Pređi na sadržaj

Golem

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jevrejska slova na čelu golema „emet” (hebr. אמת — „istina”).

Golem (hebr. גולם) je pojedinac bez takta, neko čime se lako manipuliše i ne misli svojom glavom ili čak i robot.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Reč „golem” se spominje jednom u Bibliji u Psalmu 139:16, u reči „?” (hebr. גלמי — „?”) označavajući bezformu materiju, ljudsko biće koje koje nije u potpunosti završeno. U savremenom hebrejskom jeziku reč „golem” se uporebljava u značenju „bezuman” ili „bespomoćan”.

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Najranije priče o Golemu se pojavljuju u judaizmu. Prema Talmudu Adam je stvoren kako golem, u prvim satima njegove egzistencije. Adam je tu živ, ali nije potpuno završen, nije do kraja ispunjen životom i svešću. Tek kasnije tokom srednjeg veka reč „golem” biva povezana s magijskom tradicijom, vezanom za mogućnost stvaranja ljudskog oblika putem formula, božijih imena i permutacija i kombinacija jevrejskog alfabeta. Kao i Adam i svi golemi su napravljeni od gline i blata, i oživljeni putem Jevrejske magije, čudesnim imenima Boga. Golem je biće bez duše, bez sposobnosti izražavanja, ali napravljeno tako da razume naredbe. Golem je dobijao naredbe koje su bile ispisane na list papira i stavljane mu u usta. Koristio se kao sluga u kućnim poslovima ili kao sredstvo da ispuni mračne namere svoga tvorca i nekome nanese zlo.

Rabin Juda Lev ben Bezabel i Golem, 1899.

Praški Golem[uredi | uredi izvor]

Prema priči Praški rabin Juda Lev ben Bezabel „hasidim” što znači „jevrejski mudrac” je krajem 16 veka konstruisao golema da zaštiti Praški geto od progona. Mimo priče od Praškom golemu praški jevreji su bili progonjeni ili ubijani za vreme vladavine Rudolfa II, cara Svetog rimskog carstva. U nameri da zaštiti jevrejsku zajednicu rabin je konstruisao golema od gline i blata na obali reke Vltave, oživljavajući ga kroz određene rituale. Kako je golem rastao postao je sve agresivniji šireći strah i teror.

Rudolf II, car Svetog rimskog carstva je preklinjao rabina da uništi golema, obećavajući da će zaustaviti progon Jevreja. Rabin je uništio golema tako što je sa čela isbrisao prvo slovo reči „emet” (hebr. אמת — „istina”) gde je ostala reč „met” (hebr. מת — „smrt”). Istog trenutka telo golema se raspada i pretvara i ogromnu masu gline i blata, u ono od čega je stvoren.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • J. Simpson, E. Weiner (eds), ur. (1989). „golem”. Oxford English Dictionary (2. izd.). Oxford: Clarendon Press. ISBN 978-0-19-861186-8.