Vrangelovo ostrvo

Koordinate: 71° 13′ 59″ S; 179° 25′ 01″ Z / 71.233° S; 179.417° Z / 71.233; -179.417
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vrangelovo ostrvo
Vrangelovo ostrvo — snimak iz svemira
Vrangelovo ostrvo na karti Rusije
Vrangelovo ostrvo
Vrangelovo ostrvo
Geografija
Koordinate71° 13′ 59″ S; 179° 25′ 01″ Z / 71.233° S; 179.417° Z / 71.233; -179.417
Površina7.300 km2
Visina1.096 m
Administracija
RUS

Vrangelovo ostrvo (rus. Остров Врангеля), ranije Vrangelova zemlja, je ostrvo između Istočnosibirskog i Čukotskog mora, severozapadno od Beringovog mora površine 7.300 km². Nalazi se na 180º meridijanu tj. datumskoj granici. Pripada Rusiji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ostvo je dobilo ime Vrangel po ruskom istraživaču i admiralu Ferdinandu Petroviču Vrangelu koji ga je tražio 1823. ali nije dospeo do njega. Otkrio ga je američki kitolovac Jannette 1867. godine kojim je zapovedao kapetan Džordž Vašington de Long. Njegov brod je, nakon što je dve godine bio zarobljen u polarnom ledu, potonuo oko 1.290 km istočno od ostrva.

Tundra na Vrangelovom ostrvu

Prvi koji su se iskrcali na ostrvo 1881. bila je skupina Amerikanaca s parobroda Thomas L. Corwin, koji su tragali za izgubljenim brodom. Oni su podigli američku zastavu i proglasili ovo ostrvo američkom teritorijom, tj. Novom Kolumbijom. Jedan od istraživača, Džon Muir, je iste godine objavio svetski opis ostrva u seriji članaka za novine iz San Franciska. Ostrvo je sledećih 30 godina bilo u izolaciji, a nakon toga usledile su dve bezuspešne kanadske ekspedicije koje su nameravale da ostrvo proglase britanskom teritorijom, 1913. i 1921. Na kraju su Sovjeti 1926. zauzeli ostrvo preselivši na njega sibirske Čukčije, čija je mala zajednica postojala na ostrvu sve do 70-ih godina prošlog veka, kada su ponovo preseljeni na kopno.[1]

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Vrangelovo ostrvo
Ostrov Vrangelя
Prirodni sistem rezervata Vrangelovog ostrva
Svetska baština Uneska
Zvanično imePrirodni sistem rezervata Vrangelovog ostrva
MestoČukotka, Rusija Uredi na Vikipodacima
Koordinate71° 14′ S; 179° 24′ Z / 71.23° S; 179.4° Z / 71.23; -179.4
Površina7.600 km2 (8,2×1010 sq ft)
KriterijumPrirodno dobro: ix, x
Upis2004. (28. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/1023

Ostrvo je građeno od kristalnih škriljaca i granita. Široko je oko 125 kilometara i zahvata površinu od 7.300 km². Planinski venac Centralne planine proteže se od zapadne ka istočnoj strani ostrva, završavajući se strmim i stenovitim liticama sa obe strane. Dug je oko 145 kilometara, a na najširem delu široko 40 kilometara. Planine su u proseku visoke oko 500 metara, dok najviši vrh predstavlja vrh Sovjetske planine i iznosi 1.096 m. Prosečna temperatura u januaru je - 22 °C, a u julu 2,5 °C. Pokriven je ledom i tundrom. Fauna se sastoji pretežno od belih medveda i polarnih lisica.

Od 2010. godine Vrangelovo ostrvo je, zajedno sa 60 kilometara udaljenim ostrvom Herald, upisano na UNESKO-v Spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji kao potpun subarktički i arktički ekosistem u izolovanom planinskom vencu koji uključuje tajge, tundre i arktičke pustinje, kao i nedirnute slatkovodne sisteme reka i jezera.[2] Na ovim ostrvima postoji jedinstvena flora i endemska vrsta tla koja je dom više od 40 endemskih vrsta i podvrsta biljaka, insekata, ptica i sisara. Neke od njih su “bio-relikvije”, što čini ova ostrva bliža pleistocenu od bilo kojeg drugog kraja na svetu.[3].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wrangel Island Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. april 2013), Nacionalno geografsko društvo magazin, maj 2013.. pp. 60-73. Preuzeto 21. 06. 2013.
  2. ^ Putorana Plateau - UNESCO World Heritage Centre
  3. ^ Vrangelovo ostrvo na stranicama Fondacije za zaštitu prirodne baštine. Posećeno 18. 03. 2011.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]