Vladislav Lašić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vladislav Lašić (Zaječar, 28. februar 1939) jugoslovenski je i srpski scenograf.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen 28 02 1939 godine u Zaječaru, živi i radi u Beogradu. (zvanje „Istaknutog umetnika“ od 1976.)

VLADISLAV LAŠIĆ je svestran sineasta koji se ogledao u svim komponentama medija. Počeo je u Kino klubu „Beograd“, gde je sa generacijom sineasta (Pavlović, Rakonjac, Makavejev ...) upoznavao suštinu filmske umetnosti. Krajem druge godine Arhitektonskog fakulteta na poziv ulazi u umetnički "Studio pozorišne i filmske scenografije", Miomira Denića, gde se profesionalno formira kao Art direktor u predstavama baleta, opera, drama, filmskim i televizijskim projektima. Krajem treće godine fakulteta radi svoj prvi autorski projekat scenografije u filmu "TRI" reditelja Aleksandra Petrovića koji je jedini srpski film nominovan u uži izbor za nagradu OSKAR. Sa grupom kolega osniva autorski sudio GA&D (grafika-arhitektura i dizajn) u kome radi mnoge projekte. Od 1965. godine član je Udruženja filmskih umetnika Srbije (UFUS) i član ULUPUDS-a.

Autor scenografije u preko 70 nacionalnih filmova, preko 40 stranih filmskih projekata.

Dizajnirao je više od 80 drama i TV-serijala.

Dobitnik je više domaćih i strani priznanja: ZLATNA MIMOZA 2000, ZLATNA MIMOZA 2001, The Academy of Television Arts Sciences Primetime „EMY“ Awards za 1988 – 1989; PLAKETA JUGOSLOVENSKE KUNOTEKE za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti u Beogradu 2009.

Sarađivao je sa mnogim zvučnim rediteljskim imenima poput Soje Jovanović, Aleksandra Petrovića, Dušana Makavejeva, Stoleta Jankovića, Slobodana Šijana, Aleksandra Đorđevića, Dragana Kresoja, Predraga Antonijevića, Stoleta Popova, Gorana Radovanovića, Gorčin Stojanovića...

Filmovi, autori, producenti po izboru autora sa kojima je sarađivao:

Award (‘Put oko sveta za 80 dana’, NBC, kategorija: mini-serije ili specijali, Baz Kulik; ‘Andergraund’ (Ciby 2000, Dir. Emir Kusturica),  ‘Šerlok Holms’ (BBC, Dir. Peter Sasdy), ‘The Fortunate Pilgrim’ ( Karlo & Aleks Ponti za NBC, rež. Stjuart Kuper); ‘Brigada neprilagođenih ‘  ( Panorama,  rež. Gordon Hesler);  ‘Twist again à Moscou’ (Gaumont, Jean-Marie Poiret);  ‘Tajni Frojdov dnevnik’ ( 20th Century Fox. rež. Denford Grin);  ‘Hajdi’ ( Dizni kanal, rež. Majkl Rouds); ‘Spasitelj’ ( Oliver Stoun - Paramaunt, rež. Predrag Antonijević);  ‘Delta Fors Komando 2‘  (Realta - Sinema, rež. Pjerluiđi Ćiriaki); ‘’ Bio jednom jedan Sneško’  (NBC, rež. Stanko Crnobrnja);  ‘Dina’ (Dizni, Rež. Džon Harison); ‘Balkan Ekspres’ (Avala film, rež. Branko Baletić); ‘Otpisani’ (Avala film, rež. Aleksandar Đorđević); ‘Voz’ (Muvi servis Roma, rež. Pjerluiđi Ćiriaki);  ‘Otkupnina’ (Nobl produkcija, rež,  Ilija Ika Panajotović); ‘Jalta’ (Antennes 2 – Pariz,  rež. Iv Andre Hubert.); ‘Potmuli odjeci’ ( Panorama film-Njujork, rež. Džordž Robotam).

NOMAD“ (Miloš Forman, rež. Ivan Paser), ENKLAVA (Nama film, rež. Goran Radovanović), BAUK (Nama film, rež. Goran Radovanović).

Po anketi članova filmske Akademije, tri filma ovoga autora su uvršćena u 10 najbolih srpskih filmova: LjUBAVNI SLUČAJ ILI TRAGEDIJA SLUŽBENICE PTT, (Avala film, rež. Dušan Makavejev),  TRI (Avala film, rež. Aleksandar Petrović),  UBISTVO S PREDUMIŠLjAJEM (Sinema film, rež. Gorčin Stojanović)  

Vladislav Lašić
Datum rođenja(1939-02-28)28. februar 1939.(85 god.)
Mesto rođenjaZaječarKraljevina Jugoslavija
Zanimanjescenograf

Član je Udruženja filmskih umetnika Srbije. U braku je sa glumicom Ljiljanom Lašić.

Scenografija - film[uredi | uredi izvor]

God. Naziv Uloga
1960-e
1962. Sibirska ledi Magbet art dizajner
1964. Dugi brodovi nepotpisan
1964. Put oko sveta art dizajner
1965. Džingis Kan nepotpisan
1965. Tri (film) scenograf
1966. Die Nibelungen, Teil 1 - Siegfried art dizajner
1966. Die Nibelungen, Teil 2 - Kriemhilds Rache art dizajner
1967. Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT scenograf
1968. U raskoraku art dizajner
1968. Ima ljubavi, nema ljubavi scenograf
1968. Višnja na Tašmajdanu scenograf
1969. Vrane scenograf
1970-e
1970. Kelijevi junaci art dizajner
1971. Twins of Evil art dizajner
1972. Devojka sa Kosmaja scenograf
1974. Partizani (mini serija) scenograf
1974. Partizani (film) scenograf
1976. Četiri dana do smrti scenograf
1976. Povratak otpisanih (film) scenograf
1977. Potmuli odjeci scenograf
1978. Povratak otpisanih (TV serija) scenograf
1978. Stići pre svitanja scenograf
1978. Tren scenograf
1978. Tren (mini serija) scenograf
1980-e
1980. Vruć vetar scenograf
1980. Avanture Borivoja Šurdilovića scenograf
1981. Široko je lišće scenograf
1981. Kraljevski voz scenograf
1981. Berlin kaput scenograf
1983. Karlovački doživljaj 1889 scenograf
1983. Marija, gde si...? scenograf
1983. Još ovaj put scenograf
1983. Balkan ekspres scenograf
1984. Dr scenograf
1984. Balkan ekspres (TV serija) scenograf
1984. The Secret Diary of Sigmund Freud scenograf
1984. Kraj rata scenograf
1986. Twist again à Moscou art direktor
1986. Šmeker scenograf
1987. The Misfit Brigade scenograf
1987. Oktoberfest (film) scenograf
1987. Bio jednom jedan sneško scenograf
1987. Tesna koža 2 scenograf
1988. The Fortunate Pilgrim art direktor
1988. Tajna manastirske rakije art direktor
1988. Kuća pored pruge art direktor
1989. Around the World in 80 Days art direktor
1989. Beyond the Door III art direktor
1990-e
1990. Delta Force Commando II: Priority Red One scenograf
1991. Tetoviranje (film) scenograf
1991. Sherlock Holmes and the Leading Lady scenograf
1992. Velika frka scenograf
1992. Sekula nevino optužen scenograf
1993. Heidi scenograf
1993. Pun mesec nad Beogradom scenograf
1995. Podzemlje (film) art direktor
1994-1995. Otvorena vrata scenograf
1995. Ubistvo s predumišljajem (film) scenograf
1998. Stršljen (film) scenograf
1998. Spasitelj (film) scenograf 2 ekipe (Jugoslavija)
1998. Točkovi scenograf
2000-e
2000. Nebeska udica scenograf
2001. Nataša (film) scenograf
2002. Ringeraja scenograf
2003. Ledina scenograf
2003. Mali svet scenograf
2009. Hitna pomoć (film) scenograf
2015. Enklava (film) scenograf
2023. Bauk (film) scenograf

Scenografija - pozorište[uredi | uredi izvor]

God. Naziv Uloga
1981. Krojačka radionica - Beogradsko dramsko pozorište Autor scenografije
1981. Odrpanci - Zaječarsko narodno pozorište Autor scenografije
1982. Za opelo u red, molim vas - Zaječarsko narodno pozorište Autor scenografije
2001. Slobodne žene balkanske - Pozorište Slavija Autor scenografije

Kao art-dizajner saradnik, pozorišne scenografije Miomira Denića 1963-1965 u delima opere i baleta:

Soročinski sajam, Boris Godunov, Knez Igor, Evgenije Onjegin, Hovanščina, Kockar, Konzul, Pepeljuga - Narodno pozorište Beograd.

Arhitektura i dizajn[uredi | uredi izvor]

Projektant. Porodična kuća u Beogradu, planinska kuća na Kopaoniku.

Adaptacije i autor enterijera - prikaz u časopisu Kuća Stil.

Dizajnirao najavne i odjavne naslove (špice) mnogih domaćih i stranih filmova.

Autor serije filmskih i pozorišnih plakata.

Autor izložbe "Jugoslovenska filmska scenografija" - 1976. godine.

Autor izložbe "Filmska scenografija beogradskih autora" - 1980. godine.

Autor istorijske izložbe "100 godina filma", salon Akademije nauka i umetnosti 2001. godine.

Izložbe[uredi | uredi izvor]

Oktobarski salon mladih 1959. god. (paviljon „Masarikova").

Grupne likovne izložbe 1959., 60., 61. (salon Doma omladine u Molerovoj).

UNESKO – izložba grafičkih ostvarenja 1966. u Parizu.

Bijenale plakata u Varšavi 1976. (diploma).

MAJSKI SALON 1976. (nagrada Muzeja primenjenih umetnosti).

MAJSKI SALON 1977. (otkupna nagrada za filmski plakat „TESTAMENT“ u režiji Miše Radivojevića)

OKTOBARSKI SALON 1978., 79. (konačno da filmski plakat „VOJNIKOVA LjUBAV“ dobije likovni atribut od strane likovne aristokratije)

Izložba plakata TOKIO 78.

Izložba scenografa povodom dolaska evropskog filmskog  „FONDA ZA KINEMATOGRAFIJU“.

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Vladislav Lašić (auto arhiva); knjiga "Jugoslovenska filmska scenografija" 1976. godina;
  • Vlasislav Lašić knjiga "Filmska scenografija", 2001.
  • Publikacija "Katalog 100 godina filma"
  • Časopis arhitekture "KUĆAStil" 1998., 2000., 2001.,
  • Muzej primenjenih umetnosti

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]