Gradska opština Surčin
Gradska opština Surčin | |||
---|---|---|---|
| |||
Osnovni podaci | |||
Država | Srbija | ||
Upravni okrug | Grad Beograd | ||
Grad | Beograd | ||
Sedište | Surčin | ||
Stanovništvo | |||
Stanovništvo | 45.452 (2022)[1] | ||
Geografske karakteristike | |||
Površina | 220 km2 | ||
Ostali podaci | |||
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) | ||
Predsednik opštine | Stevan Šuša (SNS) | ||
Veb-sajt | GO Surčin |
Opština Surčin je sedamnaesta gradska opština Grada Beograda. Formirana je 2004. izdvajanjem iz Opštine Zemun na površini od 28.485 hektara živi 45.452 stanovnika.[1] Prostorije gradske opštine Surčin su izmeštene u prostorije Doma kulture nakon izbora 2012. godine. Predsednik opštine Surčin je Stevan Šuša.
Na teritoriji opštine se nalazi aerodrom „Nikola Tesla“ Beograd. Opština Surčin se nalazi jugozapadno od Beograda i obuhvata površinu od 288 km² . Sastoji se od sedam naselja (katastarsakih opština) u kojima prema popisu iz 2011. živi 42.012 stanovnika. Opština Surčin je najmlađa od ukupno 17 opština Grada Beograda. Granice opštine Surčin prema susednim opštinama Grada Beograda (Novi Beograd, Zemun i Čukarica), kao i prema opštinama Pećinci i Obrenovac, čine spoljašnje granice katastarskih opština Surčin, Dobanovci, Petrovčić, Progar, Boljevci i Jakovo. Poljoprivredno zemljište obuhvata teritoriju od dve trećine ukupne površine opštine (198,16 km²). Na teritoriji opštine Surčin, većinsko stanovništvo je srpske nacionalnosti dok su značajnije prisutni Slovaci, Romi i Hrvati.
Surčinska opština ima izuzetno povoljan saobraćajni položaj, što svakako predstavlja jedan od najvećih razvojnih potencijala opštine u budućnosti. Nalazi se na južnom obodu Panonske nizije uz reku Savu, kao plovnim putem koji omogućava vezu sa rekom Dunav kao evropskim koridorom 7. Drumski saobraćaj je određen drumskim koridorima (auto-putevima) granica Hrvatske – Beograd (Dobanovci), i auto-puta E-75 deonica Beograd – Niš. Najvažniji objekat saobraćajne i socio-ekonomske infrastrukture na teritoriji opštine je svakako međunarodni aerodrom „Nikola Tesla“.
Opština raspolaže prirodnim lepotama, a glavni potencijal opštine čine reka Sava, sa svojim prirodnim lepotama kojom je moguća plovidba na celom potezu (46 km), zatim javno zaštićeno prirodno dobro Bojčinska šuma kao izletište sa brojnim sadržajima ( rekreativne staze, jahanje, letnja pozornica - na kojoj se održava Bojčinsko kulturno leto, kao i manastir Fenek iz XV veka koji pripada grupi fruškogorskih manastira. Tu su šume ( Cerova greda, Gibavac, Crni lug, Zidine, Dobanovački zabran), lovišta (Zabran i Crni lug) kao i ribnjaci Bečmenska bara i Živača. Pored nautičkog sela u Boljevcima nalazi se i Stajkova etno kuća, koja hronološki prikazuje dva i po veka suživota Srba i Slovaka na ovim prostorima. Gradskim saobraćajnim prevozom, linijama 601, 604, 605 i 610 može se doći na izlet u šumu Bojčin, sportski centar u Surčinu, pecati na Bečmenskoj bari, kupati se na Tarzan plaži u Progaru, a prespavati u Nautičkom selu u Boljevcima.
Slava opštine je 24. novembar dan Svetog Stefana Dečanskog čudotvorca.
Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]
- Bečmen
- Boljevci
- Bojčin
- Vrbas
- Dobanovci
- Jakovo
- Naselje Ključ
- Novi Surčin
- Orešac
- Petrovčić
- Progar
- Radiofar
- Surčin
Etnička struktura[uredi | uredi izvor]
Sva naseljena mesta u opštini imaju srpsko većinsko stanovništvo.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)”. popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 12. 2022.