Galileja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lokacija Galileje u Izraelu
Galilejsko jezero
Pogled iz Seforisa prema brdu Karmel, Galileja

Galileja (hebr. הגליל [ha-Galil] — ha-Galil, arap. الجليل [al-Jalīl] — el-Dželal) je geografska regija koja obuhvata veliki deo severnog Izraela. Tradicionalno se deli na tri dela:

  • Gornja Galileja
  • Donja Galileja
  • Zapadna Galileja

Geografija[uredi | uredi izvor]

Galileja uključuje više od jedne četvrtine sadašnjeg Izraela i obuhvata površinu od oko 5.000 km². Širi se od Dana na severu, kod planine Hermon, do grebena Karmela i Gilboa na jugu, i od doline Jordana na istoku pa sve do Sredozemnog mora na zapadu.

Zapadna Galileja prostire se od severa Haife do granice između Izraela i Libana. Donja Galileja prostire se od planine Karmel na jugu do doline Beit Hakerem na severu. Gornja Galileja prostire se od Beit Hakerem doline sve do granice sa Libanom. Istočna granica je Galilejsko jezero i planine Golana.

Većina Galileje sastoji se od brdovitog terena, sa visinama između 500 do 700 metara. Postoji više visokih planina kao što je planina Tabor i Meron. Relativno niže temperature u poređenju sa ostatkom Izraela i velika količina padavina čine Galileju središtem flore i faune. Zbog potoka, vegetacije i Galilejskog jezera, Galileja je popularna turistička destinacija u Izraelu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Jevreji su ranije Galileju zvali Galil. Za vreme Rimskog carstva regija je podeljena na Judeju, Samariju i Galileju, koja je obuhvatala čitav severni deo zemlje, i bio je najveća od te tri regije. Irod Antipa, sin Iroda Velikog, vladao je Galilejom kao tetrarh tokom ere Isusa Hrista. Galileja je bila domovina Isusa tokom velikog dela njegovog života.

Godine 638. arapski kalifat je preuzeo kontrolu nad regijom i pripojio je Urdunu (Jordanu). Tokom Krstaških ratova Galileja je organizovana u kneževinu Galileju. Najvećim delom Srednjeg veka ta regija je bila pod jurisdikcijom Osmanskog carstva, pa nakon toga pod Britanskim mandatom. Nastanili su je Arapi i Druzi. 1948. Galileja je pripala Izraelu.

Moderna Galileja[uredi | uredi izvor]

Galileja je jedna od retkih regija Izraela u kojoj su Arapi ostali i nakon osnivanja te države 1948. „Srce Galileje“ — distrikt Karmel, gornji Nazaret, Malot-Taršiha, Migdal Haemek i Afula – ima arapsku većinu sa 75% u udelu stanovništva[1]. Celokupno stanovništvo Galileje etnički se sastoji od oko 50% Jevreja i 50% Arapa (u koje su uključeni i Druzi i Beduini).

Glavni gradovi Galileje su Ako, Nazaret, Naharija, Safed, Karmiel, Afula, Kirjat Šemona i Tiberijada. Iako je Haifa van te regije služi kao administrativni i komercijalni centar. Većina naselja su mala sela koje povezuju retki putevi. Železnica ide uz obalu Sredozemnog mora. Razvijaju se i industrijski parkovi koji bi zaposlili stanovništvo.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]