Pređi na sadržaj

Visočka Ržana

Koordinate: 43° 09′ 13″ S; 22° 48′ 22″ I / 43.1535° S; 22.806° I / 43.1535; 22.806
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Visočka Ržana
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
GradPirot
Stanovništvo
 — 2011.Pad23
Geografske karakteristike
Koordinate43° 09′ 13″ S; 22° 48′ 22″ I / 43.1535° S; 22.806° I / 43.1535; 22.806
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina700 m
Visočka Ržana na karti Srbije
Visočka Ržana
Visočka Ržana
Visočka Ržana na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj18306
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Visočka Ržana je naselje Grada Pirota u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 23 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 54 stanovnika). Selo se nalazi na Staroj planini, na oko 26 kilometara udaljenosti od Pirota.

Ovde se nalazi Manastir Svete Bogorodice u Visočkoj Ržani.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Mesto je 1879. godine imalo 48 kuća sa 386 duša. Registrovano je 89 poreskih glava, a samo četiri muškarca su bila pismena.[1] Ržana je tokom srpsko-turskog rata bila jedne noći opljačkana od strane Bugara, 1885. godine. Izveštaj su sastavili juna 1886. godine Điramanić predsednik opštine Ržanske, Apostol Ilić pisar opštinski i meštanin Luka Glišić. Bugari su koristeći loše komandovanje srpskih oficira noću 7. novembra 1885. godine opkolili Ržanu i izvršili napad. Komandir odeljenja major Marko Milošević odjuri na konju i ostavi vojsku, a ova - dve čete se takođe izvuku iz sela. Bugarski major Panjica je kao ratni trofej u svojoj kancelariji držao žig sa natpisom "Carinarnica Ržani, 7.novembar 1885. godine".[2] Bugarski knez Batemberg vojni zapovednik je jednu noć prespavao u Ržani, dok su vojnici pljačkali Pirot.[3] Godine 1888. tu je radila srpska carinarnica prema Bugarskoj, sa malim prihodom. U mestu je 1898. godine sedište Pogranične žandarmerije, sa podkomandirom rezervnim konjičkim poručnikom Mihailom Lazićem.[4] Postoji 1901. godine u Nišavskom okrugu, opština Visoko-ržanska sa selima Visoka Ržana (sedište), Reovci i Rosomača.[5]

U Ržani u Nišavskom srezu je radila samo muška škola.[6] Učiteljica Nadežda Zebić radi u njoj 1898. godine. Ržanski učitelj Jovanović je živeo i radio vrlo bedno i u oskudici. Tako je 1903. godine morao nekoliko dana da gori slavsku sveću, u nedostaku druge. A tri puta je puštao po nekoliko dana na prinudni odmor jer nije bilo ogreva u školi. Milan Jovanović je 1900-1904. godine bio učitelj u mesnoj školi. Ostali učiteljski kadrovi su bili: Dragutin Kovačević (1907), Ljubomir Momčilović (do 1910), Tihomir Ivljanin (do 1909), Dragutin Canić (1909-1910), Borislav Ilić (1911), Živojin Kokić (1912), Aleksandar Momčilović (1912). Jula 1938. godine otvoreno je drugo odeljenje u ržanskoj osnovnoj školi.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Visočka Ržana živi 54 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 72,6 godina (71,8 kod muškaraca i 73,4 kod žena). U naselju ima 34 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,56.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[7]
Godina Stanovnika
1948. 561
1953. 580
1961. 516
1971. 301
1981. 144
1991. 101 101
2002. 54 54
2011. 23
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[8]
Srbi
  
54 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Otadžbina", Beograd 1880. godine
  2. ^ "Male novine", Beograd 1890. godine
  3. ^ "Otadžbina", Beograd 1888. godine
  4. ^ "Državni kalendar Kraljevine Srbije", Beograd 1898. godine
  5. ^ "Policajski glasnik", Beograd 1901. godine
  6. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1907. godine
  7. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  8. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  9. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]