Grovantri
Grovantri (Grovantri Prerije; Veliki Trbuh Prerije; Ani; Anini; Acina) su algonkvinski narod, starosedeoci su krajnjeg severa Velikih ravnica. Prostrane oblasti koja se nalazi u središtu Severne Amerike. Govorili su grovantrijskim jezikom, koji pripada prerijskoj grupi algonkvinskih jezika. Blisko su srodni Arapahoima. U 19. veku su naseljavali prerije od reka Milk i Misuri na jugu do kanadske provincije Saskačevan na severu. Oko 1880. su smešteni na rezervat Fort Belnap sa Asinibojnima.
Ime[uredi | uredi izvor]
Ime Grovantri, potiče iz francuskog jezika. Engleski prevod je Big Beli ili Grejt Beli Indij`ns (Veliki Trbuh).[1]
U znakovnom jeziku prerije, često su mešani sa Hidacama, koji su takođe nazivani Grovantri. Zbog toga su Anini nazivani i imenom Grovantri prerije, a Hidace Grovantri Misurija.[1] Do mešanja Aninia i Hidaca u znakovnom jeziku, dovode slični pokreti ruku u predelu torza. Kod Hidaca pokret se odnosi na tetovirane grudi Hidaca, a kod Aninia označava uvek gladan.
Sami sebe nazivaju Anini, što znači narod bele gline. Ime Acina potiče iz jezika Blekfuta, sa kojima su Grovantri Prerije (Anini) bili u savezu nakon odvajanja od matičnih Arapahoa. Značenje imena Acina je nejasno.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Grovantri su u prošlosti bili deo Arapahoa i sa njima su živeli u području doline Crvene reke Severa u severnoj Minesoti i Severnoj Dakoti i u južnoj Manitobi do sredine 17. veka.[1] Početkom 18. veka su se pod pritiskom Odžibva odselili u Montanu i odvojili od Arapahoa, koji su otišli na jug i naselili se u Vajoming i Kolorado. Sredinom 18. veka došli su do konja.[1]
Grovantri su se iz Montane proširili u Saskačevan u Kanadi. Sa Arapahoima su se ponovo ujedinili 1818. u Vajomingu i ostali su ujedinjeni sve do 1823. kada su se ponovo odvojili i naselili u području reke Milk. Pogađa ih epidemija velikih boginja 1829. od kojih mnogi umiru. Deo Grovantra koji je ostao sa Arapahoima odvaja se od njih 1832. i naseljava u dolinu Pjers Hol u istočnom Ajdahu. Tu su se sukobili sa trgovcima krznom u Bici kod Pjers Hola. Nakon ove bitke, dve grupe Grovantra su se ujedinile 1833. U narednim godinama su se sukobljavali sa Asinibojnima u više navrata.
Grovantri kao deo Blekfutske konfederacije 1855. potpisuju ugovor o prijateljstvu sa Isakom Stivensom guvernerom teritorije Vašington, kojim je stvoren veliki rezervat Blekfutske konfederacije. Grovantri 1861. napuštaju Blekfutsku konfederaciju.[2] Udružuju se sa Vranama (Krou) protiv Blekfuta 1867. i gube u sukobu.[1] Rezervat Fort Belnap je osnovan 1888. nakon podele velikog zajedničkog rezervata Blekfuta, Grovantra i Asinibojna.
Populacija[uredi | uredi izvor]
Danas Grovantri žive na rezervatu Fort Belnap u Montani. Njihova populacija je 1700. iznosila oko 3.000 i takva je bila sve do 1800. Do 1904. broj im je pao na 535, da bi im zatim broj počeo rasti, pa ih je 1989. bilo oko 1.600, a 2000. oko 2.500. Prema popisu iz 2010. u SAD je živelo 2.952 (kada se uključe ljudi mešanog porekla 3.774) Grovantra.[3]
Etnografija[uredi | uredi izvor]
Grovantri Prerije su tipičan predstavnik naroda sa prerijskom kulturom lovaca na bizone. Bili su nomadi i živeli su u šatorima od bizonove kože, poznatim kao tipi. Živeli su od lova na bizone, koje su pratili, a ceo narod je mogao u roku od jednog sata da se pripremi za pokret.
Klanovi i totemizam[uredi | uredi izvor]
Grovantri su bili organizovani po klanovima, ovi klanovi nemaju totemska imena koja se inače obično vezuju uz klan.
- Klanovi Grovantra su:
- Oni koji poje konje jednom dnevno;
- Tendoni,
- Oni koji ne poklanjaju ili Bizonske grbe;
- Nasuprot Asinibojna,
- Ružni
- Krvavi (Bladz)
- Bore se sami
- Bobicojedi
- Krpe za zadnjice
- Kafeni
- Prašnjavi
- Sivi
- Kanuti
- Noćni sokoli
- Siromašni
- Pocepane pantalone
- Kapa od krzna lasice
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d Pritzker 2000, str. 319
- ^ Pritzker 2000, str. 303
- ^ „2010 Census CPH-T-6. American Indian and Alaska Native Tribes in the United States and Puerto Rico: 2010” (PDF). census.gov.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pritzker, Barry M. (2000). A Native American Encyclopedia: History, Culture, and Peoples. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-513877-1.