Pređi na sadržaj

Gogland

Koordinate: 60° 04′ 00″ S; 27° 00′ 00″ I / 60.066667° S; 27.000000° I / 60.066667; 27.000000
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gogland
Гогланд
Pogled na ostrvo iz vazduha
Gogland Гогланд na karti Lenjingradske oblasti
Gogland Гогланд
Gogland
Гогланд
Geografija
LokacijaFinski zaliv
Koordinate60° 04′ 00″ S; 27° 00′ 00″ I / 60.066667° S; 27.000000° I / 60.066667; 27.000000
60° 04′ 00″ S; 27° 00′ 00″ I / 60.066667° S; 27.000000° I / 60.066667; 27.000000
Površina21 km2
Najviši vrh176
Administracija
RUS
Administrativna podela RusijeLenjingradska oblast
Demografija
Stanovništvo47  (2010)
Gustina st.2,238 stan./km2 2,24 stan./km2
Dodatne informacije
Vremenska zona

Gogland (rus. Гогланд; fin. Suursaari; šved. Hogland) ostrvo je u istočnom delu Finskog zaliva Baltičkog mora. Nalazi se na oko 180 kilometara zapadno od Sankt Peterburga, na oko 120 km jugozapadno od Viborga, 55 kilometara severno od obale Estonije i na oko 40 kilometara južno od finskog grada Kotke. Administrativno ostrvo pripada Kingisepškom rejonu Lenjingradske oblasti.

Površina ostrva je 21 km², maksimalna nadmorska visina do 176 metara. U blizini Goglanda nalaze se ostrva Virgini (10 km jugozapadno), ostrvo Rodšer (17 km jugozapadno) i Veliki Tjuters (na 18 km jugoistočno). Prema popisu stanovništva iz 2010. na ostrvu je živelo svega 47 stanovnika, a najveće naselje je selo Sur Sari.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Severni goglandski svetionik

Ostrvo Gogland nalazi se u istočnom delu Finskog zaliva Baltičkog mora i sa površinom od 21 km² najveće je među ostrvima u tom delu akvatorije Finskog zaliva. Ostrvo je izduženo u smeru sever-jug u dužini od 11 kilometara, dok maksimalna širina u smeru zapad-istok dostiže do 2,5 km. U fizionomiji ostrva jasno se izdvajaju 4 uzvišenja, a najviše među njima je brdo Lounatkorkija (rus. Лоунаткоркия; fin. Lounatkorkia) na jugu ostrva, sa nadmorskom visinom od 176 metara. Preostali vrhovi (idući od severa ka jugu) su Sokolinaja gora (142 m), Mjakipljajus (126 m) i Pohojskorkija (106 metara).

Geološku osnovu ostrva čine graniti[1] prekriveni dosta tankim slojevima rastresitog tla obraslog četinarskim šumama. Obala je dosta razuđena, a dve najveće uvale služe kao prirodna pristaništa za manje brodove (na severoistoku i na zapadu ostrva).[2][3] Između uzvišenja nalaze se plitke doline u kojima se neretko nalaze manje ujezerene površine.

Na brdu Mjakipljajus nalazi se geodetska kota koja označava goglandski deo Struveovog geodetskog luka.[4] Na ostrvu se nalaze i dva svetionika, jedan na severu (sagrađen 1723), a drugi na krajnjem jugu ostrva (osnovan 1726).[5]

Kako se oko ostrva nalaze brojni plitki podvodni grebenovi, vode oko Goglanda se smatraju najopasnijim za plovidbu u tom delu Finskog zaliva.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Гохланд. // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона
  2. ^ Последний рубеж. // Кабанов С. И. На дальних подступах. — М., 1971.
  3. ^ К. В. ШМЕЛЕВ. Разведка 2001 года на острове Гогланд. // Сайт Северо-Западной археологической экспедиции
  4. ^ Восстановление на острове Гогланд памятных мест первого в России измерения фигуры Земли. // Известия Русского географического общества. — Т. 133, вып.6. pp. 68-76.
  5. ^ Lighthouses of Russia: Gulf of Finland Islands Архивирано на сајту Wayback Machine (9. фебруар 2011)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Gogland na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Гогланд&oldid=27061451”