Voda (staroslovenska mitologija)
Voda u staroslovenskoj mitologiji zauzima značajno mjesto i predstavlja neizostavan segment magijskih obreda i rituala.
Ljekovita voda[uredi | uredi izvor]
U magijskim ritualima i obredima važna je takozvana ljekovita voda. Voda koja se smatra ljekovitom i koja se koristi u ritualima može biti voda sa izvora ili voda koja se u toku rituala kupanja mrtvog sliva niz mrtvačke mošti. U ljekovitoj vodi se umiva ili kupa, a ponekad se ta voda pije. Koristili su je i kao sastojak u nekim složenijim magijskim recepturama. Korišćena je takođe za proricanje budućnosti. Ostaci kulta posvećenog vilama vide se u obredu prinošenja žrtava čuvaricama izvora i taj običaj je još veoma rasprostranjen. Prema vjerovanju Slovena, svako ko se napije vode iz nekog nepoznatog izvora treba da baci novčić u tu vodu, ili da na obližnje drvo ili grm okači krpicu, traku ili konac.
Nenačeta voda[uredi | uredi izvor]
Nenačeta voda se smatra veoma ljekovitom. Može se naći u pojedinim šumskim pećinama. Ime je dobila zbog toga što potiče iz htonskih zemljanih dubina i nije imala kontakta sa svjetlošću. Ovakva voda ima magijska dejstva. Koristila se za spremanje česnice, umivanje i kupanje djece za Božić.
Voda adžijazma[uredi | uredi izvor]
Kada se izvode posebni rituali nad nenačetom vodom, smatra se da je to voda andžijazma. Upotrebljavala se za borbu protiv vampira. Ova voda se smatra ljekovitom. Kapela Svete Petke u Beogradu se nalazi na izvoru vode koja se u narodu zove andžijazma. Vjeruje se da je ljekovita i da pomaže u liječenju očnih bolesti. Ta voda se smatra osvećenom i bogojavljenskom, zahvaćenom na kraju nekrštenih dana u rano jutro.
Voda sa nakovnja[uredi | uredi izvor]
Nakovanj se smatrao mističnim predmetom. Pred Božić ga kovači kade, posipaju vinom i tako se mole. Postoji veoma star običaj koji podrazumijeva da svi kovači određenog dana lupe čekićem od nakovanj da bi utvrdili magični lanac kojim je okovan đavo.
Voda Zaborava[uredi | uredi izvor]
Termin voda zaborava se odnosi na vodu koja je zamrznuta. Činom zamrzavanja voda dobija mistične osobine. U mitologiji ova voda izaziva gubitak pamćenja. Prema vjerovanjima, ko popije tu vodu izgubi pamćenje ili biva zaboravljen od svih.
Izvori:[uredi | uredi izvor]
- Nenad Gajić: Slovenska mitologija, Laguna, Beograd, 2011.
- Veselin Čajkanović: Stara srpska religija, Beograd 1994.
- Sreten Petrović: Srpska mitologija u verovanju, običajima i ritualima, Beograd, 2015.
- Spasoje Vasiljev: Slovenska mitologija, Srbobran, 1928.
- Dr Josip Mal: Istorija slovenskog naroda, Ljubljana, 1939.
- Timar Merseburški: Hronika, 1012-1018
- Helmold: Hronika Slovena, 1171.
- Povest minulih leta ili Nestorova hronika, XI vek