Pređi na sadržaj

Vojvodstvo velikopoljsko

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vojvodstvo Velikopoljsko
Položaj vojvodstva Velikopoljskog
Država Poljska
Admin. centarPoznanj
VojvodaPjotr Florek
Površina29.826 km2
Stanovništvo2008.
 — broj st.3.386.882
 — gustina st.113,55 st./km2
Registarske tabliceP
Urbanizacija56,6%
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Vojvodstvo Velikopoljsko (polj. Województwo wielkopolskie) je jedno od 16 Poljskih Vojvodstva. Nalazi se u zapadnom delu Poljske. Među vojvodstvima Poljske Zauzima drugo mesto po površini, a treće po broju stanovnika. Vojvodstvo Velikopoljsko ne treba mešati sa Velikopoljskom jer se u vojvodstvu nalaze neke teritorije koje nisu postojale u sastavu Velikopoljske i obrnuto.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Susedna vojvpodstva[uredi | uredi izvor]

Prestonica[uredi | uredi izvor]

Prestonica Velikopoljskog vojvodstva je Poznanj, u čijoj se aglomeraciji nalazi oko 850.000 stanovnika (oko 570.000 u Poznanju i oko 280.000 u Poznanjeskom povjatu) – Poznanj je jedan od najvećih poljskih uslužnih, industrijskih, naučnih i kulturnih centara.

Najveći gradovi[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo 31. 12. 2004

Ostali važniji gradovi[uredi | uredi izvor]

Gradovi sa preko 15 hiljada stanovnika (poređani po azbučnom redu):

Vongrovjec, Vžesnja, Gostinj, Zlotov, Jaroćin, Kolo, Košćan, Krotošin, Lubonj, Novi Tomisl, Obornjiki, Plešev, Ravič, Svažendz, Srem, Sroda Vjelkopolska, Turek, Hođež, Šamotuli

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo po povjatima (31.12.2004)

Administrativna podela vojvodstva
  • Povjat hođeski (powiat chodzieski) – 46 843
  • Povjat čarnkovsko-tžćjanecki (powiat czarnkowsko-trzcianecki) – 86 113
  • Povjat gnjeznjenjski (powiat gnieźnieński) – 140 298
  • Povjat gostinjski (powiat gostyński) – 75 682
  • Povjat grođski (powiat grodziski) – 49 227
  • Povjat jaroćinjski (powiat jarociński) – 70 301
  • Povjat kaliski (powiat kaliski) – 80 051
  • Povjat kepinjski (powiat kępiński) – 55 195
  • Povjat kolski (powiat kolski) – 88 969
  • Povjat konjinjski (powiat koniński) – 122 982
  • Povjat košćanjski (powiat kościański) – 77 656
  • Povjat krotošinjski (powiat krotoszyński) – 76 980
  • Povjat leščinjski(powiat leszczyński) – 49 563
  • Povjat mjedsihodski (powiat międzychodzki – 36 324
  • Povjat novotomiski (powiat nowotomyski) – 71 579
  • Povjat obornjicki (powiat obornicki) – 55 657
  • Povjat ostrovski (powiat ostrowski) – 158 600
  • Povjat ostžešovski (powiat ostrzeszowski) – 54 366
  • Povjat ilski (powiat pilski) – 137 085
  • Povjat pleševski (powiat pleszewski) – 61 864
  • Povjat poznanjski (powiat poznański) – 280 924
  • Povjat ravicki (powiat rawicki) – 59 137
  • Povjat slupecki (powiat słupecki) – 58 869
  • Povjat šamotulski (powiat szamotulski) – 85 773
  • Povjat sredski (powiat średzki) – 54 549
  • Povjat sremski (powiat śremski) – 58 465
  • Povjat turecki (powiat turecki) – 83 734
  • Povjat vagrovjecki (powiat wągrowiecki) – 67 349
  • Povjat volštinjnjski (powiat wolsztyński) – 54 507
  • Povjat vžesinjski (powiat wrzesiński) – 73 640
  • Povjat zlotovski (powiat złotowski) – 68 535

Urbani povjati[uredi | uredi izvor]

Zaštita prirode[uredi | uredi izvor]

Stanje 2004-e godine:

Površina zakonom zaštićene teritorije iznosi 932,6 hiljada ha (9,0% zaštićenih površina u Poljskoj)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]