Pređi na sadržaj

Главоч округлак

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Glavoč okruglak
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Vrsta:
N. melanostomus
Binomno ime
Neogobius melanostomus
(Pallas, 1814)
Rasprostranjenost vrste
Sinonimi
  • Gobius melanostomus
  • Apollonia melanostoma
  • Gobius cephalarges (in part)
  • Neogobius cephalarges (in part)

Glavoč okruglak (lat. Neogobius melanostomus) je amfidromna riba (migrira iz slatke u slanu vodu) koja pripada porodici Gobiidae.

Opis[uredi | uredi izvor]

Maksimalne dužine 24,6 cm. Živi do 6 godina. Poseduje 7-8 tvrdih, koštanih, zraka na dorzalnom peraju, 12-17 mekih, hrskavičavih, zraka, jedan tvrdi zrak i 9-14 mekih zraka na analnom peraju. Poseduje 31-34 kičmena pršljena. Ova vrsta se razlikuje od srodnih evropskih vrsta po sledećim karakteristikama: Prvi račvajući zrak drugog dorzalnog peraja je iste dužine kao i poslednji; bez krljušti u oblasti između lobanje i prvog dorzalnog peraja, krljušti u srednjoj lateralnoj seriji 45-54 +2-3. Prisutna crna tačka na prvom dorzalnom peraju.[2]

Rasprostranjenje i stanište[uredi | uredi izvor]

Prvobitno stanište su zaslanjene vode Azovskog mora, Kaspijskog jezera i Crnog mora. Introdukovana u evropske reke preko brodova. Adhezivna jaja bi se često polagala na trup brodova i tako dospevala u druge vode. U Severnu Ameriku je vrsta dospela preko balastnih voda. Smatra se veoma invazivnom vrstom.[2]

Biologija[uredi | uredi izvor]

Glavoč okruglak

Preferira plitku, zaslanjenu vodu, ali može se naći i u slatkim vodama. Prisutan u lagunama, jezerima i većim rekama, na peskovitom ili kamenitom dnu; obično prisutan na dnu koje je obraslo vegetacijom. Može da toleriše temperature od 0 do 30˚C, ali najviše uspeva u umereno toplim vodama. Toleriše vode siromašne kiseonikom (može preživeti nekoliko dana). Živi do 4 godine, mužjaci se mreste po prvi put sa 3-4 godine, ženke sa 2-3. Sezona mresta traje od aprila do septembra. Ženke se mogu mrestiti više puta u sezoni, svakih 18-20 dana. Mužjaci su crni tokom mresta. Adhezivna jaja se polažu na kamenje, školjke ili akvatične biljke i mužjaci ih čuvaju do izleganja i obično umiru na kraju sezone. Hrani se raznim beskičmenjacima i malom ribom, češće mekušcima. Ima visoku komercijalnu vrednost u područjima u blizini Azovskog mora, gde se priprema usoljena uz pivo.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Freyhof, J. & Kottelat, M. (2008). Neogobius melanostomus. The IUCN Red List of Threatened Species. 2008: T14524A4442374. doi:10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T14524A4442374.en. 
  2. ^ a b v „Round goby (Neogobius melanostomus (Pallas, 1814)) - fishbase.de”. Arhivirano iz originala 27. 10. 2018. g. Pristupljeno 27. 10. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]