Visokaje
Visokaje Высокае; Высокое | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Belorusija |
Oblast | Brestska oblast |
Rejon | Kamjanečki rejon |
Osnovan | prvi pomen u XIV veku |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2009. | 5.376 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 52° 22′ 00″ S; 23° 22′ 00″ I / 52.366667° S; 23.366667° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Poštanski broj | 225080 |
Pozivni broj | +375 1631 |
Registarska oznaka | 1 |
Visokaje ili Visokoje (blr. Высокае; rus. Высокое) najzapadniji je grad u Republici Belorusiji. Administrativno pripada Kamjanečkom rejonu Brestske oblasti.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2009. u gradu je živelo 5.376 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad leži na krajnjem zapadu Kamjanečkog rejona, svega nekoliko kilometara od međunarodne granice prema Poljskoj, na oko 30 km severozapadno od administrativnog centra oblasti Bresta, i na oko 40 km zapadno od centra rejona Kamjaneca.
Nedaleko od grada prolazi deonica međunarodne železničke linije na relaciji Brest—Bjalistok.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U pisanim izvorima naselje se prvi put pominje tokom XIV veka kao Visokij Gorad (Высокий Город), a kasnije postaje poznato kao Visoko-Litovsk (taj naziv ostaje sve do 1939).
Naselje 1494. dobija Magdeburško pravo i postaje slobodan trgovački grad.
Godine 1785. knez Aleksandar Sapega u gradu osniva manastir svetog Bonifacija sa konakom. Godine 1795. postaje delom Pruske, a 1807. i Ruske Imperije.
Nakon kratkotrajnog perioda pod Poljskom vlašću (od 1921), grad 1939. postaje sastavnim delom Beloruske SSR. U periodu od 1940. do 1962. bio je centar istoimenog rejona, od kada je u sastavnom delu Kamjanečkog rejona.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima popisa stanovništva iz 2009. u gradu je živelo 5.376 stanovnika.
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2009. |
---|---|---|---|---|---|
6.100 | 2.625 | 3.915 | 4.636[1] | 4.510[1] | 5.376[1] |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 2. 2013.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]