Gargansko-pelješka ostrva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ostrvo Sveti Nikola iz grupe termitskih ostrva

Gargansko-pelješka ostrva su niz ostrva Palagružkoj podmorskoj gredi na dubini od 130 m, koja deli severnu pliću, zavalu (243 m) od južne, veće i dublje (1330 m) zavale Jadranskog mora.

Italijanskoj obali najbliža ostrva su Tremiti, u srednjem delu je Palagruža, a pred hrvatskom su obalom Lastovska ostrva i Korčula.

Gargansko-pelješka ostrva i poluostrva Gargano i Pelješac, koja se nalaze na suprotnim stranama Jadranskog mora, sastoje se kao i Dinarske planine, pretežno od mezozojskih krečnjaka. Ostrva su srodna sa tim planinama i po smeru pružanja od severozapada ka jugoistoku. Verovatno su podmorska greda i ostrva ostaci kopnene mase koja je postojala pre nastajanja jadranske zavale. Zbog svog položaja i okolnih plićaka, Gargansko-pelješka ostrva su veoma važna za ribarstvo.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Tekst dr Josipa Roglića, akademika JAZU, za Enciklopediju Jugoslavije JLZ Zagreb 1986 god.