Gvardija
Gvardija bila je vojno-policijski odred formiran u Crnoj Gori 1831. godine, za vrijeme Petra II Petrovića Njegoša.[1] Gvardija je bila organ Senata i namjena joj je bila vršenje policijsko-vojnih i sudskih poslova. Prvi pokušaji osnivanja Gvardije su zabilježeni za vrijeme vladavine Petra I Petrovića Njegoša, ali taj pokušaj je ostao bez uspjeha. Ona je važila kao nekakav mali sud i rješavala je lokalne sporove, plemenske i nahijske. Ona se dakle i teritorijalno organizovala po plemenima i nahijama. Članovi Gvardije nisu morali da borave na Cetinju i njima nisu bila povejrena teška krivična djela, te nisu mogli donositi smrtne presude. To je bilo u nadležnosti Senata. Gvardija je u početku brojala 165 gvardijana, raspoređenih po čitavoj zemlji, a njihov broj se kasnije povećao na 405 ljudi. Organizovana je u manje odrede po plemenima na čijem čelu je bio kapetan gvardije. Ukupno je bilo 18 kapetana.
U Katunskoj nahiji bilo je 112 pripadnika gvardije i 3 kapetana; u Riječkoj 55 i 2; Crmničkoj 55 i 2; Lješanskoj 17 i 1; Bjelopavlićima 55 i 3; Piperima 26 i 2; Gornjoj i Donjoj Morači i Rovcima 25 i 2; te u Kučima 45 i 3. Primali su platu od 33 talira mesečno i nešto u namirnicama. Ukupni godišnji izdaci iznosili su 11.640 talira.
Proglašenjem Crne Gore za knjaževinu gvardija je prestala da postoji.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Crna Gora (1697-1852)
- Praviteljstvujušči senat crnogorski i brdski
- Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog
- Garda
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Durković-Jakšić, Ljubomir (1957). Srbijansko-crnogorska saradnja (1830-1851). Beograd: Naučno delo.
- Ljušić, Radoš (2001). Istorija srpske državnosti. 2. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2013). Istorija Srba u Crnoj Gori 1496-1918. Novi Sad: Prometej.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2017). Srbi u Crnoj Gori 1496-1918. Nikšić: Institut za srpsku kulturu.
- Milićević, Jovan (1981). „Crna Gora 1797-1851”. Istorija srpskog naroda. knj. 5, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 159—211.
- Milović, Jevto M. (1984). Petar II Petrović Njegoš u svom vremenu. Titograd: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
- Stefanović-Karadžić, Vuk (1837). Montenegro und die Montenegriner: Ein Beitrag zur Kenntniss der europäischen Türkei und des serbischen Volkes. Stuttgart und Tübingen: Verlag der J. G. Cotta'schen Buchhandlung.
- Stefanović-Karadžić, Vuk (1969). „Crna Gora i Crnogorci: Prilog poznavanju evropske Turske i srpskog naroda”. Etnografski spisi: O Crnoj Gori. Beograd: Prosveta. str. 265—354.