Pređi na sadržaj

Galerija RTS

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Galerija Radio Televizije Srbije
Jedan od tri izložbena - višenamenska prostora Galerije RTS koji se koristi za multimedijalne događaje i izložbe.
Vrsta: Državna ustanova
Osnovana: 6. oktobar 2005.
Sedište: Takovska 10
Beograd  Srbija
Struktura:
  • Galerija
  • Izložbeni hol
  • Nova galerija
Veb prezentacija http://www.rts.rs/

Galerija Radio Televizije Srbije višenamenski je izložbeni prostor osnovan s namerom da u likovnom životu Srbije, neguje kulturu slike, koja je po svojoj suštini kao i televizijska slika, medij.[1] Osnovana je sredinom 2005. godina, a zvanično je počela sa radom 6. oktobra 2005. godina, reprezentativnom izložbom slika Aleksandra Tomaševića.[1]

Galerija je počela da radi prvo u jednom zatim u dva, a kako su prostorne mogućnosti RTS to dozvoljavale, naknadno je 2014. godine opremljen još jedan, do tada nefunkcionalni prostor, odmah uz postojeći, i tako su za izlaganje svojih skulptura u Galeriji RTS-u dobili mogućnost i vajari.[1]

Nakon nekoliko prostornih i organizacionih promena, danas je Galerija RTS-a sistem od tri izložbene celine u kome svaki prostor ima svoju jedinstvenu namenu, ali se međusobno često dopunjuju shodno zahtevima za kvalitetnom umetničkom postavkom određenog dela. Sva tri prostora se svakodnevno koriste i kao svojevrsni studiji za potrebe televizijskih aktuelnosti, ponekad i za muzičke koncerte, promocije sopstvenog programa, konferencije, tribine i dr.[1]

Položaj i značaj[uredi | uredi izvor]

Jedna od tri multifunkcionalna prostora galerije

Galerija se nalazi u tri izložbena prostora koji egzistiraju jedan do drugog, u prizemlju (posle bombardovanja NATO alijanse), renovirane zgrade Radio Televizije Srbije u Takovskoj ulici br. 10, u centru Beograda, na samo stotinak metara od Narodne skupštine i Crkve Svetog Marka.

U srcu jedne od najstarijih medijskih ustanova, u centru srpske prestonice, Galerija RTS-a izgradila je renome važnog stecište kulturnog života Srbije u kome stvaraoci i ljubitelje likovne, muzičke književne i multimedijalne umetnosti, kao i svi drugi zainteresovane za televizijske aktivnosti RTS-a, mogu da neguju kulturu, obrazovanja i transparentnog informisanja.

Galerija RTS, funcioniše kao sistem od tri izložbene celine u kome svaki deo ima svoju posebnu namenu. Prostori se međusobno često dopunjuju potrebama i zahtevima za kvalitetnu umetničku postavku, prikaz određenih tematskih celina i pojedinih dela. Pored toga sva tri prostora svakodnevno služe i kao neka vrsta studiji za potrebe snimanja televizijskih aktuelnosti, muzičkih koncerata, promocije sopstvenog programa, konferencije, tribine i sličnih sadržaja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Galerija je osnovana sredinom 2005. godine, a zvanično je počela sa radom 6. oktobra 2005. godina, reprezentativnom izložbom slika Aleksandra Tomaševića, kojom je načinjen presek celokupnog stvaralaštva jednog od najautentičnijih srpskih slikara druge polovine 20. veka.[2]


Izložba u Galerija RTS: „Staro srpsko izdavaštvo (1494-1918)” (2017)

Uz poštovanje većine savremenih galerijskih standarda, u oktobru mesecu 2014. RTS je uz već postojeće izložbene prostore u Takovskoj 10, Galeriji i Izložbenom holu, pridodala i Novu galeriju. Naime u do tada nefunkcionalni prostor od oko 150 m², uz poštovanje većine savremenih galerijskih standarda, otvoren je izložbom dela Nedeljka Gvozdenovića, još jedan savremeni izložbeni prostor. Adaptacija nefunkcionalnog prostora u Novu galeriju finansirana je sredstvima RTS-a, tačnije novcem od visokotiražne knjige „Beograd večiti grad".[1]

Galerija RTS-a je već sledeće godine po nastanku postale značajan prostor u kojem se aktivno odvija savremeni likovni život Srbije.

Cilj i načela rada Galerije[uredi | uredi izvor]

Izbor autora i slika vrši Savet za likovno stvaralaštvo, koga čine eminentni likovni kritčari i profesori sa fakulteta likovnih umetnosti, kao i urednici iz RTS.

Osnovni ciljevi galaerij od njenog osnivanja bili su da u Takovskoj 10, prvenstveno izlažu svoja dela eminentni, zaboravljeni umetnici i velikana čiji radovi dugo nisu viđeni u srpskoj javnosti. Na samom početku programom je definisano da dva puta godišnje svoja dela izlažu i savremeni umetnici, a nedugo zatim, s obzirom na mogućnost korišćenja još jednog prostora odmah pored galerijskog, mesto za izlaganje u RTS-u dobili su i vajari.

O izlaganju u reprezentativnom galerijskom prostoru RTS odlučuje Savet za likovno stvaralaštvo, koga čine eminentni likovni kritčari i profesori sa fakulteta likovnih umetnosti, kao i urednici iz RTS. Savet galerije se brine i da svaku izložbu prate dobro opremljeni katalozi sa tekstovima uglednih likovnih kritičara, i drugih poznavalaca umetnosti.

Sa jedne od izložbi u Galeriji

Od osnivanja, u Galeriji RTS, uz negovanje visokih izložbenih profesionalnih standarda, kontinuirano se organizuju samostalne, grupne i autorske izložbe, prvenstveno, domaćih ali i inostranih umetnika različitih stilova, generacija i medijskih opredeljenja, a poseta otvaranjima izložbi i postavkama tokom njihovog trajanja često nadmašuje onu u najuglednijim beogradskim galerijama.

Od 2014. godine u novoosnovana- Nova galerija, preuzela je programsku orijentaciju i ciljeve „stare" Galerije, koja se sada, osim za osnovnu namenu, koja podrazumeva organizaciju velikih i značajnih izložbi, svakodnevno koristi i za konferencije, sastanke i druge oblike informisanja i komunikacije Javnog medijskog servisa građana sa javnošću.[3]

Galerija kao koncertni prostor[uredi | uredi izvor]

Koncertom "Savremeni srpski kompozitori horske muzike", Hora RTS-a, Javni medijski servis RTS od 23. februara 2017. godine promovisao je svoju galeriju i kao koncertni prostor u kojem će u perspektivi pored Hora RTS nastupati i solisti, manji vokalni i instrumentalni sastavi.[4]

Priznanja[uredi | uredi izvor]

  • 2013. — 43. „Zlatni beočug", najviše godišnje priznanje Kulturno-prosvetne zajednice Beograda, za trajni doprinos kulturi Beograda. Prestižna nagrada uručena je odgovornom uredniku Galerije RTS u Narodnom pozorištu na svečanosti 43. „Zlatni beočug."[5]

Pregled organizovanih izložbi[uredi | uredi izvor]

U Galeriji RTS od njenog osnivanja 2005. godine, iz meseca u mesec nižu se izložbe eminentnih stvaralaca, a aktivnom životu Galerije doprinose i predstavljanja najvažnijih umetničkih pojava prošlog i ovog veka. Sve do sada održane izložbe biće prikazane. po godinama održavanja, u donjoj tabeli:

Godina Autor i naziv izložbe
2005
  • Aleksandar Tomašević,
  • Ljubinka Jovanović Mihailović,
2006
  • Likovna kolonija RTS - Zlatibor 2004.
  • Todor Stevanović,
  • Zoran Graovac,
  • Mića Popović,
  • Svetozar Samurović,
2007
  • Likovna kolonija RTS - Zlatibor 2005.
  • Zoran Grebenarović.
  • Stojan Ćelić.
  • Petar Lubarda.
  • Aleksandar M. Đurić.
  • Jože Ciuha.
2008
  • Miodrag Rogić.
  • Likovna kolonija RTS - Zlatibor 2006.
  • Borivoje - Bora Stevanović.
  • Vojo Stanić.
  • Igor Vasiljev.
2009
  • Peđa Milosavljević
  • Veljko Stanojević.
  • Ljubica Cuca Sokić.
  • Miodrag B. Protić.
  • Rajko Popivoda.
  • Čedomir Krstić.
2010
  • Likovna Kolonija RTS - Zlatibor 2008.
  • Beta Vukanović.
  • Živorad Nastasijević.
  • Petar Palavičini - Izložba skulptura u Holu.
  • Likovna Kolonija RTS - Zlatibor 2009.
  • Jovan Bijelić.
  • Zoran Mušič.
2011
  • Branko Popović
  • Živko Stojsavljević
  • Risto Stijović - Izložba skulptura u Holu
  • Gradimir Petrović
  • Likovna Kolonija RTS - Zlatibor 2010.
  • Bora Baruh
  • Svetomir Arsić Basara - Izložba skulptura u Holu
  • Dušan Otašević
2012
  • Likovna Kolonija RTS - Zlatibor 2011.
  • Siniša Vuković.
  • Lazar Vozarević.
  • Milan Stašević.
  • Zoran Pavlović.
2013
  • Ignjat Job.
  • Likovna Kolonija RTS - Zlatibor 2012.
  • Radomir Damnjanović - Damnjan.
  • Sreten Stojanović.
  • Marko Stupar.
  • Jovan I. Rakidžić.
2014
  • Anastas Jovanović - Litografije.
  • Između trube i tišine, dela ratnih slikara 1912 - 1918.
  • Ivan Tabaković.
  • Branko Miljuš
  • Skulpture Velimira Velje Karavelića - Tišina.
  • Živorad Žak Kukić
  • Nedeljko Gvozdenović U pohodu na slikanu površinu
  • Radislav Raša Trkulja
2015
  • Miloš Bajić, Pikturalna poezija Miloša Bajića.
  • Nebojša Savović Nes, Reljefna ornamentika Hrama Svetog Save .
  • Anton Huter
  • Pavla Vasić, Izložba slika
  • Japan i Srbija, 2+2 - Četiri autora, dve kulture
  • Jovan Sivački, U sazvučju behara .
  • Ratko Vulanović Atlantida - zapis života u kamenu, izložba skulptura.
  • „Zlatibor“ 2014 Likovna kolonija RTS
  • Ljuba Popović - Izbor iz opusa.
2016
  • Stojan Aralica Osobeni kolorista
  • Likovna kolonija Zlatibor 2015
  • Izložba radova učenika Škole za mašinstvo i umetničke zanate „Tehnoart” - Čuvari baštine
  • Borislav Nježić, Retrospektivna izložba
  • Dragoš Kalajić, Vitez svetlosnog reda
  • Miodraga Petrovića (1888–1950), Izložba slika
  • Cvetko Lainović (1931-2006), „Svet magične stvarnosti”
2017
  • „Staro srpsko izdavaštvo (1494-1918)“ Biografije svih velikih izdavača knjiga, dokumenti o poslovanju i artefakti o vremenu nastajanja izdavaštva kao posebne profesije, i stotinak knjiga odštampanih na davno zaboravljenom slavenoserbskom pismu.
  • „Pupin - Umetnost darivanja”, Legat Mihajla Pupina Narodnom muzeju u Beogradu.[6]
  • Aleksandra Leković, Beogradski mesec fotografije — „Čekanje”.[7]
  • Medijala Nekad i sad.[8]
  • Dragan Nikolić Prostornost ideja
  • Nino Mustika Dijalog sa licem
  • Mira Čohadžić: Uhvati vreme
  • „Osam decenija nasleđa likovnosti”. Odabrana dela iz zbirke FLU Univerziteta umetnosti- profesori Beogradskog univerziteta.
2021
  • Sava Vladislavić Raguzinski, diplomata Petra I Velikog
  • Milana Tucovića Magični realizam
  • Kragujevačka tragedija 1941.
  • Dragoslav Živković, Kosmološke slike zbilje i uobrazilje Dragoslava Živkovića
  • Simbol(i) grada - remek-dela srpskog modernizma
2022
  • Mira Maoduš - Od grafosa do logosa
  • Igra materije i duha - Milanka Berberović
  • 4X4 - Magična ukrštanja, ili četiri niti jedne zajedničke povesti
  • Nikola Žigon - Osmeh se vratio u grad
  • Damjan Đakov - Putovanje bez kraja
  • Kolja - Mala tajna personalnog i stvaralačkog koda vajara Nikole Milunovića (1935-2016)
  • Stradanje srpskog naroda na Kozari 1942. godine
  • Sećanje na jugoslovenske umetnike revolucije
  • Ekspresivna poetika Jaroslava Kandića
  • Poetska transformacija dubokih osećanja - Vasilije Vasa Dolovački
  • Marko Lađušić - Kroz vreme "Time Machine"
  • Vladimir Dunjić - „Slika kao veo"
2023
  • Nadežda Petrović 1873 — 2023: u susret obeležavanju 150 godina od rođenja
  • U spomen doslednosti - Miodrag Rogić
  • Ljubav iznad interesa – slikarstvo XX veka
  • Hvatač oblaka - Radomir Knežević
  • Gospodar prostora - Ljubomir Lacković
  • Muzej kao škola – vremeplov otvorene slike
  • Magija sa porukom - Milan Ignjatović
  • Ljubav iznad interesa – slikarstvo 20. veka
  • Svetost umetnosti - 30 godina Akademije SPC (1993−2023)

Radno vreme[uredi | uredi izvor]

Galerija je za posetioce otvorena svakog dana od 10 do 20 časova.

Ulaz je slobodan.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d „O Galeriji RTS-a”. RTS Beograd. Pristupljeno 16. 1. 2023. 
  2. ^ Aleksandar Tomašević, nepredvidiv u postupcima, sistematičan u radu. RTS Beograd, 6.10. 2006. Pristupljeno 21. 8. 2017. 
  3. ^ „Tri izložbene celine u Galeriji RTS”. RTS, 2013. Pristupljeno 11. 3. 2016. 
  4. ^ „Horska svečanost u Galeriji RTS-a”. RTS Srbije, Beograd, 23. 2. 2017,. Pristupljeno 23. 2. 2017. 
  5. ^ Zlatni beočug” Galeriji RTS-a”. RTS, Beograd, 2014. Pristupljeno 3. 8. 2016. 
  6. ^ „Pupin - Umetnost darivanja”. RTS Beograd, 22.3.2017. Pristupljeno 21. 4. 2017. 
  7. ^ Tomanović, Ivana. „Beogradski mesec fotografije - „Čekanje” Aleksandra Leković”. RTS Beograd, 20.4.2017. Pristupljeno 21. 4. 2017. 
  8. ^ Medijala Nekad i sad Galerija RTS, 2017. Pristupljeno: 21.8.2017.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Galerija RTS na Vikimedijinoj ostavi