Vojnobezbednosna agencija
Pregled | |
---|---|
Datum osnivanja | 29. septembar 2003. |
Sedište | Beograd, Srbija |
Ministar | |
Rukovodioci |
|
Veb-sajt | www |
Vojnobezbednosna agencija (VBA) je organizaciona jedinica Ministarstva odbrane Republike Srbije nadležna za bezebednosnu i kontraobaveštajnu zaštitu Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.
Agencija obeležava 12. novembar kao Dan Vojnobezbednosne agencije.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Začeci vojne bezbednosti[uredi | uredi izvor]
Istorijat obaveštajne i kontraobaveštajne delatnosti u vojne svrhe u Srbiji može se pratiti od vremena Prvog srpskog ustanka. Prvi pravni akt koji je definisao vojnobezbednosnu delatnost jeste nastao 1836. godine, a reč je o Dužnostima vojnih komandanata, u kojem stoji da su vojni komandanti i sreske starešine dužne voditi računa da li se neko dogovara sa neprijateljima zemlje. Vojni zakon iz 1839. godine bliže je odredio dela i sankcije iz ove oblasti, uključujući i špijunažu.
Na osnovu uredbe od 10. aprila 1920. godine formirano je Obaveštajno odeljenje pri Glavnom đeneralštabu, zaduženo za vojnoobaveštajne i kontraobaveštajne poslove. Sa radom je počelo 6. maja 1920. godine, a njegove nadležnosti bliže su uređene novom uredbom od 14. septembra 1923. godine.
Od 1928. godine do Aprilskog rata 1941. godine delovali su kontraobaveštajni centri, a uoči rata je izvršena reorganizacija Đeneralštaba koji je dobio Obaveštajnu direkciju sa obaveštajnim, kontraobaveštajnim i odeljenjem za poslove šifri.
Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]
U maju 1942. godine, Vrhovni štab NOV i POJ izdao je uputstvo o organizaciji obaveštajne i kontraobaveštajne službe u partizanskim jedinicama, tako da su ubrzo formirane Obaveštajna služba i Služba bezbednosti. Septembra 1943. godine formirano je Odeljenje za zaštitu naroda (OZNA), koje naredne godine dobija i Korpus narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ) kao svoj izvršni organ. U martu 1945. godine OZNA dobija 6 odseka, a Drugi odsek dobija zaduženje da se bavi kontraobaveštajnom aktivnošću na slobodnoj teritoriji, dok Treći odsek preuzima kontraobaveštajnu delatnost u jedinicama NOVJ. Do 1952. godine, UDBA je, kao naslednik Ozne, imala vojnu formaciju i strukturu.[1]
Od KOS-a do Vojne službe bezbednosti (1946—2003)[uredi | uredi izvor]
Od Trećeg odseka Ozne je 13. marta 1946. godine formirana Kontraobaveštajna služba (KOS) sa zadatkom da obavlja poslove zaštite Jugoslovenske armije od obaveštajnih delatnosti. Na čelu KOS-a nalazio se pomoćnik ministra za narodnu odbranu. Pripadnici ove službe imali su pravo da hapse i isleđuju lica osumnjičena za špijunažu, sabotažu, diverziju, terorizam, neprijateljsku agitaciju i propagandu, banditizam i krivična dela koja su upravljena protiv države, naroda i pojedinaca.[2]
Od 1948. godine Uprava KOS-a nalazila se u Generalštabu kao njegova Dvanaesta uprava. Od 1950. godine delovala je jednogodišnja Škola Kontraobaveštajne službe, a od 1952. godine dvomesečna Škola rezervnih oficira KOS-a. U novembru 1955. godine u Pančevu je formiran Školski centar bezbednosti sa Školom bezbednosti i Školom vojne policije.
Između 1955. i 1992. godine postojala je Uprava bezbednosti u okviru Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu. Sa formiranjem Vojske Jugoslavije 1992. godine, Uprava bezbednosti je premeštena u Generalštab.
Od 2. jula 2002. godina postoji Vojna služba bezbednosti, koja je iz Generalštaba premeštena u Ministarstvo odbrane. Ubrzo su razdvojene vojnopolicijska i kontraobaveštajna funkcija, te je VBA postala agencija Ministarstva odbrane, a Odeljenje Vojne policije deo Generalštaba.
Vojnobezbednosna agencija (2004—)[uredi | uredi izvor]
Naredbom ministra odbrane Prvoslava Davinića od 29. septembra 2003. godine formirana je Vojnobezbednosna agencija kao deo Ministarstva odbrane. Počela je sa radom 1. januara 2004. godine.
Zakon o Vojnobezbednosnoj agenciji i Vojnoobaveštajnoj agenciji donet je 2009. godine. Nadzor nad radom VBA dobili su generalni inspektor i Unutrašnja kontrola. Nekadašnji Školski centar bezbednosti u Pančevu od 28. februara 2009. godine funkcioniše kao Centar za usavršavanje kadrova Vojnobezbednosne agencije.
Dan VBA je 12. novembar u čast datuma kada je 1839. godine donet prvi Vojni zakon u Srbiji, a koji je uredio i vojnobezbednosnu delatnost.
Misija i zadaci[uredi | uredi izvor]
VBA je nadležna za bezebednosnu i kontraobaveštajnu zaštitu Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, u okviru koje obavlja bezbednosne i kontraobaveštajne poslove i zadatke.
U tom pogledu, razlikuju se dva tipa poslova i zadataka:
- Bezbednosni: bezbednosna zaštita snaga, objekata, sredstava, aktivnosti, tajnih podataka, bezbednosne provere lica, industrijska bezbednost i bezbednosna zaštita informaciono-telekomunikacionog sistema i kriptozaštite;
- Kontraobaveštajni: suprotstavljanje obaveštajnoj, terorističkoj i organizovanoj kriminalnoj delatnosti uperenoj protiv MO i VS, otrkivanje i dokumentovanje krivičnih dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije, čovečnosti i međunarodnog prava u slučaju da se kao učinioci pojave zaposleni u MO i VS, krivičnih dela poput korupcije unutar MO i VS, kao i kontraobaveštajna zaštita lica, objekata i aktivnosti.
Direktori[uredi | uredi izvor]
Fotografija | Ime i prezime | Čin | Mandat | |
---|---|---|---|---|
Momir Stojanović | pukovnik | 1. 1. 2004. | 26. 5. 2004.[3] | |
Svetko Kovač | general-major | 7. 10. 2005. | 17. 1. 2014. | |
Petar Cvetković | brigadni general (2014—2018)
general-major (2018—2021) |
2014. | 2018. | |
Đuro Jovanić | general-major | 2018. | trenutno |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „II period – od 1941. godine do 13. marta 1946. godine”. Vojnobezbednosna agencija.
- ^ „III period – od 13. marta 1946. godine do 23. marta 1955. godine”. Vojnobezbednosna agencija.
- ^ „Smenjen Stojanović na VSO-u”. B92. 26. 5. 2004.