Pređi na sadržaj

Viljance

Koordinate: 42° 47′ 46″ S; 21° 01′ 47″ I / 42.7961° S; 21.0297° I / 42.7961; 21.0297
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Viljance
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovskomitrovački
OpštinaVučitrn
Stanovništvo
 — 2011.387
Geografske karakteristike
Koordinate42° 47′ 46″ S; 21° 01′ 47″ I / 42.7961° S; 21.0297° I / 42.7961; 21.0297
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina597 m
Viljance na karti Srbije
Viljance
Viljance
Viljance na karti Srbije

Viljance (alb. Vilanc) naselje je u opštini Vučitrn na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva na Kosovu 2011. godine, selo je imalo 387 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo je na podnožju Kopaonika, u donjem, proširenom delu Slakovačke reke. Stariji deo sela je pored same reke, na njenoj levoj obali, a kolonističke kuće su na zapadnoj padini Golog brda. Selo je zbijeno, samo su kolonističke kuće na pola kilometra jugoistočno od sela. Na mahale se ne deli.

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]

Porodice koje su živele u selo Viljance:[2]

Kao najstariji rod u selu su do prvog svetskog rata važili Albanci Gudoli, koji su se po pomenutom ratu iselili u Tursku.

Arbanaški rodovi

  • Sadiković (3 k.), od fisa Beriša, bratstva Dode. Pri doseljenju iz Malesije prvo su se nastanili u Ceciliji, odakle su docnije prešli u Slatinu, gde još imaju svoj rod (Ljatifoviće), pa odatle u Viljance oko 1865. na kupovicu. Pojasevi su im od preseljenja iz Slatine u 1935. bili: Sadik, Bajram, Alil (50 godina).
  • Muljak (2 k.), od fisa Krasnića. Preseljen iz istoimenog roda u Ceciliji 1920. na kupovicu od nekog Srbina koji je to imanje kupio od muhadžira. U Ceciliju su prešli iz G. Dubnice a u G. Dubnicu su bili doseljeni iz Malesije. Pojasevi su im u 1935. od doseljenja iz Malesije bili: Rama, Imer, Nezir, Džemailj (60 godina).

Autokolonisti

  • Tatić (1 k.), Gašić (4 k.), i Grujić (2 k.) 1924. iz Žiljaka (Brus).
  • Petrović (1 k.) 1924. iz Tršanovca (Brus).
  • Jović (1 k.) 1924. iz starinačkog roda Anđelkovića u kosovskom selu Miroču.
  • Anđelići (1 k.) 1925. iz Sijarine (Jablanica).
  • Mrkić (1 k.) 1931. iz Cerovca (Gračac, Lika). Autokolonisti su došli na kupljena imanja od iseljenih muhadžira, a posle dobili i utrine u ovom ili u okolnim selima.

Kolonisti

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija[3][1]
Godina Stanovnika
1948. 162
1953. 197
1961. 189
1971. 226
1981. 300
1991. 301
2011. 387

Stanovništvo po nacionalnosti[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost Broj %
Albanci 387 99.74
Bošnjaci 1 0.26
Nepoznato/Ostalo[4]

Prema popisu iz 2011. godine, Albanci čine 99,85% populacije.


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Popis stanovništva 1948-2011”. 2014. Pristupljeno 02. 11. 2014. 
  2. ^ Urošević, Atanasije (1965). Kosovo. Beograd: Naučno delo.  COBISS.SR 155363340
  3. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  4. ^ „Popis stanovništva 2011”. 2011. Pristupljeno 11. 02. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]