Granični prelaz

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Granični prelaz „Horgoš“ Srbije ka Mađarskoj
Granični prelaz „Nehotjejevka“ Rusije ka Ukrajini

Granični prelaz, ijek. granični prijelaz je mesto određeno za prelaženje državne granice[1], tj. mesto na državnoj granici između dve države (ili dva nezavisna entiteta), gde se obavlja provera putnika i robe pri prelasku iz jedne države u drugu. Prema međunarodnom pravu, granični prelazi su jedina zvanično određena mesta za prelaske, pa je njihov broj obično ograničen.

Namena graničnih prelaza[uredi | uredi izvor]

Namena graničnih prelaza je:

  1. Zaštita ulaska nepoželjnih pojedinaca (kriminalci i druga lica koja predstavljaju pretnju) i drugih koji ne ispunjavaju zahteve za ulazak;
  2. Zaštita ulaska robe koja nije po propisima države ili joj je ograničen ulazak ili podleže carini.

U određenim državama granična provera se vrši i pri ulasku i pri izlasku iz države (EU, Srbija), dok se u drugim slučajevima proverava samo ulazak (npr. SAD, Kanada).

Granične prelaze obezbeđuje posebno državno telo, koje čine uniformisana lica (često carinici, granična policija ili granični odredi vojske).

Obuhvat graničnog prelaza[uredi | uredi izvor]

Granični prelaz na jednom aerodromu u Španiji
Bivši granični prelaz „Purtale“ Francuske prema Španiji, van namene zbog Šengenskog ugovora
Granični prelaz „San Isidro“ SAD prema Meksiku

Područje graničnog prelaza je obeleženi prostor potreban za obavljanje granične provere sa građevinama neophodnim za nesmetano i bezbedno odvijanje saobraćaja. Dati prostor obično obuhvata[1]:

  • deo javnog puta na datom prostoru,
  • zgrade, instalacije i opremu potrebne za svrsishodno i bezbedno odvijanje saobraćaja preko državne granice i vršenje nadzora.

Vrste graničnih prelaza[uredi | uredi izvor]

Prema značaju granični prelazi mogu otvoreni za međunarodni i pogranični saobraćaj[2]. Prva vrsta je većeg značaja.

Prema stalnosti granični prelazi mogu biti: stalni, sezonski i privremeni[1].

Prema vrste odvijanja saobraćaja granični prelazi mogu biti (Službeni glasnik RS br. 97/2008):

  • drumski,
  • železnički,
  • vazdušni i
  • vodni.

U nekim zemljama postoje i granični prelazi

  • pešački
  • biciklistički.

Pojam prema Šengenskom ugovoru[uredi | uredi izvor]

Pogledati: Šengenski ugovor

Prema Šengenskom ugovoru, kao zakonu Evropske unije, određeni su bitni pojmovi[3]:

  • Granični prelaz označava svaki prelaz državne granice koji je određen od strane nadležnog tela za prelaz međunarodno priznatih granica (Član 2., Tačka 8.);
  • Granična provera označava delatnost koja se vrši na granici, [...] koja obuhvata proveru odgovarajućih isprava i nadzor granice (Član 2., Tačka 9.);
  • Provera isprava se vrši na graničnom prelazu nad osobama, uključujući i njihovo vozilo i druge predmete u njihovom posedovanju i predstavlja proveru njihovih međunarodnih isprava (pasoš, viza i dr.) u cilju dobijanja potvrde za njihov ulazak u datu državu, odnosno izlazak iz date države (Član 2., Tačka 10.);
  • Nadzor granice obuhvata pitanje nadzora granice između dva granična prelaza i nadzor graničnih prelaza izvan vremena njihovog rada, sa namerom zaštite od nepropisnog prelaska granice (Član 2., Tačka 10.).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Zakon o zaštiti državne granice (Službeni glasnik RS br. 97/2008)
  2. ^ Zakon o zaštiti državne granice (Službeni glasnik RS br. 97/98)
  3. ^ „Regulation (EC) No 562/2006 of the European Parliament and of the Council of 15 March 2006 establishing a Community Code on the rules governing the movement of persons across borders (Schengen Borders Code)” (PDF) (na jeziku: engleskom). 13. 4. 2006. Arhivirano iz originala (PDF) 11. 05. 2013. g. Pristupljeno 25. 11. 2007. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]