Goran Maksimović (istoričar)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Goran Maksimović
Goran Maksimović
Lični podaci
Datum rođenja(1963-09-24)24. septembar 1963.(60 god.)
Mesto rođenjaFoča, SFRJ

Goran Maksimović (Foča, 24. septembar 1963) srpski je istoričar književnosti, književni kritičar, antologičar i profesor Univerziteta u Nišu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Studije književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1987. godine, a postdiplomske na Filološkom fakultetu u Beogradu 1993. godine, gde je magistrirao sa temom Branislav Nušić kao pripovjedač, kod prof. dr Jovana Deretića. Pod mentorstvom istog profesora doktorirao je 11. jula 1997. godine na temi Tipovi smijeha u srpskoj umjetničkoj prozi 19. vijeka na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Na Filozofskom fakultetu u Nišu 1989. godine počeo je da radi kao asistent-pripravnik za Srpsku književnost 18. i 19. veka. U vremenu od februara 1991. godine do aprila 1992, tj. do početka građanskog rata u Bosni i Hercegovini, radio je kao asistent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U proleće 1994. biran je u zvanje asistenta na Filozofskom fakultetu u Nišu, potom za docenta (1998) i vanrednog profesora (2003). U zvanje redovnog profesora univerziteta za naučnu oblast Srpska književnost (Srpska književnost 18. i 19. veka) izabran je na Filozofskom fakultetu u Nišu 20. maja 2008. godine.

Bio je šef Katedre za srpsku književnost (2000—2002), prodekan i glavni i odgovorni urednik izdavačke delatnosti na Filozofskom fakultetu u Nišu (2002—2004), član Saveta Univerziteta u Nišu (2002—2006), kao i Senata Univerziteta u Nišu (2010—2016). Funkciju dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu obavljao je u dva izborna mandata, od 1. oktobra 2010. do 30. septembra 2016. godine.

Kao gostujući/honorarni profesor predavao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom (Srpskom) Sarajevu na Odsjeku za srpski jezik i književnost i na Odsjeku za opštu književnost i bibliotekarstvo od početka školske 1997/98. do kraja školske 2010/2011. godine. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu predavao je na Odseku za nauku o književnosti postdiplomskih studija u školskoj 2002/2003. i 2005/2006. godini. Na Odseku za istočnoevropske jezike Filozofskog fakulteta Karlovog univerziteta u Pragu predavao je u zimskom semestru školske 2004/2005. godine. Na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci predavao je na Odseku za nauku o književnosti postdiplomskih studija u školskoj 2009/2010. i 2010/2011. godini, kao i na programu doktorskih akademskih studija filologije u školskoj 2017/2018. godini. Na Filološko-umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu predaje na Doktorskim akademskim studijama srpskog jezika i književnosti od školske 2013/2014. godine. Na Filološko, istorijskom i teološkom fakultetu (Departman za moderne jezike i književnosti) Zapadnog univerziteta u Temišvaru u Rumuniji držao je predavanje po pozivu u školskoj 2013/14. godini, kao i u školskoj 2015/16. godini. Na Fakultetu za filologiju i novinarstvo KemGU (Kemerovskog državnog univerziteta) u Rusiji držao je predavanje po pozivu u školskoj 2013/14. godini.

Kao dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu u okviru projekata međunarodne saradnje boravio je na univerzitetima u Arasu i Poatjeu (Francuska), Mariboru (Slovenija), Velikom Trnovu i Sofiji (Bugarska), Belgorodu, Moskvi, Petrogradu (Sankt Petersburgu) i Kemerovu (Rusija), Bukureštu i Temišvaru (Rumunija).

Bio je glavni i odgovorni urednik u IP Zograf iz Niša (1998—2000), član uredništva časopisa Gradina (1997—2000), pokretač i zamjenik glavnog urednika časopisa Slava (2002 — 2005) i urednik u časopisu Bdenje (2002—2008). Član je redakcija: Književnog lista (pod ovim nazivom od 1999—2014. godine; a od 2014. godine publikacija izlazi pod izmenjenim nazivom "Srpski književni list" ) i Nove zore (od 2004. godine). Od 2009. godine nalazi se u naučnoj redakciji Zbornika Matice srpske za književnost i jezik, kao urednik za oblast srpske književnosti 18. i 19. veka. Bio je inicijator za osnivanje i pokretanje, a od 2009. nalazi se u naučnoj redakciji godišnjaka za filološke nauke Philologia Mediana, čiji je izdavač Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu. (Od 2019. godine je imenovan za glavnog urednika časopisa Philologia Mediana). Od 2014. godine nalazi se u Uređivačkom odboru Antologijske edicije Deset vekova srpske književnosti Izdavačkog centra Matice srpske u Novom Sadu. Od 2014. godine nalazi se u naučnoj redakciji časopisa Filolog čiji je izdavač Filološki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. Bio je 2015. godine jedan od osnivača naučnog časopisa Ishodišta, a nalazi se i u njegovom uredništvu, koji je Filozofski fakultet u Nišu pokrenuo zajedno sa Savezom Srba iz Temišvara i Filološkim, istorijskim i teološkim fakultetom Zapadnog univerziteta u Temišvaru. Od 2018. godine u Centru za srpske studije u Banjoj Luci, u okviru izdavačke biblioteke „Srpski pregled“, uređuje zajedno sa prof. dr Duškom Pevuljom seriju „Lik prošlosti“. Od 2018. godine nalazi se u redakciji Godišnjaka za srpski jezik, koji je pokrenuo i objavljuje Departman za srpski jezik i književnost/Departman za srbistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu. Od 2018. godine nalazi se u uredništvu edicije Srpski pisci iz Bosne i Hercegovine koju je pokrenulo Društvo članova Matica srpska iz Republike Srpske u Banjoj Luci. Od 2020. godine glavni urednik izdavaštva Štamparije SCERO PRINT u Nišu.

U razdoblju od januara 2002. do kraja 2005. godine, učestvovao je kao istraživač na naučnom projektu Tehnika i semantika pripovijedanja. Od januara 2006. godine do kraja 2010. godine učestvovao je kao istraživač na naučnom projektu Leksikon srpskog realizma. Od januara 2011. godine učestvuje kao istraživač na naučnom projektu Poetika srpskog realizma. Od januara 2015. godine učestvuje kao istraživač na međunarodnom naučnom projektu Materijalna i duhovna kultura Srba u multietničkim sredinama i/ili perifernim oblastima, pod rukovodstvom prof. dr Mihaja (Milje) Radana, koji su pokrenuli Centar za naučna istraživanja Saveza Srba iz Rumunije, Filološki, istorijski i teološki fakultet Zapadnog univerziteta u Temišvaru i Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu. Od januara 2018. godine rukovodilac je naučnog projekta Književna prošlost i sadašnjost na prostoru jugoistočne Srbije koji je pokrenut u okviru naučno-istraživačke delatnosti Ogranka SANU u Nišu.

Učestvovao je na više od 100 međunarodnih i nacionalnih naučnih skupova, u zemlji i inostranstvu, iz oblasti nauke o književnosti.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Brankova nagrada Matice srpske za studentski diplomski rad, 1987,
  • Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, 2002.
  • Nagrada Zlatna srpska književnost iz Fonda Aleksandra Arnautovića, za izuzetan doprinos proučavanju srpske književnosti (Katedra za srpsku sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu), 2005.
  • Odlikovanje Vitez akademske palme, kojim ga je imenovao prvi ministar Republike Francuske, dekretom od 8. januara 2014. godine, u znak priznanja za jačanje univerzitetske saradnje između Francuske i Srbije.

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige studija[uredi | uredi izvor]

Antologije[uredi | uredi izvor]

Priređena izdanja[uredi | uredi izvor]

  • Stevan Sremac, Zona Zamfirova, Podgorica, 1997.
  • Jovan Sterija Popović, Roman bez romana, Vršac, 1998.
  • Jovan Dučić, Moja ljubav (Najlepše ljubavne pesme Jovana Dučića), Beograd, 1998.
  • Simo Matavulj, Boka i Bokelji, Beograd, 1999.
  • Jovan Dučić, Hteo bih da znadem ljubim li i sada (Zapisi o ljubavi i ljubavne pesme), Niš, 1999, (drugo prošireno izdanje, Niš 2000; treće popravljeno i dopunjeno izdanje, Srbinje — Novi Sad, 2002; četvrto dopunjeno i korigovano izdanje, Beograd-Podgorica, 2023).
  • Radoje Domanović, Alegorične priče, Niš, 1999.
  • Jovan Sterija Popović, Žalostna pozorja, Vršac, 2000.
  • Simo Matavulj, Bokeljske novele, Srbinje — Novi Sad, 2001.
  • Radoje Domanović, Izabrana dela, Sremski Karlovci — Novi Sad, 2001.
  • Pavle Popović, Srpska komedija u XIX veku, Pančevo, 2001.
  • Petar Kočić, Pričanja Simeuna Đaka, Beograd, 2003. (drugo izdanje, Niš, 2016).
  • Stevan Sremac, Niška proza, Niš, 2003.
  • Milutin Ilić, Dva veselja, komedija, Novi Sad, 2003.
  • Kiril Cvjetković, Avtobiografija protosinđela Kirila Cvjetkovića i njegovo stradanje za pravoslavlje, fototipsko izdanje, Herceg Novi, 2004. (novo priređeno izdanje, Beograd-Šibenik, 2019)
  • Lazar Tomanović, Petar Drugi Petrović Njegoš kao vladalac, Novi Sad, 2004.
  • Živan Živanović, Niš i niške znamenitosti, Niš, 2004.
  • Prota Mateja Nenadović, Memoari, Beograd, 2005.
  • Stevan Sremac, Pop Ćira i pop Spira, Beograd, 2005.
  • Branislav Nušić, Sabrane komedije, Beograd, 2005.
  • Borisav Stanković, Odabrane priče, Niš, 2005.
  • Petar Kočić, Izabrana djela, Sremski Karlovci — Novi Sad, 2006.
  • Lazar Tomanović, Putopisna proza, Herceg Novi, 2007.
  • Prota Mateja Nenadović, Izabrana dela, Sremski Karlovci — Novi Sad, 2007.
  • Mita Kalić, U rezervi, šaljiva igra u jednom činu, Novi Sad, 2009.
  • Milan Đ. Milićević, Putnička pisma iz Niša 1882. godine, podnaslov: Stara pisma iz novih krajeva, Niš, 2009.
  • Mita Kalić, Gusle i Vila, pesnička slika u jednom činu s pevanjem, Niš, 2010.
  • Stevan Sremac, izabrana proza, Novi Sad, 2011.
  • Mita Kalić, Obmana, pozorišna igra u tri čina i jednoj promeni, Beograd, 2011.
  • Milan Jovanović Morski, Nesuđeni, šaljiva igra u četiri čina, Beograd, 2011.
  • Simo Matavulj, Iz Boke Kotorske, Herceg Novi, 2015. (drugo izdanje, Beograd-Podgorica, 2023)
  • Ljubomir Simić, Pesme, Knjaževac, 2018.
  • Branislav Nušić, Devetsto petnaesta, Beograd, 2018.
  • Milovan Glišić-Radoje Domanović, izabrana proza, Novi Sad, 2019.
  • Matija Ban, Susreti sa Njegošem, Banja Luka, 2019. (drugo izdanje, Beograd-Podgorica, 2023)
  • Mihajlo I. Pupin, Sa pašnjaka do naučenjaka, Beograd, 2019.
  • Ljubivoje Ršumović, Krčevina, autobiografska mitologija, Prijedor, 2019.
  • Svetozar Ćorović, Gazda Jakov, šaljiva igra u jednom činu, Banja Luka, 2020.
  • Milutin Uskoković, izabrana proza, Novi Sad, 2020.
  • Stanislav Krakov, Život čoveka na Balkanu, Beograd, 2021. (drugo izdanje, 2022).
  • Nićifor Dučić, izabrana proza, Banja Luka, 2021.
  • Slobodan Stojadinović, Svakidašnje čudovanke, Niš, 2021.
  • Tomo Smiljanić Bradina, Iz Makedonije, pripovetke, Banja Luka-Skoplje, 2022.
  • Ivo Ćipiko, izabrana proza, Novi Sad, 2022.
  • Svetozar Ćorović, izabrana proza, Banja Luka, 2022.
  • Branislav Nušić, Autobiografija, Niš, 2023.
  • Dimitrije N. Aleksić, Osvetnici, roman, Niš, 2024.
  • Spira Kalik, Iz Beograda u Solun i Skoplje s Beogradskim pevačkim društvom, putničke beleške, Niš, 2024.
  • Slava, knjižica za narod i omladinu, fototipsko izdanje, Narodna biblioteka "Stevan Sremac", Niš, 2024.
  • Nikola Đorić, Ljubice, lirika, Niš, 2024.

Dramatizacije[uredi | uredi izvor]

  • Branislav Nušić, Divina komedia, po motivima Nušićeve proze dramatizaciju uradio Goran Maksimović, Srpski pregled, god. II, broj 5, Banja Luka, juli 2019, str. 7-58. ISSN 2566-3038

Literatura (izvod)[uredi | uredi izvor]

  • Jovan Ljuštanović, „Nušić kao pripovedač“, Borba (Svet knjige), Beograd, god. LXXIV, broj 144, četvrtak 23. maj 1996, str. III.
  • Dragana Vukićević, „Nušić pripovedač“, Književna istorija, god. XXIX, broj 102, Beograd, (1997). str. 267.–269.
  • Milenko Stašević, „Opis smeha“, Književne novine, Beograd, 15. septembar i 1. oktobar 1999, broj 997/998. str. 13.
  • Dragana Vukićević, „Otkrivanje Magije Sremčevog smeha“, Književna istorija, Beograd, 1999, god. XXXI, broj 107-108. str. 71–77.
  • Slavica Dejanović, „Goran Maksimović, Domanovićev smijeh“, Zbornik Filološkog fakulteta Univerziteta u Prištini, knj. 9, Priština/Vranje, (1999). str. 277.–279.
  • Milena Stojanović, „Ozbiljno o smehu“, Sveske, Pančevo, septembar 2000, broj 54-55, godina deseta. str. 148–151.
  • Radoslav Eraković, „Studija o Domanovićevom smehu“, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knjiga XLIX, sveska 1-2/ (2001). str. 280.–282.
  • Snežana Milosavljević-Milić, „Priroda komičnog u delu Stevana Sremca“, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knjiga XLIX, sveska 1-2/ (2001). str. 277.–280.
  • Jovan Ljuštanović, „Goran Maksimović, Domanovićev smijeh“, Zbornik Matice srpske za slavistiku, broj 62, Novi Sad, (2002). str. 252.–255.
  • Duško Pevulja, "Goran Maksimović: Srpske književne teme", Krajina, god. III, broj 9-10, Banja Luka, zima 2003 - proljeće 2004, str. 225-228.
  • Zlata Bojović, „Avtobiografija protosinđela Kirila Cvjetkovića“, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, knj. 71, sv. 1-4, Beograd, (2006). str. 323.–324.
  • Duško Pevulja, "Pečat vremena i sudbine", (Goran Maksimović, Svijet i priča Petra Kočića, Banja Luka, 2005), Glas Srpske, god. LHIV, broj 11052, Banja Luka, 9. i 10. septembar 2006, str. 9.
  • Duško Pevulja, "Na vrelu istorije", (Goran Maksimović, Iskustvo i doživljaj, Beograd, 2007), Glas Srpske, god. LHV, broj 11422, Banja Luka, 27. i 28. oktobar 2007, str. 7.
  • Dragoljub B. Đorđević, „Goran Maksimović — književni kritičar i istoričar“, Teme, god. XXXIV, br. 3, Niš, jul-septembar (2010). str. 1025.–1037.
  • Milan D. Jovanović, „Iz književne zaostavštine Niša i južne Srbije“, Philologia Mediana, god. III, broj 3, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu, Niš, (2011). str. 568.–570.
  • Mladenko Sadžak, „Skrajnute sudbine, trajni identiteti“, Philologia Mediana, god. IV, broj 4, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu, Niš, (2012). str. 364.–369.
  • Aleksandar Pejčić, „Preispitivanje identiteta“, ", Književna istorija, god. HLIV, broj 146, Beograd, (2012). str. 295.–297.
  • Milan Jovanović, "Vrijedan doprinos srpskoj književnoj istoriografiji", (Goran Maksimović, Identitet i pamćenje — Zaboravljeni pisci i skrajnuta djela srpske književnosti), Filozofski fakultet u Nišu, Niš, 2011), Nova Zora, broj 34, ljeto (2012). str. 246.–249.
  • Staniša Vojinović, "Neopravdano zaboravljeni pisci", (Goran Maksimović, Identitet i pamćenje (Zaboravljeni pisci i skrajnuta djela srpske književnosti), Filozofski fakultet, Niš, 2012), Srpski književni list, broj 1/106, god. I/H, Beograd, oktobar (2012). str. 26. ISSN 2334-6000
  • Marija Stevanović, "Zaboravljene vrednosti nove srpske književnosti", (Goran Maksimović, Identitet i pamćenje (Zaboravljeni pisci i skrajnuta djela srpske književnosti), Filozofski fakultet, Niš, 2012), Filolog, broj 7/2013, Banja Luka, (2013). str. 344.–347. ISSN 2233-1158
  • Marjana Đosović, "Fenomen zaborava srpskih pisaca 19. vijeka", (Goran Maksimović, Zaboravljeni književnici: književnoistorijski ogledi o srpskim piscima 19. vijeka, SKPD Prosvjeta, Pale, 2013), Filolog, god. IV, broj 8, Banja Luka, (2013). str. 351.–355. ISSN 2233-1158 UDK 821.163.41.09"18" doi: 10.7251/fil1308351c
  • Milena Stanković, "U potrazi za skrajnutim vrednostima", (Goran Maksimović, Zaboravljeni književnici: književnoistorijski ogledi o srpskim piscima 19. vijeka, SKPD Prosvjeta, Pale, 2013), Nova zora, broj 39, jesen 2013, Bileća-Gacko, (2013). str. 313.–319. ISSN
  • Mirjana Lukić, "Skrajnuti pisci i zaboravljena djela iz srpske književne baštine 19. vijeka", (Goran Maksimović, Zaboravljeni književnici: književnoistorijski ogledi o srpskim piscima 19. vijeka, SKPD Prosvjeta, Pale, 2013), Radovi Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Filološke nauke, broj 15, knjiga 1, Pale, (2013). str. 521.–524. ISSN 1512-5858
  • Nikolina Matić, "Kritički simpozijum", (Goran Maksimović, Kritička gozba, Raška škola-Filozofski fakultet Niš, Beograd-Niš, 2012), Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knjiga 61(2013), sveska 3, Novi Sad, (2013). str. 884.–887. ISSN 0543-1220 UDC 82(05)
  • Nina Govedar, "Književno-istoriografski kolaž Gorana Maksimovića", (Goran Maksimović, Komediografski Orfej i drugi ogledi, Altera, Beograd, 2010), Krajina, god. XIII, broj 50, Banja Luka, proljeće (2014). str. 359.–365.
  • Snežana Milosavljević Milić, "Inovativna reinterpretacija srpske književne tradicije", (Goran Maksimović, Kazivanje grada i drugi ogledi, Filozofski fakultet u Nišu, Niš, 2014), Philologia Mediana, god. VII, broj 7, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu, Niš, (2015). str. 561.–567. ISSN 1821-3332
  • Sonja S. Đorić, „Matavuljeva Boka“, (Goran Maksimović, Simo Matavulj i Boka Kotorska, Centar za srpske studije, Banja Luka, 2018), Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knjiga 67 (2019), sveska 3/2019, Novi Sad, 2019, str. 1149-1152. ISSN 0543-1220 | COBISS.SR-ID 9627138 UDC 821.163.41-93.09(049.32)
  • „Bibliografija radova Gorana Maksimovića“, u knjizi: Bibliografija članova Departmana za srbistiku, prir. Kristina R. Mitić, Aleksandra A. Janić, Jelena S. Mladenović, Filozofski fakultet u Nišu, 2021, str. 9-70. ISBN 978-86-7379-564-5 COBISS.SR-ID 42500617  . doi:10.46630/bds.2021.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Sonja Đorić, „O srpskim piscima i delima iz kritičke perspektive“, (Goran Maksimović, Kritička perspektiva, Andrićev institut, Višegrad, 2021), Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knjiga 70 (2022), sveska 2/2022, Novi Sad, 2022, str. 667-672. ISSN 0543-1220 | COBISS.SR-ID 9627138 UDC 821.163.41.09”18/20”(049.32)
  • Jelena Z. Milić, „I zemaljsko dušu veže s nebom“, (Goran Maksimović, Zemaljsko i nebesno, O književnom nadahnuću srpskih pravoslavnih sveštenika i monaha 19. i 20. veka i drugim sakralnim temama nove srpske književnosti), SCERO PRINT-Centar za srpske studije, Niš-Banjaluka, 2022), Philologia Mediana, broj 15/2023, str. 787-792. ISSN 1821-13332=Philologia Mediana COBISS.SR-ID 171242508
  • Aleksandar Pejčić, „Uzoritost interpretativnih zahvata“, (Goran Maksimović, Kritička perspektiva, književnokritički ogledi, Andrićev institut, Višegrad, 2021, 576 s.), Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knjiga LHHI, sveska 1/2023, str. 321-324. ISSN 0543-1220 І UDC 82(05) UDC 821.163.41.09“18/20“(049.32)
  • Sonja S. Đorić, „Značaj srpskih pravoslavnih sveštenika i monaha u srpskoj književnosti 19. i 20. veka“, (Goran Maksimović, Zemaljsko i nebesno, O književnom nadahnuću srpskih pravoslavnih sveštenika i monaha 19. i 20. veka i drugim sakralnim temama nove srpske književnosti), SCERO PRINT-Centar za srpske studije, Niš-Banjaluka, 2022), Filolog, god. 14, broj 27/2023, Banjaluka, 2023, str. 526-530. ISSN 1986-5864 E-ISSN 2233-1158
  • Milica Aleksić, „Književnici i duhovnici novog veka“, (Goran Maksimović, Zemaljsko i nebesno, O književnom nadahnuću srpskih pravoslavnih sveštenika i monaha 19. i 20. veka i drugim sakralnim temama nove srpske književnosti), SCERO PRINT-Centar za srpske studije, Niš-Banjaluka, 2022), Filolog, god. 14, broj 27/2023, Banjaluka, 2023, str. 531-536. ISSN 1986-5864 E-ISSN 2233-1158

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]