Pređi na sadržaj

Gaj Duilije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gaj Dulije (lat. Gaius Duilius) je bio rimski političar i admiral, koji se istakao za vreme Prvoga punskoga rata. Kao konzul 260. p. n. e. ostvario je prvu rimsku pobedu nad Kartaginjanima u bici kod Mila.

Konzul[uredi | uredi izvor]

Nema nikakvih podataka o njegovoj porodici ili njegovim počecima u politici, tako da je moguće da se radi o skorojeviću. Ipak izabran je za konzula 260. p. n. e. zajedno sa Gnejem Kornelijem Scipionom Asinom. Na početku Prvoga punskoga rata Rimska republika bila je gotovo bez iskustva u pomorskom ratovanju, a sa druge strane Kartagina je imala ogromno pomorsko iskustvo zahvaljujući vekovima pomorske trgovine, pa su Kartaginjani na početku Prvoga punskoga rata neometano pustošili italijansku obalu. Rimska republika je onda izgradila svoju prvu flotu od 100 pentera i 20 trirema, a kao model koristili su kartaginjanski potopljeni brod. Flota je izgrađena u veoma kratkom vremenu, u roku od samo dva meseca. Gaj Dulije je zapovedao kopnenim snagama, a Gnej Kornelije Scipion Asina pomorskim snagama. Postoji i drugačija Zonarina verzija, da je Gaj Dulije komandovao flotom.

Admiral rimske flote[uredi | uredi izvor]

Prema Polibiju Gnej Kornelije Scipion Asina bio je navučen u zasedu na Liparima, gde je izgubio 17 brodova i bio zarobljen. Kada se Scipion predao Kartaginjanima tada je zapovedništvo nad rimskom flotom preuzeo Gaj Dulije, a zapovedništvo nad kopnenim snagama preuzeli su vojni tribuni. Gaj Dulije je uočio glavne nedostatke rimske flote, a to je bilo da su slabi u manevriranju i u pomorskoj taktici. Dao je zbog toga da se konstruiše nova sprava korvus (gavran). Polibije opisuje korvus kao most 10,9 m dugačak i 1,2 m širok, sa malim dodatnim ispupčenjima na obe strane. Koristio se verovatno na pramcu broda gde bi se koloturama mogao podizati i spuštati. Imao je oštar vrh sličan kljunu ptice, koji bi se zabijao za palubu neprijateljskog broda, a onda bi rimski vojnici mogli da pređu na neprijateljski brod i da se bore kao u kopnenoj bici, u čemu su bili vešti.

Bitka kod Mila[uredi | uredi izvor]

Kada je Gaj Dulije dobio informaciju da Kartaginjani pustoše obalu kraj Mila na Siciliji on je krenuo u tom pravcu sa celom flotom i tu se našao pred velikom kartaginjanskom flotom. Gaj Dulije je komandovao sa 103 broda, a kartaginjanska flota je prema Polibiju imala 130 brodova, a prema Diodoru 200 brodova. Bitka kod Mila okončala se rimskom pobedom, uglavnom zahvaljujući upotrebi korvusa. Kartaginjani su izgubili oko 50 brodova. Bila je to prva rimska pomorska pobeda, koja je ulila veliko samopouzdanje novoj rimskoj mornarici.

Trijumf[uredi | uredi izvor]

Nakon pobede kod Mila Gaj Dulije iskrcao se sa vojskom na Siciliji, oslobodio je Segestu opsade, a onda je zauzeo Macelu. S druge strane prema trijumfalnim fastima Gaj Dulije je pre pomorske pobede ostvario kopnene uspehe. Posle toga posećivao je rimske saveznike na Siciliji, uključujući i kralja Hijerona II od Sirakuze. Međutim Kartaginjani su neuspešno pokušali da spreče da napusti luku u Sirakuzi. Po povratku u Rim Gaju Duliju je odobren veličanstven trijumf, pošto je to bila prva rimska pomorska pobeda. Da bi se ovekovečila ta pobeda podignut je i spomenik, odnosno stup na forumu, koji je bio ukrašen sa kljunovima potopljenih kartaginjanskih brodova. Gaj Dulije je dao da se izgradi hram Janusa na forumu Olitoriju, da bi se tako zahvalio bogovima zbog velike pobede.

Cenzor[uredi | uredi izvor]

Bio je izabran za cenzora 258. p. n. e. zajedno sa Lucijem Kornelijem Scipionom. Izabran je 231. p. n. e. za diktatora, da bi obavio konzularne izbore.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]