Gansu
Gansu | |
---|---|
Država | Kina |
Admin. centar | Landžou |
Površina | 425,800 km² km2 |
Stanovništvo | 2009. |
— broj st. | više od 25.000.000 |
BDP (PKM) | 45 milijardi $ (2008) |
Zvanični veb-sajt |
Gansu (kin: 甘肅, Gānsù) je provincija (od 1911) u severnom delu središnje Kine[1] površine 425.800 km². Broj stanovnika preko 25 miliona. Na krajnjem severu se graniči sa Mongolijom. Autonomne oblasti Unutrašnja Mongolija na severoistoku, Ningsja i pokrajina Šensi na istoku, pokrajine Sičuan i Ćinghaj južno i jugozapadno i Autonomna oblast Sinkjang zapadno. Glavni grad pokrajine Gansu je Landžou[1]; veći gradovi Jumen, Jinsing, Linsja, Tjanšuj i Pinglijang. Nalazi se na važnom koridoru - stari Put svile između istočne Kine i srednje Azije. Duž severne granice su ostaci zapadnog dela Kineskog zida.
Geografija[uredi | uredi izvor]
U reljefu prevladavaju polupusti lesni platoi i kotline. Veći deo teritorije je iznad 1.000 m. nadmorske visine. U južnom delu planine Ćiljen šan, na severu stepe i pustinje. Središnjim delom protiče Huanghe reka.[1] Istočni deo provincije je glavno kinesko trusno područje ( 1920. g. u zemljotresu poginulo 200.000 ljudi). Stanovništvo uglavnom koncentrisano u plodnoj ravnici Landžoua. Poljoprivreda na terasama i u navodnjavanim područjima; uzgoj pšenice, ječma, prosa, pasulja, slatkog krompira, pamuka i duvana. Ležište nafte, uglja, bakra, železne rude. Jedna od siromašnijih kineskih provincija.
Klima[uredi | uredi izvor]
Gansu ima po Kepenovoj klasifikaciji suvu klimu - hladnu stepsku (BSk) i hladnu pustinjsku (BWk). Međutim, u nekim oblastima zbog ekstremne nadmorske visine, klima pokazuje i subpolarne odlike (Klima tajge Dwc) gde se temperatura zimi spušta i do -40 °C. Veoma mala količina padavina uglavnom u letnjim mesecima. U zapadnom delu godišnja količina padavina se kreće od 50-75 mm., dok na istoku može pasti i do 500 mm.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 93. ISBN 86-331-2112-3.