - Erik Prat
  • Jean-Loup Wolff - Žan Lup Volf (prezime mu nije francusko, ali biga 'Vrancuzi tako pročitali)
  • Marianne de Morangias - Marijan de Moranžja
  • Thomas d'Apcher - Tomas Dapšer
  • Comte de Morangias - grof de Moranžja
  • Geneviève de Morangias - Ženevjev de Moranžja
  • Antoine de Beauterne - Antoan de Botern
  • Laffont - Lafont
  • La Bavarde - La Bavard (ako ima ime ispred pa La Bavarde dođe kao prezime onda treba malo L)
  • Jean Chastel - Žan Šastel
  • Capitaine Duhamel - kapetan Diamel
  • Duc de Moncan - vojvoda de Monkan
  • Christophe Gans - Kristof Gan
  • Richard Grandpierre - Rišar Granpjer
  • Stéphane Cabel - Stefan Kabel
  • Joseph LoDuca - Žozef Lodika
  • Samuel Hadida - Samiel Adida (ne zvuči vrlo francuski)


Nagraisalovićkaži/laži 23:13, 8. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Pozd. —Erin (razgovor) 16:05, 9. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Može li „Vorner Bradrz“ da bude „Braća Vorner“. Mislim da je ovo drugo mnooogo bolja varijanta u srpskom jeziku. —Jakša (razgovor) 07:56, 9. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Valjda bi trebalo Braders, ali ja se slažem da bi to trebalo prevesti. --Darko Maksimović (razg.) 15:13, 9. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Braders? Interesuje me da li zaista naši lingvisti preporučuju ovakav oblik. Ajde, e je tu zbog nekakvog poluglasa, ali se s, kojim se gradi množina, u mnogo slučajeva izgovara kao jasno z. To zna svako ko je učio napredniji engleski i ima veze sa zvučnošću suglasnika. Ovo ide dotle da se često nezvanično piše: kidz, dogz. Znam da se svi pozivaju na krajnje precizna tumačenja originalnog izgovora, a zašto ovde ne? —Jakša (razgovor) 09:09, 11. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Greška, naravno, to mi se omaklo jer sam htio da naglasim da ima „e“. „с“ se izgovara nakon bezvučnih suglasnika poput „k“, „t“, „p“ isl. a podrazumijevano za sve ostale je „z“. Lapsus kalami :) --Darko Maksimović (razg.) 10:44, 11. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Veoma je komično kada neko izvlači kurs „naprednog“ engleskog kao argument za pravopisno pitanje srpskog jezika. Jasno, Jakšina ideja da se /z/ na kraju reči posle suglasnika prenosi kao Z dovela bi do transkripcija Čarlz, Bernz, poznata muzička grupa bi postala Dorz i slično, ali ništa od toga njemu nije palo na pamet – a i zašto bi, kada je njegov „napredni“ kurs engleskog sasvim dovoljan za sve pravopisne nedoumice u srpskom jeziku, ne mora još uz to i da misli. :D Naravno, pravilna transkripcija je Braders (ali kao da se na Vikipediji poštuje pravilna transkripcija, a na osnovu ovakvih dubokoumnih zaključaka jasno je i zašto). Biser o prevođenju vlastitih imena (u ovom slučaju imena kompanije) tek ne vredi komentarisati. Pretpostavljam da bi se Jakša, kao vatreni zagovornik ovakvih ideja, nekom Englezu predstavio kao Strongy (imena se prevode, tako on kaže), ali šta se drugo moglo očekivati od nekog ko se za pitanja srpskog pravopisa poziva na „napredni“ kurs engleskog. :D

Komično je takođe kad se „kritičar“ čak ni ne potpiše. :) --Darko Maksimović (razg.) 12:46, 12. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ovde je došlo do ivice ličnih uvreda. Na stotinu mesta u vikipediji su poštovaoci tzv. pravopisa insistirali na teranju maka na konac oko izgovora. Usput, Čarlz i Bernz su manje neobični nego Pačino i Andželika. Moj kritičar nije čak ni pročitao moj komentar (ne s posle suglasnika, već posle zvučnih suglasnika). Ovaj govorni fenomen u engleskom je poznat u srpskom kao jednačenje po zvučnosti. Ta vaša fiks ideja o prenošenju sintagmi imena institucija/kompanija sa engleskog u apsolutno neizmenjenom obliku je apsurdna. „Junajted Stejts ministri ov difens“, ili „Ministarstvo odbrane SAD“; „Lo ofis ov Džejms braders“, ili „Advokatska kancelarija braće Džejms“. Prosudite sami. —Jakša (razgovor) 22:43, 13. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Vjetrenjača ili Vjetroelektrana[uredi | uredi izvor]

Imamo članke Vjetrenjača i Vjetroelektrana. E sad to je u suštini ista stvar, ali "Vjetroelektrana" je jednostavno vjetrenjača sa dodatim generatorom.

Da li treba da imamo 2 članka ili samo jedan? Da li je službeni srpski naziv "Vjetroelektrana" (Vetroelektrana)?

Vidim da Hrvati imaju i vjetrenjača i vjetroelektrana, što donekle ima smisla jer postoje hidroelektrane (i na srpskom).

Na engleskom je Windmill i Wind turbine. Мада често користе први израз у другом значењу.

Помагајте. —Мирослав Ћика (разговор) 16:55, 10. јул 2008. (CEST)[odgovori]

Bolje dva posebna članka. Iako je vetroelektrana (Google je vraćao više pogodaka na srpskom od aeroelektrana, za koji je bilo manje od 5 pogodaka, ako se dobro sećam) vetrenjača sa generatorom, ima dovoljno materijala za poseban članak (regulacija, ispravljanje, invertovanje...) -- Bojan  Razgovor  17:07, 10. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Mada je u biti isti izvor energija, ipak ne bi bilo normalno da npr. članak o hidroelektranama ugradimo u članak o vodenicama. Može se naći još simpatičnih primjera :) Slažem se sa Bojanom da postoje odvojeni članci. --Darko Maksimović (razg.) 19:25, 10. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Hvala vam. Treba da ostanu dva posebna članka dakle, i svaki da se specijalizira za svoj predmet. Nazivi će biti v(j)etroelektrana i v(j)etrenjača, kao i dosad. —Miroslav Ćika (razgovor) 20:17, 10. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Transkripcija francuski[uredi | uredi izvor]

Kako se transkribuje francusko ime (Nicole) Duplaix? Nikol ... ? --Darko Maksimović (razg.) 18:28, 14. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Nikol Duple. Izduženo e na kraju. —Miroslav Ćika (razgovor) 18:47, 14. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Mislim da je Diple. Pozd. --Erin (razgovor) 20:36, 14. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Fizičke jedinice i cnc mašina[uredi | uredi izvor]

Da li u članku na ćirilici jedinice moraju da se pišu ćirilicom ili latinicom?

Na primjer:

Napon 100 V ili napon 100 V ili napon 100 Volti?

Isto pitanje za prefikse:

Energija 25 GJ ili 25 GJ ili 25 GigaDžula?

Kažu ovde ovako: „skraćenice za mere, veličine, novčane jedinice koje se pišu bez tačke... Pošto su to međunarodne skraćenice pišu se latinicom.“ Pozd. --Erin (razgovor) 20:46, 14. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Drugo pitanje je za cnc mašinu.

Postoji li srpski naziv za ovu napravu ili ne? [1] Koliko sam vidio na Guglu, cnc mašina je rasprostranjen naziv iako cnc nema značenje na srpskom.

Hvala unaprijed. —Miroslav Ćika (razgovor) 18:41, 14. jul 2008. (CEST)[odgovori]

To bi možda znao neko sa tehnološkog fakulteta, ali se bojim da ovde takvih nemamo :( Za početak ti stavi CNC mašina ako ne znaš kako bolje, a u zagradi ili fusnoti pored stavi (računarski numerički kontrolisana mašina). Možda se i kod nas zove kao i kod Slovenaca, NC - numerički kontrolisana mašina, ali ko zna. -- Обрадовић Горан (разговор) 20:56, 14. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Evo ovdje nešto o temi [2]. Po ovome Goran je u pravu..., NC - numerički kontrolisana mašina, a ovdje kod mene u Španiji, „mašina kontrolisana preko računara“ sa engleskom skraćenicom CNC... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 22:00, 14. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Hvala vam za savjete. Pitanje o jedinicama izgleda riješeno. Što se tiče mašine, bio sam zapanjen kad sam pogledao članke na drugim vikipedijama i vidio da većina koristi "cnc" termin bez ikakvog prijevoda. "Numerički kontrolisana" je na eng. naziv za staru verziju istih mašina, koja nije bila programirana (samo ožičena). "Komjuterski num. kontrolisana" je naziv za sadašnje verzije.

E sad oni specifično kažu (eng.) da je "cnc mašina" kompjuterski kontrolirana mašina za obradu materijala. Ovo je vrlo važno, jer postoje mnoge mašine koje su kompjuterski kontrolirane ali NE obrađuju materijal. U cnc spadaju, (po eng.), kompjuterski kontrolirane bušilice, tokarski strojevi, sjekači, brusilice, glodalice i sl.

Pošto smo mi jedini projekt srpske sveobuhvatne enciklopedije, mislim da bi bilo dobro da ustanovimo naziv, a da "CNC mašina" bude preusmjerenje na taj. Moj prijedlog je "Računarski kontrolisana obradna" mašina ili RKO mašina. Goranov prijedlog gore bi dao RNK mašina (Računarski numerički kontrolisana mašina). Ovo je malo nezgodno jer je RNK skraćenica već u upotrebi u biologiji (mada priznajem da RKO nije mnogo bolje :))) —Miroslav Ćika (razgovor) 15:56, 16. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Transkripcija[uredi | uredi izvor]

Nagraisalovićkaži/laži 21:42, 15. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Naprimjer[uredi | uredi izvor]

Guglao sam i vidim da se u pojedinim stranicama koje se bave pravopisom koristi riječ „naprimjer“. E sad me zanima da li je to i u srpskom dozvoljeno (ja mislio da jeste, ali evo Goran Obradović me ispravi) pa se onda i ja zapitah. Dakle, samo „na primjer“ ili može ipak i „naprimjer“? --Darko Maksimović (razg.) 23:18, 15. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ne može skupa. :) Ako pogledaš bolje, u skoro svim jezicima se ovaj sklop piše odvojeno, pa i izgovara odvojeno, te tako i u srpskom. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 01:02, 16. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Odvojeno, ali nikako zato što je to tako i u drugim jezicima, već zato što tako stoji u Pravopisu srpskoga jezika.----Oli razgovor 19:33, 17. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Transkripcija Darrieus sa francuskog[uredi | uredi izvor]

Georges Jean Marie Darrieus. Mislim da bi trebalo Žorž Žan Mari Darius? —Miroslav Ćika (razgovor) 17:08, 16. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Mislim da je Žorž Žan Mari Darje, jer u francuskom I postaje J kada posle njega ide samoglasnik, EU se transkribuje kao E, a u većini slučajeva se završni suglasnik ne čita. Pozd. —Erin (razgovor) 18:47, 16. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Bixente Lizarazu (baskijski: /bi'ʃente lisa'rasu/ i francuski: /bi'gzɑ̃t lizaʀa'zy/)? -- Bojan  Razgovor  13:48, 18. jul 2008. (CEST)[odgovori]

I ovo Christophe Dugarry -- Bojan  Razgovor  13:50, 18. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Christophe Dugarry je Kristof Digari.
Tog drugog nisam sigurna kako da "dešifrujem", kad ima dva zazličita IPA čitanja. Baskijski bi bilo Bišente Lisarasu, francuski Bigzat Lizarazi, mada kad bih ga čitala po francuskoj transkripciji, bez IPA šifre, pročitala bih Biksen Lizarazi. Pozd. --Erin (razgovor) 15:53, 18. jul 2008. (CEST)[odgovori]
IPA glas ɑ̃ se transkribuje kao "an" kod nas, ako me secanje ne vara (bar u slucaju francuskog), pa ispada Bigzant Lizarazi. —FiliP × 20:06, 30. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Grocery Store[uredi | uredi izvor]

Kako se ovo prevodi.Nagraisalovićkaži/laži 21:32, 16. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Bakalnica ;-) krstarica --Darko Maksimović (razg.) 21:56, 16. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Kako se ovo viče Coetzee (Južnoafrikanac) i Julian Knowle (Austrijanac) -- Bojan  Razgovor  08:17, 17. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Coetzee je Kucie, kad ga "dešifrujem" po IPA tablici, ne znam da li bi bilo pravilnije u našem jeziku da dobije J, pa da bidne Kucje ili Kucije (ja bih ga transkirbovala tako, ali ne znam šta kaže Pravopis). Ovaj drugi, budući da je Austrijanac, bi trebao da bude Juli(j)an Knovle. Pozd--Erin (razgovor) 09:50, 17. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Kuci [3] [4]. Ne izmišljajte nove interpretacije. —Jakša (razgovor) 17:00, 24. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ahem... Nisam krenula ništa da izmišljam, već sam ga transkribovala prema IPA kodu koji se nalazi kraj njegovog imena - J. M. Coetzee, što, naravno ne mora da znači da se kod nas tako izgovara. Ako je ustaljeno Kuci, onda treba i da bidne Kuci. Pozd. --Erin (razgovor) 22:19, 24. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Transkripcija italijanskih imena[uredi | uredi izvor]

  • Matilde Piana - Matilde Pijana
  • Gabriella Di Luzio - Gabriela di Lucio
  • Gilberto Idonea - Ђилберто Идонеа

Nemačko[uredi | uredi izvor]

  • Hedwig Eva Maria Kiesler - Hedvig Eva Marija Kisler

Nagraisalovićkaži/laži 16:07, 24. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Pozd. --Erin (razgovor) 22:26, 24. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Carlo Yair Costly Molina[uredi | uredi izvor]

Je fudbaler iz Hondurasa. Kako bi izgledala transkripcija na srpski? --Jovan Vuković (r) 17:17, 24. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Karlo Jair Kostli Molina... Nije baš da mu je prezime u potpunosti španskog porijekla... :) ---Slaven Kosanović- {razgovor} 22:30, 24. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Ime je Carlo Jair Costly Molina. Primetio sam da ljudi često uzmu verziju koja je prebačena u engleski, pa onda traže transkripciju. To je vrlo loše. —Jakša (razgovor) 23:15, 24. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Onda je Hair umjesto Jair... Da, to jeste loša praksa... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 23:41, 24. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Ovako je pisalo na Poljskoj vikipediji. Predpostavio sam da su ga oni ostavili u originalu, ali eto, i oni su uzeli englesku verziju --Jovan Vuković (r) 09:55, 25. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Inače hvala vam za pomoć :) --Jovan Vuković (r) 10:01, 25. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Transkripcija imena - opet[uredi | uredi izvor]

Kako se transkribuje ime glumca: Ian McShane? Moja pretpostavka je Ian Makšejn, ali možbit i Ijan i/ili Mekšejn. ? --Darko Maksimović (razg.) 15:22, 25. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Trebalo bi Ijan (provereno na dva mesta - Ian i Ijan Fleming). Što se prezimena tiče, mislim da bi trebalo Mekšejn, ali to je već moje mišljenje i moj sluh za engleski (ili nedostatak istog). Pozd. --Erin (razgovor) 16:09, 25. jul 2008. (CEST)[odgovori]
Sugurno je Ijan, jer je meni svojevremeno Zdelić promenio ime australijskog plivača (Ian Thorpe) sa Ian Torp u Ijan Torp.--Drazetad (razgovor) 16:32, 25. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Ok, hvala, popravljeno :) --Darko Maksimović (razg.) 17:23, 25. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Ako je u pitanju englesko govorno područje, kako se čita po naški ovo prezime - Urquhart? Ja ga pročitala Jurkuhart. Pozd.--Erin (razgovor) 17:28, 25. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Našla sam - Urkart. --Erin (razgovor) 10:51, 26. jul 2008. (CEST)[odgovori]

zajednicko ili vlastito?[uredi | uredi izvor]

da li treba pisati Gama Rej ili Gama rej? ako je rasprava vec vodjena, ja se izvinjavam zbog postavljanja pitanja i molim smernicu ka istoj. --PrimEviL | pismonoša 18:41, 26. jul 2008. (CEST)[odgovori]


Francuska transkripcija[uredi | uredi izvor]

Može li neko da mi pomogne u transkripciji francuskih ličnih imena Jean Marc Gaspard Itard i Edouard Seguin? Žan Mark... Edvard... (ili Eduard)... ? Hvala. --Darko Maksimović (razg.) 19:45, 26. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Žan Mark Gaspar Itar, Eduar (nisam siguran oko ovog prezimena Segven, Seguen, Seguan) —Jakša (razgovor) 09:22, 27. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Prezime je Segin. Pozd.--Erin (razgovor) 09:49, 28. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Navodnici ili not[uredi | uredi izvor]

Ako je članak „Politike“, zar ne bi trebalo da bude i kompanija „Gugl“? A ne kompanija Gugl? Zar ne bi nazivi svih mogućih stvari poput udruženja, događaja, pa i muzičkih grupa, festivala, knjiga, pjesama, itd. trebalo da budu između navodnika? Dakle, Nastup grupe „Bitlsi“ ili Nastup „Bitlsa“, Na festivalu „Egzit“ ili Na „Egzitu“, itd.? Volio bih da se neko pozove na pravopis i odgovarajuću stavku u njemu, bilo da je odgovor potvrdan ili odričan. --Darko Maksimović (razg.) 22:59, 27. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Na žalost, još uvek nisam nabavila tu divnu knjigu Pravopis, ali koliko me sećanje služi trebalo bi: Nastup grupe Bitlsi ili Nastup „Bitlsa“; Na festivalu Egzit ili Na „Egzitu“
Znači, kad se ispred imena stavi odrednica (grupa, festival, kompanija) onda ne idu navodnici, a kad se ne stavi onda idu. Ali davno sam ja izašla iz osnovne škole. --Erin (razgovor) 10:37, 28. jul 2008. (CEST)[odgovori]

Izvini što kasnim sa odgovorom, ali bila sam na odmoru. Navodnici u slučajevima opšte poznatih pojmova nisu neophodni. Veliko slovo dati pojam već na neki način odvaja od ostalih reči u tekstu. Savremeni pravopis ima tendenciju da se oslobodi suvišnih znaka, dakle svih onih koji opterećuju tekst, a nemaju neku veliku ulogu u prepoznavanju. Navodi se primer: Čitao sam Gorski vijenac. Svi znamo šta je taj neko čitao, ali kada se može pobrkati, onda obavezno. Upotreba navodnika se ne zabranjuje, već se dopušta i njihova neupotreba kada su stvari jasne. Takođe se oni mogu u svim slučajevima zameniti drugim fontom ili italikom, tada se ne smeju pisati. Takođe je njihova upotreba zabranjena ukoliko u npr. ćirilici pišemo nešto latinicom, tada nam sama promena pisma izdvaja pojam/tekst i navodnici postaju suvišni. Ovo je najkraće i najuopštenije moguće objašnjenje. Nadam se da sam pomogla.----Oli razgovor 10:51, 28. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Sve ovo nalazi se u pravopisu u tačkama od 208.do 211.b. i u tački 236. Sve skupa oko 4-5 strana.----Oli razgovor 11:00, 28. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Hvala, Oli, ovo je najiscrpnije objašnjenje koje sam dobio dosad. Volio bih da imam Pravopis pa da to nađem sam, ali nemam i sve nemam vremena (ili se ne sjetim) da ga potražim u BG. Poz --Darko Maksimović (razg.) 14:46, 28. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Transkripcija[uredi | uredi izvor]

Bernd Ajhinger. --FiliP × 15:00, 5. avgust 2008. (CEST)[odgovori]
Valjda Bernt Ajhinger? --Darko Maksimović (razg.) 17:32, 5. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Zamke tai jezika[uredi | uredi izvor]

Kralj Tajlanda Rama IX zove se Bhumibol Adulyadej. Svojevremeno kad sam sastavljao spisak svetskih šefova država imao sam problem sa transkripcijom pa sam ga potpisao samo sa Rama IX. U međuvremenu je Grofazzo napravio članak Bumibol Aduliadej međutim izgovor je [pʰuːmipʰon adunjadeːt] što bi ja mislim bilo Pumipon, Phumiphon ili Fumifon Adunjadet. Rusi su ga preveli kao Phumipon Aduljadet (sa lj). Da li ima još stavova pa da pokušamo da rešimo ovaj slučaj. A da ne pričam o snimku izgovora sa ostave O ovoj zvučnoj datoteci Bhumibol Adulyadej.ogg  koji zvuči kao Punaljunjade (za celo ime). --Avala (razgovor) 22:28, 6. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Meni zvuči kao Bumipol Adunjet.Nagraisalovićkaži/laži 22:38, 6. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Članak je trebalo da se zove Rama IX. Nemci ga zovu Bhumibol Adulyadej (Bumibol Aduliadej), a oni imaju jasna pravila pisanja i čitanja. Po ovome je Aco pronašao pravo rešenje. —Jakša (razgovor) 00:48, 7. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Jedina činjenica je da je [pʰuːmipʰon adunjadeːt] jasnije od svakog nemačkog pravila. Uostalom i na nemačkoj Vikipediji stoji u zagradam izgovor, dakle Bhumibol Adulyadej nije izgovor već samo napisano ime koje se drugačije izgovara. Dolazimo do toga da je rešenje daleko od pravog. Neka onda bude Rama IX do daljnjeg odnosno dok ne otkrijemo koja je pravilna transkripcija na srpski. --Avala (razgovor) 22:49, 7. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Nemački se čita kako se piše (po poznatim pravilima), tako da se u njemu čita Bumibol Aduliadej. —Jakša (razgovor) 23:13, 7. avgust 2008. (CEST)[odgovori]
Postoje dve mogućnosti onda - ili ja haluciniram ili ti nisi u pravu. Ovde ću iskopirati uvodni deo sa nemačke Vikipedije kako bih dokazao da je ipak ovo drugo u pitanju - „Bhumibol Adulyadej der Große, auch: Rama IX. (in Thai: ภูมิพลอดุลยเดช ?/i, Aussprache: [pʰuːˊmipʰon ˋʔadunjaˋdet]); (* 5. Dezember 1927 in Cambridge, Massachusetts, USA) ist seit dem 9. Juni 1946 König von Thailand“.--Avala (razgovor) 13:16, 9. avgust 2008. (CEST)[odgovori]
Postoji izgovor u nemačkom jeziku i originalni izgovor u tai jeziku. Nešto treće bi mogla biti varijanta u srpskom jeziku (naš jezik nema sve glsaove koji se pojavljuju u drugim jezicima). —Jakša (razgovor) 00:16, 12. avgust 2008. (CEST)[odgovori]
U tome i jeste poenta, transkripcija se vrši direktno a ne preko nemačkog. Da ide preko nemačkog npr. postojao bi članak Ivo Zanader a ne Ivo Sanader (najbanalniji primer gde zapravo i nema transkripcije).--Avala (razgovor) 14:38, 12. avgust 2008. (CEST)[odgovori]
Korektan komentar, ali većina transkripcijase na našoj vikipediji se pravi sa engleskog, bez obzira na jezik porekla. Za to se niko ne buni. Tačna transkripcija treba da odgovara srpskim pravilima transkripcije sa tai jezika.—Jakša (razgovor) 15:37, 27. avgust 2008. (CEST)[odgovori]
Zašto onda imamo Sri LAnku, a ne Šri Lanku? Prema tome, nije adekvatno prenositi imena iz drugih jezika preko nemačkog, engleskog i slično jer je moguće da se izgubi na autentičnosti. --FiliP × 16:49, 27. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Transkripcija[uredi | uredi izvor]

Nagraisalovićkaži/laži 16:05, 9. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

  • Sophie Rois (austrijska glumica) - Sofi Rojz
  • Erwin König (nemački oficir) - Ervin Kenig
  • Alain Godard - Alen Godar
  • Jean-Jacques Annaud - Žan Žak Ano
  • Jorge Martínez de Hoyos - Horhe Martinez de Hojos
  • Natividad Vacío
  • Robert J. Wilke - Robert Džej Vilki
  • Horst Buchholz - Horst Buholc
  • Master's Mate
  • Sailing Master
  • Boatswain
  • Midshipman
  • Able Seaman
  • Steward
  • Gunner's Mate
  • Carpenter
  • Quartermaster

Nagraisalovićkaži/laži 16:47, 9. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Glavni grad Južne Osetije[uredi | uredi izvor]

Da li je u srpskom dozvoljeno napraviti transkripciju tipa: Chinvali? Grupa suglasnika ch nije u duhu našeg jezika. Alternative su Činvali, Ćinvali. —Jakša (razgovor) 07:12, 12. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Nije ni suglasnička grupa BH poznata u srpskom, pa ipak imamo Abhaziju, kao ni grupa DH, pa imamo imena Edhem ili Midhat. Uz to, posle Chinvali, prva alternativa je valjda Cinvali, a ne Ćinvali ili Činvali, jer te dve zaista nemaju nikakve veze s originalnim izgovorom. —85.222.172.85 (razgovor) 11:59, 12. avgust 2008. (CEST)[odgovori]


Italijani[uredi | uredi izvor]

  • Ivano Marescotti - Ivano Mareskoti
  • Lorenzo De Angelis - Lorenco De Anđelis

Nagraisalovićkaži/laži 22:33, 12. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

  • Lorenzo De Angelis - Lorenco de Anđelis

U punim imenima (tj. kada se navodi i ime i prezime) se predlozi "de", "fon", "van" i slično po pravopisu pišu malim slovom. Da nema imena, tj. da piše De Anđelis, onda bi bilo veliko "d".

85.222.175.86 (razgovor) 00:17, 13. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Usain Bolt[uredi | uredi izvor]

Molim nekog ko sigurno zna ime ovog najboljeg atletičara današnjice. Već 10 dana televizojski reporteri ga zovu Jusein, neki Jusejim, Sportski žurnal ga zova Jusijan i Jusein, Naši administratori su preimenovali članak sa Jusein na Usein, danas mi je jedan korisnik u tekstu ispravio na Jusejn. Hvala --Drazetad (razgovor) 14:37, 21. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Po izgovoru sa linka datog na stranici za razgovor dotičnog članka i po argumentima anonimnog (ha!) korisnika sa iste strane za razgovor, rekao bih da je Usejn. --FiliP × 14:40, 21. avgust 2008. (CEST)[odgovori]
Na svim televizijskim stanicama kod nas prvo slovo je J a nastavak se razlikuje evo i u dnevnpm listu Politika je Jusijan.--Drazetad (razgovor) 14:48, 21. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Kako se transkribuje ime američkog grada Dubuque? Čujte kako se izgovara. Meni se čini kao Debjuk.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 14:02, 27. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Mislim Dubjuk jer ovaj znak bi trebao da se prenosi kao slovo koje jest odnoso u ovom slučaju U.Nagraisalovićkaži/laži 14:06, 27. avgust 2008. (CEST)[odgovori]




Ovde [5] stoji /dəˈbyuk/, što se transkribuje kao Dubjuk.

80.242.124.136 (razgovor) 15:25, 27. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Presveta Bogorodica[uredi | uredi izvor]

U crkvenim spisima sigurno oba početna slova u sredini rečenice se piše velikim slovom. Ali da li i pravopis tako nalaže? Dakle, da li treba „Ovo je posvećeno Presvetoj Bogorodici.“ ili „Ovo je posvećeno Presvetoj bogorodici.“ ili „Ovo je posvećeno presvetoj Bogorodici.“? --Darko Maksimović (razg.) 14:55, 28. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

U slučaju koji si ti naveo treba Presveta Bogorodica, zato što se Bogorodica piše velikim slovom sama po sebi, a pravopis nalaže da se Presveta u ovakvim sklopovima kao prva reč u nazivu piše velikim slovima, dok bi već u primerima tipa Presveta devica/deva Marija, Presveta bogomati... trebalo ovako kao što sam napisala. Naravno, uvek postoji tendencija da se sve reči u ovakvim primerima pišu velikim slovima, što nije pitanje pravopisa već pitanje ličnog odnosa. Pravopis dopušta takva odstupanja u "posebnim, retorički ili prigodno sročenim tekstovima i formulacijama", ali to kako piše u samom pravopisu "nije predmet jezikoslovnog pravopisnog normiranja... kada se veliko slovo neguje kao posebna markacija izraza ili kao stilističko sredstv da se postigne poseban utisak. To se pre svega odnosi na na verski markirani izraz kakav se primenjuje u verskim... tekstovima".----Oli razgovor 02:24, 29. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Hvala Oli, odsad možda budem dolazio direktno na tvoju stranicu na razgovor kad mi bude trebalo nešto ;-) --Darko Maksimović (razg.) 03:04, 29. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Svetac[uredi | uredi izvor]

Šta je pravilno: Arhangel Mihail, Arhanđel Mihajlo, Arhangel Gavril...? Postoji hiljadu kombinacija; zanima me koja je prava.:)—Džonaja ¿Por qué no te callas? 11:13, 29. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Imena anđela se kod nas završavaju sa O, znači Mihajlo, Gavrilo, Samuilo itd. tako je po crkvi. Po crvi je i Arhangel, a ne Arhanđel. Mada sva ove varijante koje si gore naveo su starije od sto godina, pa bi se trebale smatrati ustaljene kod nas. Uzećemo imena npr. Anđa, Anđelija, Anđela i Angelina, sva ova imena postoje u srpskom jeziku i nastale su od reči anđel (anđeo) ili angel. Znači moj neki lični zaključak je da se mogu navesti sve verzije. Problem predstavljaju imena anđela koja crkva nije transkribovala, a takvih ima na statine. Pa se pitanje postavlja, ako neko napiše članak o jednom takvom da li će on biti sa O ili EL na kraju. Po meni je čista greška kada je na kraju O jer se gubi EL a ono predstvlja Boga odnosno kada se doda prednji deo reči onda se dobije prevod imena nekog anđela nap. Rafael, Rafa (ovo bi trebalo da znači lek ) el (Bog), znači prevod imena Rafael je Božji lek, Bog je izlečio ili slično. Kada je sa O, onda se gubi smisao celog imena i ono ne znači ništa. Nagraisalovićkaži/laži 11:48, 29. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Ne završavaju se sa o, već sa ilo (koje ponekad prelazi u jlo), koje savršeno odgovara semitskom El odnosno Il, i nema nikakvog gubitka.
(Zanimljivo je pitanje zbog čega srpski koristi il kad čak i grčki koristi el. ali da ne iznosim sad svoje hipoteze.) Nikola (razgovor)

U riječniku na Krstarici prevod sa engleskog archangel daje i arhanđeo i arhanđel [6]. Gugl daje oko 50% više rezultata za arhanđeo nego za arhanđel ([7] i [8]). Rekao bih da je to crkvena zaostavština (arhangel) i ne slažem se da bi to trebalo biti „naša“ varijanta. U Vukovo vrijeme crkveni zvaničnici su zahtijevali da se koristi „starago“ umjesto „staroga“, tako da njihove verzije treba uzimati sa rezervom. Ako je „anđeo“, onda bi trebalo i „arhanđeo“ (prelazak l u o) jer je to srpski jezik. --Darko Maksimović (razg.) 13:06, 29. avgust 2008. (CEST)[odgovori]


Pravopis kaže da treba arhanđeo/arhanđela, ali navodi u zagradi i neobično arhanđel. Ja bih u ovom slučaju otišla na sajt Srpske pravoslavne crkve i proverila.----Oli razgovor 15:36, 29. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Transkripcija[uredi | uredi izvor]

Kako se transkribuju sledeća imena: Ann, Katherine, Katty, Katy, Patty... Je l' se koriste ustaljeni oblici: En, Ketrin, Keti, Keti, Peti; ili se koriste po transkripciji pravilni oblici: An, Katrin, Kati, Kati, Pati? Ako je u pitanju ovo drugo, ne vidim zašto je Bred izuzetak, a na primer Ketrin ili Peti nisu?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 21:45, 1. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Koliko je meni poznato svi su citarili pravopis i rečnik Prćića ili Klajna, niko od njih nije skenirao stranu gde to piše i postavio kao jasan dokaz. Niko nije jasno naveo zašto su neka imena izuzetak, a druga nisu. Uglavnom su stavljali stranu knjige gde to navodno piše i ništa više. Ako su Bred ili neko drugo ime izuzetak, onda mora postojati definicija zašto je to tako. Ovako možemo samo nagađati koje je ime izuzetak, a koje nije. —Nagraisalovićkaži/laži 21:56, 1. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Kako se zovu ljudi sa Barbadosa?[uredi | uredi izvor]

Ja bih rekao Barbadošani, ali mi se nekako čini da to nije ni blizu pravilnog. Možda je bolje i jednostavnije reći „Ljudi sa Barbadosa“?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 21:36, 3. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Naravno, pravopis preporučuje izbegavanje rogobatnih i sličnih konstrukcija koje nisu u duhu našeg jezika. Ako želiš baš stanovnike onda je možda bolje reći žitelji Barbadosa, stanovnici Barbadosa, ljudi sa Barbadosa mi baš ne zvuči, no i to zavisi od konteksta.----Oli razgovor 21:40, 3. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

U kontekstu ljudi koji su rođeni na Barbadosu, da li se kategorija može nazvati „Ljudi sa Barbadosa“?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 21:47, 3. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Barbađani? (kao Trinidađani). —Jakša (razgovor) 03:22, 4. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Zavisi od konteksta. Stanovnici Barbadosa / rođeni na Barbadosu. Kad bi mi dao rečenicu rekla bih ti kako mi stilski najbolje zvuči.----Oli razgovor 11:22, 5. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Već sam rekao da mi treba za naziv kategorije.—Džonaja ¿Por qué no te callas? 11:52, 5. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Pošto se stanovnici Rodosa zovu Rodošani, biće da se i stanovnici Barbadosa zovu Barbadošani. Meni ne zvuči rogobatno, ako tebi zvuči, nemam bolji predlog... Nikola (razgovor) 17:22, 5. septembar 2008. (CEST)[odgovori]
Da, Barabadošani zvuči najrazumnije. Trinidađani nisu za poređenje jer nije Trinidados.--Avala (razgovor) 23:30, 8. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Kako glasi množina ove reči? Trioi ili triji?—Džonaja ¿Por qué no te callas? 12:51, 4. septembar 2008. (CEST)[odgovori]


Ni jedno ni drugo. To je imenica koja je u jednini muškog roda i glasi trio, a u množini dobija srednji rod i glasi trija. Promena roda u množini nije retkost. U jednini menja se: gen. od trija, dat. kome — triju, akuzativ — Šta vidim? trio... instrumental s triom... ----Oli razgovor 11:28, 5. septembar 2008. (CEST)[odgovori]