Pređi na sadržaj

Goce Stojčevski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
goce stojčevski
Goce Stojčevski Ambarče
Lični podaci
Datum rođenja(1919-11-26)26. novembar 1919.
Mesto rođenjaTetovo, Kraljevstvo SHS
Datum smrti19. septembar 1944.(1944-09-19) (24 god.)
Mesto smrtiBeličica, kod Gostivara, Kraljevina Albanija
Profesijabibliotekar
Delovanje
Član KPJ odjula 1940.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Heroj
Narodni heroj od11. oktobra 1953.

Goce Stojčevski - Ambarče (Tetovo, 26. novembar 1919Beličica, kod Gostivara, 19. septembar 1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 26. novembra 1919. godine u Tetovu, u zanatlijskoj porodici. Osnovnu školu i dva razreda gimnazije završio je u rodnom gradu. Otac mu je bio hapšen od vlasti Kraljevine Jugoslavije, jer je javno isticao svoju makedonsku nacionalnost.

Revolucionarni omladinski pokret u Tetovu zadobio je veći zamah 1939. godine. Goce se nalazio među aktivnijim omladincima, pa je izabran za bibliotekara omladinske čitaonice. U julu 1940. godine primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije, a odmah zatim postao je član Mesnog povereništva KPJ za Tetovo. Prvih meseci 1941. godine postao je sekretar Mesnog komiteta KPJ.

Posle italijanske okupacije Tetova, kao partijski sekretar, on je i dalje održavao vezu sa Skopljem, preko granice između italijanske i bugarske okupacione zone. Radio je i na pripremanju oružanog ustanka u svom kraju. Njegov dom postao je mesto gde su se okupljali prokomunistički orijentisani ljudi iz tetovskog kraja. Pored toga što je upućivao ljude u Skoplje, jula 1941. godine, pošao je i samo tamo kako bi se sastao sa partijskim rukovodiocima, konsultovao se i proverio stavove koje je uzimao u lecima koji su deljeni. Sa sobom je nosio jedan takav letak, ali je na granici bio uhvaćen i kod njega je pronađen ilegalni materijal. Bio je vraćen u karabinjersku stanicu u Tetovu, gde je bio podvrgnut mučenju, ali ništa nije priznao. Iz Tetova je bio sproveden u Tiranu.

Posle nekoliko meseci, pušten je iz zatvora. Vratio se u Tetovo, gde se odmah uključio u partijski rad. Tada je u Tetovu boravio Kuzman Josifovski, koji je Gocetu pomagao u radu. Prvi zadatak bio je da se formira partizanski odred. Početkom aprila 1942. uspeo je da formira mali odred, ali sa nedovoljno naoružanim ljudima. Postao je politički komesar odreda. Odred je uskoro bio napadnut od jakih neprijateljskih snaga i razbijen. U toj borbi, Goce je bio teško ranjen i zarobljen. Opet je odveden u Tiranu, gde je bio osuđen na petnaest godina robije. U zatvoru se nalazio do kapitualcije Italije, septembra 1943. godine. Tada je pušten iz zatvora i vratio se u Tetovo, gde je učestvovao u političkom radu sve do marta 1944. godine. Tada se priključio partizanskim jedinicama u kumanovskom kraju.

U prolećnoj ofanzivi makedonskih partizanskih jedinica, Goce se istakao u borbama. Tada je bio politički komesar čete. Zbog prihvatanja novih boraca iz tetovskog kraja, avgusta 1944. godine ponovo je bio upućen na ovaj teren. Međutim, 19. septembra kod sela Beličice, njegova grupa je naišla na balističku zasedu, protiv koje je za vreme borbe Goce poginuo.

U njegov spomen, hemijsko-tekstilna srednja škola u Tetovu nosi njegovo ime.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 11. oktobra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.

Literatura[uredi | uredi izvor]