Pređi na sadržaj

Vukovarska ada

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vukovarska ada
Vukovarska ada
Satelitski snimak Dunava kod Vukovara
Osnovni podaci
Regije  Vojvodina / Vukovarsko-sremska županija
Države  Srbija /  Hrvatska
Površina 32.000 m² (3,2 ha)
Stanovništvo
Politika
Status pod sporom
Sukobi  Srbija i  Hrvatska

Vukovarska ada je rečno ostrvo na Dunavu koje se nalazi u blizini Vukovara. Teritorija je pod sporom između Hrvatske i Srbije.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vukovarska ada nalazi se sa istočne strane Dunava. Od srpske obale deli je uzak kanal širine 20-30 metara, dok je najmanja udaljenost do obale Hrvatske najmanje 250 metara. Oblik ostrva podseća na bumerang okrenut vrhom prema Hrvatskoj. Dužina ostrva je oko 3,8 kilometara, a maksimalna širina približno 600 metara. Ostrvo je bogato pošumljeno. Površina se proteže na oko 32 hiljade kvadratnih metara, u zavisnosti od vodostaja Dunava. Peščana plaža je uređena za kupače.[1]

Osporena granična linija[uredi | uredi izvor]

Tokom 1991. godine proglašena je autonomna oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, čiji je glavni grad bio Vukovar. Naredne godine, nedugo pre raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ušla je u sastav Republike Srpske Krajine. Rat u Hrvatskoj, koji je trajao sve vreme do 1995. okončan je Erdutskim sporazumom.[2] Čitavo područje je 1998. integrisano u sastav Republike Hrvatske.[3]

Stav Badenterove arbitražne komisije bio je da granice država treba da slede podelu saveznih republika koje su bile u sastavu bivše države.[4] Eventualna promena granica uslovljena je međusobnim sporazumom koji bi, prema oceni komisije, trebalo da sklope susedne države.[5] Time je, međutim, nastao srpsko-hrvatski granični spor oko podele zemljišta koje se nalazi oko korita Dunava. Od zajedničke granice dve države sa Mađarskom na severu prostire se Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Uz njega su sa srpske strane smešteni atari sela Bački Breg, Kolut, Bezdan, u kom se nalazi najzapadnija tačka države, zatim Bački Monoštor i Kupusina. Sa južne strane opštine Apatin, pored rezervata su mesta Sonta i Bogojevo.[Izvori 1] Meandri reke uticali na razuđenost granične linije ka jugu sve do Bačke Palanke sa srpske, odnosno Iloka sa hrvatske strane. U tom području nalaze se dva najveća rečna ostrva, Šarengradska i Vukovarska Ada. Obe su do razjedinjenja SFRJ bile u sastavu Socijalističke Republike Hrvatske. Srbija je odbila da prihvati granicu u tim okvirima, smatravši da ona treba da ide sredinom plovnog toga reke. Kao argument je uzeto takvo rešenje koje je primenjeno u drugim slučajevima, odnosno činjenica da se tok reke vremenom izmenio. S druge strane, Hrvatska je usvojila odluku Arbitražne komisije, pozivajući se na katastarske knjige iz vremena Austrougarske monarhije.[13] Ukupna državna granica Srbije i Hrvatske iznosi 252 kilometra, od čega 138 čini tok Dunava. Prema istim katastarskim dokumentima, Hrvatska je svoja potraživanja sa leve strane Dunava procenila na oko 10.000 hektara, a deo te površine nalazi se u sastavu gradskih područja Sombora, Apatina i Bačke Palanke. U različitim izvorima navedeno je da Srbija polaže pravo na površinu između 900 i 3.000 hektara sa desne obale reke.[Izvori 2]

Pogled na Vukovarsku adu sa Dunava

Sporazum Vukovara i Bača[uredi | uredi izvor]

Do 2006. godine granicu je obezbeđivala Vojska Srbije, zbog čega pristup području nije bio dozvoljen sa hrvatske strane.[19] Dogovor dve države bio je da se kontrola vrši po pola, sredinom plovnog toka Dunava.[20] Nakon toga je potpisan sporazum kojim je omogućeno kretanje državljana obe zemlje ka Vukovarskoj adi u periodu od 7 do 20 časova, bez pogranične propusnice.[21] Kontrolu je nadalje preuzela granična policija. Na taj način je Vukovarska ada postala dostupna kao izletište posle 16 godina.[22] Sporazumom između tadašnjih opština Vukovar u Hrvatskoj i Bač u Srbiji, dogovoreno je uspostavljanje trajektne linije za prevoz ljudi i vozila preko Dunava. Sa radom je sredinom 2007. godine počela skela, a tri godine kasnije na poklon je dobijen trajekt od holandske vlade. Plovilo pod nazivom Golubica saobraćalo je do 2013. godine kada je Hrvatska postala članica Evropske unije. Usled razmimoilaženja stavova po pitanju sporazuma o malograničnom prelazu, posle toga je bila van funkcije, a Grad Vukovar je 2017. oglasio mogućnost prodaje ili davanja u zakup.[Izvori 3]

Vukovarska ada je u narednom periodu postala značajno turističko mesto u letnjem periodu za ljude sa obe strane Dunava.[Izvori 4] Međutim, spor po pitanju vlasništva dva rečna ostrva ostao je na snazi i tokom sledeće decenije. Status Šarengradske i Vukovarske ade označen je kao najveća prepreka na putu ka rešenju problema. I dok je Hrvatska insistirala na katastarskim knjigama, Srbija se pozivala na Zakon o ustanovljenju i ustrojstvu Vojvodine iz 1945. godine. Kao krajnja mogućnost više puta je napominjana međunarodna arbitraža.[Izvori 5]

Zbirni izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [6][7][8][9][10][11][12]
  2. ^ [14][15][16][17][18]
  3. ^ [23][24][25][26][27][28][29][30][31]
  4. ^ [32][33][34][35][36]
  5. ^ [37][38][39][40][41][42]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ljeto na Vukovarskoj adi” (na jeziku: hrvatski). turizamvukovar.hr. Pristupljeno 3. 7. 2020. 
  2. ^ „Kronologija domovinskog rata”. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (na jeziku: hrvatski). Arhivirano iz originala 12. 08. 2004. g. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  3. ^ „▶ Foreign Media Monitoring Morning Edition” [Jutarnji pregled pregled inostranih medija]. UNMIK (na jeziku: engleski). 29. 7. 2002. Arhivirano iz originala 16. 4. 2008. g. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  4. ^ „The Opinions of the Badinter Arbitration Committee A Second Breath for the Self-Determination of Peoples” [Mišljenja Badinterove arbitražne komisije Drugi dah za samoopredeljenje naroda] (PDF). European Journal of International Law (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala (PDF) 20. 2. 2005. g. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  5. ^ „Uz godišnjicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske: Razvojni put stjecanja hrvatske neovisnosti”. geografija.hr (na jeziku: hrvatski). 15. 1. 2005. Arhivirano iz originala 29. 10. 2005. g. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  6. ^ Ilić, Jovan; Stanković, Sava (1. 9. 2007). „Od Kelebije pa do Rastelice...”. Politika. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  7. ^ „Susreti na tromeđi Srbije, Mađarske i Hrvatske” (na jeziku: hrvatski). Hrvatska riječ. 10. 8. 2012. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  8. ^ „Bogojevo, Vojvodina”. Gugl mape. oktobar 2014. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  9. ^ „Posetite Bezdan - Mesto na tromeđi Srbije, Mađarske i Hrvatske”. vojvodina.travel. 31. 7. 2018. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  10. ^ Pašin, Grozdana (1. 8. 2018). „Bezdan, mesto na tromeđi Srbije, Mađarske i Hrvatske”. Udruženje turističkih novinara Srbije. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  11. ^ „Ćošak Hrvatske”. Gugl mape. maj 2020. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  12. ^ Antony, I. (21. 6. 2020). „Sedam pitanja i sedam odgovora kandidata HSP-a u Devetoj izbornoj” (na jeziku: hrvatski). maxportal.hr. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  13. ^ „Predsjednik Mesić otvorio međunarodno prvenstvo RH u daljinskom plivanju”. Hina (na jeziku: hrvatski). Predsjednik Republike Hrvatske. 28. 8. 2004. Arhivirano iz originala 10. 6. 2007. g. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  14. ^ Vuksanović, M.; Markotić, T. (12. 12. 2004). „Ko muti Dunav”. Večernje novosti. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  15. ^ „Vukovarska ada za opuštanje”. B92. 29. 7. 2006. Pristupljeno 3. 7. 2020. 
  16. ^ „HR za fleksibilno rešenje granica”. Tanjug. B92. 29. 2. 2012. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  17. ^ Getto, Ivica (10. 2. 2017). „Zaboravljeni Hrvati u Kenđiji uzimaju srpsko državljanstvo” (na jeziku: hrvatski). Glas Slavonije. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  18. ^ „Spor Srbije i Hrvatske oko granice – pozicije i dalje udaljene”. Tanjug. Radio-televizija Srbije. 17. 2. 2019. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  19. ^ Žabec, Krešimir (30. 10. 2006). „Srpska vojska povukla se s granice s Hrvatskom” (na jeziku: hrvatski). Jutarnji list. Arhivirano iz originala 17. 10. 2012. g. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  20. ^ Barišić, Marko (13. 2. 2002). „Vukovarska ada je sastavni dio grada Vukovara” (PDF) (na jeziku: hrvatski). Vjesnik. Arhivirano iz originala (PDF) 10. 9. 2008. g. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  21. ^ „Vukovarska Ada nakon 16 godina otvorena za kupanje”. Dnevnik.hr (na jeziku: hrvatski). 31. 7. 2006. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  22. ^ Butigan, S. (31. 7. 2006). „Vukovarci nakon 16 godina ponovo na svojoj adi” (na jeziku: hrvatski). Jutarnji list. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  23. ^ J, S. (2005). „Uskoro trajekt Vukovar - Bač”. Srpsko kulturno društvo Prosvjeta. Arhivirano iz originala 08. 02. 2012. g. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  24. ^ „Besplatan trajekt na liniji Bač - Vukovar”. Večernje novosti. ekapija.com. 30. 6. 2007. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  25. ^ „Krenuo trajekt Bač-Vukovar”. mondo.rs. 1. 7. 2007. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  26. ^ „Trajektom od Vukovara do Bača”. Tanjug. Radio-televizija Vojvodine. 15. 10. 2009. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  27. ^ „Trajekt na liniji Vukovar-Bač stoji već dve nedelje zbog PDV-a”. Tanjug. Blic. 17. 10. 2010. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  28. ^ Koprivica, P. (20. 10. 2010). „„Golubica” povezuje Vukovar i Bač”. Politika. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  29. ^ „Trajekt "Golubica" povezuje Vukovar i Bač”. Radio Osijek (na jeziku: hrvatski). Hrvatska radio-televizija. 25. 11. 2010. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  30. ^ Obrenović, Mladen (10. 12. 2010). „Vukovar i Bač dobili krila” (na jeziku: hrvatski). portalnovosti.com. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  31. ^ Butigan, Sanja (9. 2. 2017). „Trajekt povezivao Vukovar i Bač, u EU izgubio svrhu?” (na jeziku: hrvatski). Glas Slavonije. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  32. ^ „Vukovarski otok na Dunavu opet pun izletnika” (na jeziku: hrvatski). Glas Slavonije. 15. 7. 2013. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  33. ^ Bradarić, Branimir (4. 7. 2015). „Vukovarska ada otvorena za sve izletnike” (na jeziku: hrvatski). Večernji list. Pristupljeno 4. 7. 2020. 
  34. ^ Petrinović, Marija; Bajto, Amoreta (7. 7. 2016). „Čarolija ljeta u Vukovaru: Vukovarska ada na Dunavu”. Radio HRT (na jeziku: hrvatski). Arhivirano iz originala 03. 07. 2020. g. Pristupljeno 3. 7. 2020. 
  35. ^ Bradarić, Branimir (21. 6. 2017). „Omiljeno izletište,Vukovarska ada, postala novi turistički proizvod” (na jeziku: hrvatski). Večernji list. Pristupljeno 3. 7. 2020. 
  36. ^ Matić, Ivan (19. 8. 2018). „Vukovarska ada jedna od deset omiljenih plaža uz rijeke i jezera u Hrvatskoj” (na jeziku: hrvatski). press032.com. Pristupljeno 3. 7. 2020. 
  37. ^ „Šarena granica oko Šarengrada”. pressrs.ba. RTV BN. 10. 8. 2016. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  38. ^ „Granica Srbije i Hrvatske na Dunavu – dogovor ili arbitraža”. Radio-televizija Srbije. 7. 7. 2017. Pristupljeno 3. 7. 2020. 
  39. ^ Ćirković, Ruža (13. 2. 2018). „Granica sa Hrvatskom: Dunav, Šarengradska ada, Vukovarska ada”. ekonomskevesti.com. Pristupljeno 6. 7. 2020. 
  40. ^ „Ko će ispisati granicu Srbije i Hrvatske?”. Tanjug. 021.rs. 17. 2. 2018. Pristupljeno 3. 7. 2020. 
  41. ^ „Granica Srbije i Hrvatske: Život na granici ne čeka političare”. Bi-Bi-Si. Danas. 3. 8. 2018. Pristupljeno 3. 7. 2020. 
  42. ^ „Šarengradska i Vukovarska ada, najveći kamen spoticanja u dogovoru Srbije i Hrvatske”. radiodunav.com. 17. 2. 2019. Pristupljeno 3. 7. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Vukovarska ada na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Вуковарска_ада&oldid=27724296”