Pređi na sadržaj

Viktor Avbelj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
viktor avbelj rudi
Viktor Avbelj Rudi
Lični podaci
Datum rođenja(1914-02-26)26. februar 1914.
Mesto rođenjaPrevoje, kod Ljubljane, Austrougarska
Datum smrti3. april 1993.(1993-04-03) (79 god.)
Mesto smrtiLjubljana, Slovenija
Profesijapravnik
Delovanje
Član KPJ od1937.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Čingeneral-major u rezervi
Predsednik Predsedništva
SR Slovenije
Period19791984.
PrethodnikSergej Krajger
NaslednikFrance Popit
Heroj
Narodni heroj od20. decembra 1951.

Odlikovanja
Orden narodnog heroja
Orden junaka socijalističkog rada Orden narodnog oslobođenja Orden partizanske zvezde sa zlatnim vencem
Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima Orden za hrabrost
Partizanska spomenica 1941.

Viktor Avbelj — Rudi (Prevoje, kod Ljubljane, 26. februar 1914Ljubljana, 3. april 1993) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SR Slovenije, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije. U periodu od 1979. do 1984. obavljao je funkciju predsednika Predsedništva SR Slovenije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 26. februara 1914. u selu Prevoje, kod Ljubljane. Potiče iz siromašne seljačke porodice. posle završene gimnazije upisao je Pravni fakultet u Ljubljani, na kome je diplomirao 1939. godine. Za vreme studija pristupio je studentskom revolucionarnom pokretu i 1937. postao član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Posebno je sarađivao sa poznatim slovenačkim revolucionarima — Tonetom Tomšičem, Borisom Krajgerom i Francom Leskošekom.

Posle okupacije Kraljevina Jugoslavije, aprila 1941. godine, ostao je u Ljubljani i organizovao akcije protiv okupatora. Italijani su ga, u jednoj raciji, uhapsili 29. oktobra 1941. godine, ali je uspeo da se uz pomoć falsifikovanih dokumenata posle 11 dana izvuče. Decembra 1941. postao je sekretar Okružnog komiteta KP Slovenije u Novom Mestu, a njegov glavni zadatak bio je širenje i jačanje Narodnooslobodilačkog pokreta u Dolenjskoj.

Kada je septembra 1942. formirana „Gubčeva brigada“, postavljen je za njenog prvog političkog komesara. Od januara do jula 1943. bio je politički komesar Prve dolenjske operativne zone; u tom svojstvu je bio zamenik političkog komesara, a u aprilu politički komesar Operativnog štaba hrvatsko-slovenačkih brigada u zajedničkim akcijama. Od jula do avgusta bio je politički komesar Petnaeste slovenačke divizije; od aprila 1943. do februara 1944. zamenik političkog komesara Glavnog štaba NOV i PO Slovenije.

Prilikom pohoda Četrnaeste slovenačke divizije preko Hrvatske na Štajersku, 22. februara 1944. godine, na grebenu iznad Ravni bio je ranjen. Septembra 1944. poslat je u Slovenačko primorje na dužnost političkog komesara Devetog slovenačkog korpusa NOVJ. Za političkog komesara Glavnog štaba NOV i PO Slovenije imenovan je 27. marta 1945. i na toj funkciju je ostao do njenog ukidanja u Trstu.

Posle oslobođenja Jugoslavije obavljao je niz dužnosti, od kojih su najvažnije:

Imao je čin rezervnog general-majora.

Umro je 3. aprila 1993. u Ljubljani, gde je i sahranjen na groblju Žale.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden narodnog oslobođenja, Orden partizanske zvezde prvog reda, Orden bratstva i jedinstva prvog reda, Orden zasluga za narod prvog reda i dr.[1] Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ odlikovan je 20. decembra 1951. Ordenom narodnog heroja,[2] a Ukazom Predsedništva SFRJ odlikovan je 16. februara 1984. Ordenom junaka socijalističkog rada.[3][4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ko je ko 1957, str. 29.
  2. ^ Narodni heroji 1 1982, str. 36.
  3. ^ „Službeni list SFRJ 30/85” (PDF). slvesnik.com.mk. 21. 6. 1985. str. 955. 
  4. ^ „Viktoru Avbelju Orden junaka socijalističkog rada”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 8. 5. 1984. str. 1. 

Literatura[uredi | uredi izvor]