Pređi na sadržaj

Volodimir Zabolotni

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Volodimir Zabolotni
Volodimir Zabolotni 1941. godine
Datum rođenja(1898-08-13)13. avgust 1898.
Mesto rođenjaPerejaslavRuska Imperija
Datum smrti3. avgust 1962.(1962-08-03) (63 god.)
Mesto smrtiKijevUkrajinska Sovjetska Socijalistička Republika

Volodimir Zabolotni (ukr. Володимир Гнатович Заболотний; Perejaslav, 13. avgust 1898 — 3. avgust 1962) je bio sovjetski i ukrajinski arhitekta, osnivač Akademije arhitekture Ukrajine i projektant parlamenta Vrhovne Rade.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 13. avgusta 1898. u porodici zanatlija u selu Karan koje je danas deo Perejaslava. Lokalnu gimnaziju je završio tokom Ruskog građanskog rata 1919. Studirao je 1921—1927. na Nacionalnoj akademiji vizuelnih umetnosti i arhitekture, smeru arhitekt–umetnik. U tom periodu je akademija prošla kroz niz transformacija i bila poznata kao Kijevski umetnički institut i potomak Nacionalne ukrajinske akademije umetnosti. Instruktor mu je bio ruski arhitekta Pavel Aljošin. Bio je član Udruženja revolucionarnih umetnika Ukrajine 1925. i Udruženja modernih arhitekata. Kao student je učestvovao na konkursima za dizajniranje Palate kulture u Rostovu na Donu 1925. i Kijevskom filmskom studiju 1926. godine. Nakon diplomiranja je radio kao instruktor na Kijevskom umetničkom institutu i na Kijevskom inženjerskom građevinskom institutu, danas Kijevskom nacionalnom univerzitetu za građevinarstvo i arhitekturu. Godine 1929—1933. je radio na projektu železničke stanice Kijev–Pasažirski kao pomoćnik Oleksandra Verbickog. Među njegovim prvim radovima su Vladina palata Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike 1927. i Rezidencijalni masiv „Promin” 1928. u Harkovu. Početkom 1930-ih je bio glavni arhitekta DIPROMIST–a, Ukrajinskog državnog naučnog istraživačkog instituta za urbanizam.[1] U to vreme je napravio gradski projekat za Kominternivske u Odeskoj oblasti, Palatu kulture Dnjeparskog metalurškog kombinata u Kamjanskoj i zgradu Regionalnog udruženja potrošača u Vinici.[2] Godine 1935, nakon što je prestonica prebačena iz Harkova u Kijev, je učestvovao u stvaranju novog vladinog centra. Zajedno sa svojim studentima iz Kijevskog inženjerskog građevinskog instituta je 1935—1936. izgradio nekoliko paviljona u Pionirskom parku u Kijevu, pozorište lutaka, bioskop i dve višespratnice. Zgrada parlamenta Vrhovne Rade se smatra za njegovu najbolju kreaciju i za nju je nagrađen počasnom diplomom Prezidijuma Vrhovnog saveta Ukrajine i sa 5000 rubalja. Preminuo je 3. avgusta 1962. u Kijevu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Official website of DIPROMIST
  2. ^ „Ukrkoopspіlka Ofіcійniй saйt” (na jeziku: ukrajinski). 2018-11-01. Pristupljeno 2024-03-30. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]