Pređi na sadržaj

Vojin Dajović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vojin Dajović
Lični podaci
Datum rođenja(1914-09-25)25. septembar 1914.
Mesto rođenjaNikšić, Kraljevina Crna Gora
Datum smrti5. jul 1993.(1993-07-05) (78 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Jugoslavija
Naučni rad
Poljematematika

Vojin Dajović (Nikšić, 1914Beograd, 1993) bio je akademik, matematičar, doktor nauka, šef Katedre za matematiku Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu i nosilac projekta za osnivanje Matematičke gimnazije u Beogradu.[1] Veoma značajna oblast delovanja je njegova aktivnost u Društvu matematičara Srbije i Savezu društava matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije. Bio je jedan od inicijatora osnivanja Društva matematičara i fizičara Srbije, koje je osnovano u januaru 1948. godine, a on je u njemu bio pokretač i nosilac brojnih i raznovrsnih aktivnosti.

Za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 1981. godine, a za redovnog člana 1989. godine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 25. septembra 1914. godine u Nikšiću, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Filozofski fakultet u Beogradu, upisao je 1934. godine, Grupa za teorijsku matematiku. Kao apsolvent matematike nastavio je da studira na Grupi za fizičku hemiju istog fakulteta. Diplomirao je na Matematičkoj grupi 1946. godine. Doktorsku disertaciju Egzistencija graničnih vrednosti nekih klasa analitičkih funkcija odbranio je 1956. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.[2] U zvanju asistenta za matematiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu radio je od 1947. godine do formiranja Prirodno-matematičkog fakulteta 1948. godine. Dalji radni vek proveo je na Prirodnomatematičkom fakultetu u Beogradu, u zvanju asistenta, docenta, vanrednog profesora i u zvanju redovnog profesora do odlaska u penziju 1980. godine.

Tokom školske 1963/64. godine bio je na desetomesečnom naučnom usavršavanju na Mehaničko-matematičkom fakultetu Moskovskog državnog univerziteta „Lomonosov”. Tom prilikom se pored istraživanja u oblasti kompleksne analize bavio i istraživanjima u oblasti računarskih nauka. Po povratku u Beograd držao je prvi kurs iz predmeta Programiranje, inicirajući na taj način dalji razvoj računarstva u nas i formiranje računarskog smera na Institutu za matematiku PMF-a u Beogradu.

Pod njegovim neposrednim rukovodstvom odbranjeno je 13 magistarskih i 10 doktorskih disertacija. Inicirao je formiranje Naučne sekcije Društva matematičara Srbije i održavanje internacionalnih simpozijuma iz kompleksne analize i njenih primena. Svojim aktivnostima značajno je doprineo da se u Beogradu formira i afirmiše veliki broj istraživača u oblasti teorije funkcija, tako da se danas može govoriti o beogradskoj školi teorije funkcija.

Preveo je sa nemačkog značajno dvotomno delo (udžbenik) R. Kouranta Kurs diferencijalnog i integralnog računa I, Naučna knjiga, Beograd 1951, str. XVI+416, Kurs diferencijalnog i integralnog računa II, Naučna knjiga, Beograd 1952, str. VIII+434.

Umro je u Beogradu 5. jula 1993. godine. Sahranjen je 9. jula 1993. godine u Aleji zaslužnih građana na beogradskom Novom groblju.

Nastavna delatnost[uredi | uredi izvor]

Držao je predavanja iz Teorije funkcija kompleksne promenljive, Analize I, Analize II, Matematike I i Matematike II na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, Teorije funkcija kompleksne promenljive na Filozofskom fakultetu u Nišu i Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, a na Građevinskom fakultetu u Beogradu, za studente poslediplomskih studija, iz Teorije funkcija kompleksne promenljive s primenama i iz Teorije funkcija kompleksne promenljive i specijalnih funkcija.

Publikovani radovi i naučna saopštenja (izbor)[uredi | uredi izvor]

Naučni radovi dr Vojina Dajovića odnose se na oblast teorije funkcija kompleksne promenljive, kojoj pripadaju njegova doktorska disertacija i svi naučni radovi, objavljeni u naučnim časopisima ili saopšteni na međunarodnim i domaćim naučnim skupovima.

  • O egzistenciji graničnih vrednosti na rubu jediničnog kruga rezultante dveju klasa funkcija - Vesnik Društva matematičara i fizičara NR Srbije, Beograd, 1951, knj. III, 3-4, pp. 51-55.
  • Quelques theoremes sur l'existence des valeurs limites de la resultante des certaines classes de fonction analytiques - Comptes Rendus de l'Academie des Sciences, Paris, 1956, t.242, pp. 2087-2090.
  • Sur l'existence des valeurs limites de la resultante des fonctions appartenant a la class - Vesnik Društva matematičara i fizičara NR Srbije, Beograd, 1956, knj. VIII, 1-2, pp. 23-28.
  • Le proprieta delle funzioni tipicamente reali -Atti del VI Congresso della Unione Matematica Italiana, Roma, 1960, pp. 291-293.
  • Sur l'existence des valeurs limites de la resultante d'une fonction mimimale de classe (...) et d'une fonction de meme classe (...) - Publications de l'Institut Mathematique, Belgrade, 1963, t.2 (16), pp. 109-113. (Saopšteno na ICM, Stokholm, 1962)
  • Teoreme inverzne teoremi o Hadamard-ovom proizvodu - Matematički vesnik, Beograd, 1968, knj. 4 (19), sv.1, pp. 61-66. (Saopšteno na ICM, Moskva, 1966)
  • O Razvitku teorije analitičkih funkcija i radu Mihaila Petrovića u toj oblasti matematike, Matematički vesnik, Beograd, 1968, knj. 5(20), sv. 4, pp. 409-418.
  • Sur une inversion du theoreme du produit d'Hadamard -Mathematica Balkanica, Beograd, 1973, t. 3, p. 53-56.
  • Sur l'existence des valeurs limites du produit d'Hadamard - Matematički vesnik, Beograd, 1976, knj. 13 (28), sv. 2, pp. 389- 392.
  • Le produit d'Hadamard d'une fonction reelle typique et d'une fonction a partie reelle positive, Matematički vesnik, Beograd, 1988, knj.40, sv.3-4, pp. 205-208. (Saopšteno na III International Symposium on Complex Analysis and Applications, Herceg- Novi, 1988)

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Pedeset godina Matematičke gimnazije”. Vreme. Pristupljeno 29. 9. 2017. 
  2. ^ „Doktori nauka”. Matematički fakultet. Pristupljeno 29. 9. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]